Petar Preradović

2021-07-30T12:30:04Z

Suradnik03: /* Životopis */

{{Književnik
| Ime = Petar Preradović
| boja = #77DD77
| slika = Preradovic Petar.jpg
| veličina = 220px
| opis slike = Petar Preradović
| puno ime = Petar Preradović
| pseudonim = ''Prerad''
| rođenje = [[19. ožujka]] [[1818.]]<br>[[Grabrovnica]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[18. kolovoza]] [[1872.]]<br>[[Fahrafeld]], [[Austrija]]
| period pisanja = [[1834.]] – [[1866.]]
| vrsta = [[pjesme]]
| teme = ljubavna, rodoljubna i misaona poezija
| period = [[romantizam]]
| supruga = Paula (Pavica) (rođ. de Ponte) (r. 1828. - u. 4. svibnja 1855.), Emilija Novaković-Đurabojska (r. 1837. - u. 28. rujna 1863.){{fusg|1}}, Ema (rođ. Regner pl. Bleyleben) (r. 1828. - u. ?).
| djeca = 8: Čedomil (r. 8. srpnja 1849. - u. 24. rujna 1849.), Milica (r. 24. rujna 1850. - u. ?), Slavica (r. 17. kolovoza 1852. - u. 23. ožujka 1855.), [[Dušan Preradović|Dušan]] (r. 18. rujna 1854. - u. 30. rujna 1920.), Radovan Josip Petar (r. 24. kolovoza 1858. - u. 11. veljače 1908.){{fusg|2}}, Milan (r. 5. veljače 1866. - u. 6. kolovoza 1879.{{ni}}), [[Zora Preradović|Zora]] (r. 13. prosinca 1867. - u. 10. svibnja 1927.) i Jelica (r. 13. lipnja 1870. - u. 27. prosinca 1870.).
| djela = ''[[Pervenci|Pervenci: različne piesme od P. Preradovića]]'', ''Nove pjesme''
| nagrade = Zlatna medalja ''Litteris et artibus'' (Za književnost i umjetnost), Oslobodnu periodu (Trofej) za slobodu naroda{{ni}}
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Petar Preradović''' ([[Grabrovnica]] kraj [[Pitomača|Pitomače]], [[19. ožujka]] [[1818.]] – [[Fahrafeld]] kraj [[Beč]]a, [[18. kolovoza]] [[1872.]]), bio je [[general]],<ref>[http://croinfo.net/razno/3403-petar-preradovi-1818-1872-ivotopis-i-pokoja-pjesma.html Petar Preradović (1818.-1872.) - životopis i pokoja pjesma], croinfo.net, 3. siječnja 2010., preuzeto 14. kolovoza 2016.</ref><ref name="Đuro Šurmin-181">[[Đuro Šurmin]], [https://books.google.hr/books?id=8ClXAAAAMAAJ&pg=PA181&lpg=PA181 ''Povjest književnosti hrvatske i srpske''], Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str. 181.</ref> [[Hrvati|hrvatski]] [[pjesnik]] i [[prevoditelj]]. Smatrao se Hrvatom.{{fusg|3}} Jednim je od najplodnijih i najcjenjenijih književnika hrvatske književnosti svoga doba.<ref>[http://www.azoo.hr/images/Glasnik_XXI._dNhj_2016.4.pdf ''Slovo o Petru Preradoviću''], Glasnik XXI. državno Natjecanje iz hrvatskoga jezika, Zadar, 27. – 29. 4. 2016., str. 5.</ref> Ubraja se u najznačajnije pjesnike hrvatskoga romantizma.<ref name="he">[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50197 Preradović, Petar], enciklopedija.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>

== Životopis ==
Petar Preradović rodio se u Grabrovnici kraj Pitomače [[1818.]] godine od oca Ivana Preradovića i majke Pelagije rođene Ivičić.<ref name="Prerad">Petar Preradović, [[Milivoj Šrepel]], [http://www.archive.org/details/izbranepjesmeuv00regoog ''Izabrane pjesme''], Izd. Matice hrvatske, Zagreb, 1890., ''Crtice moga života'', str. (I).</ref> U obitelji Ivana i Pelagije Preradović pokraj sina Petra bile su još dvije kćeri, Marija (20. prosinca 1812.- 25. veljače 1867.) i Ana (11. veljače 1820. - 5. travnja 1822.).<ref>''Petar Preradović. Pozdrav domovini: izabrane pjesme'', (izbor i redakcija [[Dragutin Tadijanović]]), [[Matica hrvatska]], Zagreb, 1968., str. 203.:{{citat2|Roditelji Petra Preradovića, vjenčani 9. 11. 1811. u Pavlovcu, imali su troje djece, Mariju, Petra i Anu: Marija, rođ. 20. 12. 1812. u Grubišnom Polju, prvi put se vjenčala 22. 4. 1833. s kovačem iz Velike Pisanice Pavlom Solarićem i s njim imala devetoro djece od kojih je petoro umrlo u dobi mlađoj od deset godina; muž joj je umro 3. 1. 1846. pa se ona po drugi put udala 29. 7. 1858. za bačvara u Velikoj Pisanici Josipa Jerbića, katolika; umrla je 25. 2. 1867. u Velikoj Pisanici; Ana je rođena 11. 2. 1820. a umrla 5. 4. 1822. i pokopana u Maloj Trešnjevci.}}</ref> Djetinjstvo i školske dane proveo je Preradović u [[Grubišno Polje|Grubišnom Polju]], odakle mu je bio otac, vojni dočasnik, i [[Đurđevac|Đurđevcu]].<ref name="Prerad" /> Nakon očeve smrti, [[1828.]] godine,<ref name="Prerad" /> brigu o Petrovom školovanju preuzima vojna uprava te pohađa vojnu akademiju u [[Bjelovar]]u, zatim u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]], gdje je pisao njemačke stihove s izrazitim obilježjima [[romantizam|romantizma]] i dobio poticaje za rad na narodnom osvješćivanju. Tijekom školovanja u Bečkom Novom Mjestu prelazi s pravoslavlja na katolicizam što je bilo uvjetovano njezinim statutom jer napredovanje u vojsci nije bilo moguće ako budući časnik nije bio rimokatolik.<ref name="Biografije">[http://www.moljac.hr/biografije/preradovic_petar.htm Biografije: Petar Preradović], preuzeto 3. veljače 2012.</ref> Vojničko školovanje završio je [[1838.]] godine i onda je kao poručnik odaslan u [[Milano]].<ref name="library.foi.hr">[http://library.foi.hr/m3/mda1.php?B=1&A=0000000012&grupa=Narodna%20knji%9Enica%20PETAR%20PRERADOVI%C6%20Bjelovar&vrsta=VLA&H=bjelovar Petar Preradović ], library.foi.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Susret s [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim]], [[1840.]] godine, znatno je utjecao na "povratak" materinjem jeziku i pobudio zanimanje za hrvatsku kulturu te političku i gospodarsku situaciju. Gotovo čitav život proveo je izvan domovine, a [[književnost|književnošću]] se bavio koliko mu je dopuštala časnička služba (generalski čin). Svoj entuzijazam posvetio je [[Ilirizam|ilirizmu]], u čijoj je "drugoj fazi", uz [[Stanko Vraz|Stanka Vraza]] i [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], postao najutjecajniji pjesnik. Pjesmama izražava brigu za [[hrvatski jezik]], privrženost [[slaveni|slavenskoj]] koncepciji i iskreno [[domoljublje]]. Godine [[1843.]] biva premješten u [[Zadar]] gdje je iste godine napisao prvu pjesmu na hrvatskom jeziku pod naslovom "Poslanica Špiri Dimitroviću".<ref name="library.foi.hr"/> Na zamolbu [[Ante Kuzmanić]]a, koji je tada bio urednikom ''[[Zora dalmatinska|Zore dalmatinske]]'', napisao je za prvi broj toga lista ([[1. siječnja]] [[1844.]]) pjesmu "Zora puca, biche dana".<ref name="library.foi.hr"/><ref>[https://books.google.hr/books?id=qz5bAAAAcAAJ&pg=PA2&lpg=PA2&dq=Zora+puca&source=bl&ots=qL8-TY0GLv&sig=YEvmdmc--RnltkkotEW62c2r-R8&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwjx-si7o9TYAhVHXLwKHYoKB9oQ6AEIdjAQ#v=onepage&q&f=false ''Zora Dalmatinska'', br. 1, godina 1., 1. siječnja 1844., str. 2.], books.google.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref><ref>{{slv oznaka}} M. Vamberger, [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-BAE1GVME/b9089002-1074-4aa3-aeb0-586c94b78e47/PDF Petar Preradović], ''Slovan.'', br. 23, 5. prosinca 1887., str. 355., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Pjesmu je u svojoj ''[[Danica (časopis)|Danici]]'' odmah objavio i [[Ljudevit Gaj]].<ref name="Vijenac-Goran Galić">Goran Galić, [http://www.matica.hr/vijenac/635/preradovic-i-matica-28072/ ''Preradović i Matica''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', [http://www.matica.hr/vijenac/635/r/Naslovnica/ br. 635], 5. srpnja 2018., pristupljeno 29. lipnja 2019.</ref> Uz Antu Kuzmanića ''Zoru dalmatinsku'' prvih je godina njezina izlaženja uređivao i Petar Preradović, no zbog toga što je bio austrijski časnik nije se smio potpisati kao urednik.<ref name="Vijenac">Tihomil Maštrović, [http://www.matica.hr/vijenac/635/vjecno-sume-vode-oko-lukorana-28073/ ''Vječno šume vode oko Lukorana...''], ''Vijenac'', [http://www.matica.hr/vijenac/635/r/Naslovnica/ br. 635], 5. srpnja 2018., pristupljeno 29. lipnja 2019.</ref> Od tada sustavno nastavlja svoj pjesnički rad na hrvatskom jeziku a zalagao se je i za prihvaćanje [[Ljudevit Gaj|Gajeva]] [[Hrvatska abeceda|pravopisa]] u južnoj Hrvatskoj.<ref name="library.foi.hr"/>

Godine [[1848.]] ponovno je premješten u [[Italija|Italiju]] a rujna iste godine otputovao je na dopust u [[Dubrovnik]] i u Dubrovniku se je u listopadu vjenčao sa Zadrankom Pavicom de Ponte. Godine [[1849.]] premješten je u [[Zagreb]] gdje je pridijeljen bojnom odsjeku [[Bansko vijeće|Banskog vijeća]]. Stigavši u Zagreb javlja prijatelju Kukuljeviću Sakcinskome: ''"Kolika je moja radost što sam ovdje u miloj domovini, za kojom težih toliko godina, to ti iskazati ne mogu"''.<ref name="Vijenac-635">Vinko Brešić, [http://www.matica.hr/vijenac/635/preradovic-pjesnik-i-general-28071/ ''Preradović – pjesnik i general''], ''Vijenac'', [http://www.matica.hr/vijenac/635/r/Naslovnica/ br. 635], 5. srpnja 2018., pristupljeno 29. lipnja 2019.</ref> Ukazom [[ban]]a [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] imenovan je, [[1851.]] godine, podnačelnikom bojnog odsjeka i banovim [[pobočnik]]om.<ref name="library.foi.hr"/> Krajem [[1852.]] godine premješten je u [[Cremona|Cremonu]], [[1853.]] godine u [[Verona|Veronu]], a u rujnu iste godine u [[Pančevo]] a nakon daljnjih premještenja u [[Kovin]], [[Arad]] i [[Erdelj]] pridijeljen je [[1854.]] godine vrhovnom zapovjedništvu vojske u Beč.<ref name="library.foi.hr"/> [[1855.]] umirla mu je supruga Pavica. Godine [[1865.]] vjenčao se je s Emom Regner a sredinom iste godine poslan je u Veronu, gdje ga je zatekao rat s Italijom.<ref name="library.foi.hr"/>

[[Car]] i [[kralj]] [[Franjo Josip I.]] odlikovao je Petra Preradovića [[plemstvo]]m [[24. veljače]] [[1864.]] godine te ujedno donirao pjesniku dio osobne riznice pošto se je Preradović u tom trenutku nalazio u lošoj financijskoj situaciji. U spomen tome daru zapisao je nacrt pjesme zahvalnice:
{| cellpadding=6
|- style="vertical-align:top; white-space:nowrap;"
|
:Svjetla kruno, dobri gospodaru!
:Koliko se radujem tom daru,
:Koliko me usrećuješ njime,
:Moja usta ne mogu izreći.
|
:Dolikuje tebi dar sa svime!
:Al od mojih zasluga je veći,
:Klanjam ti se u zahvalnu muku
:I ljubim ti podarnicu ruku.
|
:Dok je meni ove sjede glave
:I u srcu pjesmice ubave,
:Orit će se sa ovih gusala.
:Tvoja slava i na daru hvala.<ref>[https://web.archive.org/web/20160328085519/http://www.gskos.unios.hr/~descape/files/Zivot%20i%20pjesme%20Petra%20Preradovica%20spojeno.pdf ''Život i pjesme Petra Preradovića''], priredio [[Rudolfo Franjin Magjer|R. F. Magjer]], Klub hrvatskih književnika u Osijeku, Osijek, 1916., str. XXII.-XXIII., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 28. ožujka 2016.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>
|}

U čin [[general]]a promaknut je [[1866.]] godine.<ref name="library.foi.hr"/> Sredinom [[1871.]] godine bio je na vojnim vježbama kod mjesta Bruck a iste godine predložen je za kandidaturu za hrvatskoga bana, no bio je jako bolestan i u jednom pismu napisao je kako nije zainteresiran za tu čast.<ref name="Mila Mladineo">Mila Mladineo, [https://hrvatski-fokus.hr/index.php/najnovije-vijesti/13125-stakorasi-cirilicom-napali-pravase ''Slavni hrvatski general i pjesnik. Prije 197 godina rođen je Petar Preradović''], hrvatski-fokus.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Zdravstveno stanje mu se pogoršalo krajem [[1871.]] godine i otpremljen je na liječenje. Nakon što je obolio bezupješno se je liječio u [[Mariabrunn]]u pokraj [[München]]a a zatim i u austrijskom mjestu Fahrafeldu.<ref name="Mila Mladineo"/>

=== Smrt ===
Petar Preradović umro je od vodene bolesti{{fusg|4}}, [[18. kolovoza]] [[1872.]] godine, u Fahrafeldu.<ref name="Slovan-358">{{slv oznaka}} M. Vamberger, [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-BAE1GVME/b9089002-1074-4aa3-aeb0-586c94b78e47/PDF ''Petar Preradović''], ''Slovan.'', br. 23, 5. prosinca 1887., str. 358., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Pokopan je [[21. kolovoza]] [[1872.]] godine u [[Beč]]u. U omladinskom društvu Velebit u Beču potekla je zamisao, koja je bila općeprihvaćena, da se pjesnikovi posmrtni ostatci prenesu u Zagreb. Tako su [[11. srpnja]] [[1879.]] godine izvađeni njegovi posmrtni ostatci i s bečkoga groblja preneseni u arkade [[Mirogoj]]a<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=320 Gradska groblja Zagreb - P], preuzeto 3. veljače 2012.</ref> gdje je pokopan [[14. srpnja]] [[1879.]] godine.<ref>Petar Preradović, Milivoj Šrepel, [http://www.archive.org/details/izbranepjesmeuv00regoog ''Izabrane pjesme''], Izd. Matice hrvatske, Zagreb, 1890., str. (XIX).</ref><ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/03ozujak/0319%20Preradovic.html HRT: Petar Preradović], preuzeto 3. veljače 2012.</ref> Na dan njegovoga pokopa sve trgovine i uredi u gradu bili su zatvoreni, svečana povorka s vojskom i glazbom na početku krenula je prema pjesnikovom posljednjem počivalištu gdje je pokopan je u jednu od prvih arkada, nešto južnije od arkade preporoditelja.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=274 Gradska groblja Zagreb - Početak gradnje arkada], gradskagroblja.hr, pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref> Tadašnji gradonačelnik Zagreba [[August Šenoa]] održao je nadahnut govor te spjevao ''Himnu Petru Preradoviću'' koju je uglazbio [[Ivan Zajc|Ivan pl. Zajc]]. Nadgrobni spomenik Petru Preradoviću, ''Domovina polaže cvijeće na pjesnikov Spomenik'' (1878.) izradio je [[kipar]] [[Ivan Rendić]].<ref>[http://www.knjiznica-bjelovar.hr/preradovic/main.html Knjižnica Bjelovar: Petar Preradović: Životopis 14. Smrt], preuzeto 6. veljače 2012.</ref><ref>[http://www.hkz-kkv.ch/mirogoj.php Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj: Mirogoj], preuzeto 6. veljače 2012.</ref><ref>[http://www.zadrugabraniteljamarkovopolje.hr/zagrebacko-groblje-mirogoj.html Zagrebačko groblje Mirogoj], zadrugabraniteljamarkovopolje.hr, pristupljeno 17. siječnja 2016.</ref>

== Književno stvaralaštvo ==
[[Datoteka:Pervenci.jpg|thumb|300px|''Pervenci: različne piesme od P. Preradovića'', Zadar, 1846.]]

Tijekom pohađanja vojne akademije u Bečkom Novom Mjestu počinje pisati svoje prve pjesme (''Der Brand von Neustadt'', [[1834.]]) i to na njemačkom jeziku.<ref name="Biografije" /> Godine [[1840.]] u Milanu se upoznaje s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim koji će u njemu probuditi interes za hrvatsku kulturu i potaknuti ga da svoja djela piše na materinjem hrvatskom jeziku.<ref name="Biografije" /> Godine [[1841.]] u zagrebačkom njemačkom listu ''Croatia'' objavio je pjesmu ''Das Uskoken-Mädchen''. Na poticaj [[Špiro Dmitrović|Špire Dmitrovića]], [[1843.]] godine, Preradović piše prvu pjesmu na materinjem jeziku, ''Poslanica Špiri Dimitroviću''. A prva njegova tiskana pjesma ''Zora puca, bit će dana'' objavljena je [[1844.]] godine u prvom broju ''[[Zora dalmatinska|Zore dalmatinske]]''.<ref>Petar Preradović, Milivoj Šrepel, [http://www.archive.org/details/izbranepjesmeuv00regoog ''Izabrane pjesme''], Izd. Matice hrvatske, Zagreb, 1890., str. (XXI-XXII).</ref> Preradović je svojim djelom do danas ostao jedna od konstanti hrvatskoga romantizma.<ref>[[Dubravko Jelčić]], ''Povijest hrvatske književnosti'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., {{ISBN|953-6308-56-8}}, str. 182.</ref>

=== Prevoditelj ===
Preradović je počeo prevoditi još za vrijeme školovanja, na njemački jezik, pjesmu ''Máy'', češkoga pjesnika [[Karel Hynek Mácha|K. H. Máche]].<ref name="KB">[http://www.knjiznica-bjelovar.hr/preradovic/main.html Knjižnica Bjelovar: Petar Preradović: Stvaralaštvo. 16. Preradović - prevoditelj], preuzeto 6. veljače 2012.</ref> U ''Pervencima'' je objavio svoje presade na hrvatski jezik (''Lanau'', ''Scmidt'', ''Lübeck'', ''Gleim'', ''Wieland'', ''[[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]]'', ''Bürger'').<ref name="KB" /> Na Kukuljevićev nagovor prevodi dio ''[[Osman (Gundulić)|Osmana]]'', djela [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], na [[njemački jezik]].<ref name="Biografije" /> S francuskog na hrvatski jezik preveo je djelo [[Allan Kardec|Allana Kardeca]] ''Spiritizam na prosto razložen: kratak nacrt nauka o duhovih i njihovih priobćivanjih'' (Zagreb, 1865.).<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Kardec%2c+Allan&xm0=1&selectedId=303000537 Spiritizam na prosto razložen : kratak nacrt nauka o duhovih i njihovih priobćivanjih / franceski napisao Alban Kardec predsjednik duhoslovnoga družtva u Parizu ; preveo jedan privrženik duhoslovlja], katalog.kgz.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U ''Novim pjesmama'' preveo je V. J. Picka a kasniji njegovi prijevodi izlazili su u ''[[Vijenac (časopis)|Vijencu]]'' ([[George Gordon Byron]], [[Dante Alighieri]], [[Alessandro Manzoni]]). Poznavao je [[njemački]], [[talijanski]], [[francuski]], [[engleski]] i gotovo sve [[Slavenski jezici|slavenske jezike]].<ref name="KB" /> Preveo je s hrvatskoga na njemački jezik raspravu [[Franjo Rački|Franje Račkoga]] iz [[1867.]] godine, ''Rieka prama Hrvatskoj'' (''Fiume gegenüber von Croatien von Dr. Franz Rački. Aus dem Kroatischen übersetzt von X.Y.'', Zagreb, 1869.).<ref>Goran Moravček, [http://fluminensia.org/digitalni-arhiv/citaonica-listaonica/franjo-racki-rieka-prama-hrvatskoj ''Franjo Rački: Rieka prama Hrvatskoj''], fluminensia.org, pristupljeno 18. ožujka 2018.</ref>

== Djela ==
* ''[[Pervenci|Pervenci: različne piesme od P. Preradovića]]'', Zadar, [[1846.]]<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=Preradović Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu: Petar Preradović], preuzeto 3. veljače 2012.</ref>
* ''Nove pjesme'', Zagreb, [[1851.]]
* ''Proslov k svečanom otvorenju Narodnoga kazališta dne 29. siječnja 1852.'' Od P. P. Brzotiskom dra. [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]]., Zagreb, 1852.
* ''Prvi ljudi'', [[1862.]]{{pojasniti|Je li ovo tiskano djelo ili samo pjesma?}}
* ''Poesie di Pietro Preradović.'', Traduzione di Giovanni Nikolić. Tip. Demarchi-Rougier. Zadar, 1866.
* ''operni libreto [[Vladimir i Kosara]]'' (u 4 čina)<ref name="Đuro Šurmin-182">Đuro Šurmin, [https://books.google.hr/books?id=8ClXAAAAMAAJ&pg=PA182&lpg=PA182 ''Povjest književnosti hrvatske i srpske''], Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str. 182.</ref>
* ''Lopudska sirotica'' (nedovršeni [[ep]])<ref name="Đuro Šurmin-182"/><ref name="Đuro Šurmin-183">Đuro Šurmin, [https://books.google.hr/books?id=8ClXAAAAMAAJ&pg=PA183&lpg=PA183 ''Povjest književnosti hrvatske i srpske''], Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str. 183.</ref>
* ''[[Pustinjak (ep)|Pustinjak]]'' (nedovršeni ep)<ref name="Đuro Šurmin-183"/>

=== Posmrtno ===
Nepotpun popis djela:
* ''Pjesnička djela Petra Preradovića'', Izdana troškom naroda, Zagreb, 1873.
* ''Gedichte / Peter Preradović; treu nach dem Kroatischen übersetzt von H. [Herman] S. [Sommer]'', Druck von I. Franck , Osijek, 1875.
* ''Izabrane pjesme'', Uvod napisao Milivoj Šrepel. Izd. Matice Hrvatske, Zagreb, 1890.
* ''Izabrane pjesme Petra Preradovića / odabrao i životopis priredio Franjo Bartuš'', Zagreb, 1896.
* ''Pesme Petra Preradovića: sa uvodom, tumačem i rečnikom'', Izdanje Knjižarnice Velimira Valožića, Beograd, 1902.
* ''Básně / Petr Preradović; z chorvatštiny přeložil Frant. Veverka'', J. Otto, Prag, 1904.
* ''Život i pjesme Petra Preradovića'', priredio [[Rudolfo Franjin Magjer]], Klub hrvatskih književnika Osijek, Osijek, 1916.<ref>[http://mso.hr/essekiana/index.php?page=70 Essekiana: Preradović, Petar], preuzeto 3. veljače 2013.</ref>
* ''Djela Petra Preradovića / priredio Branko Vodnik'', 2 sv., Zagreb, 1918-1919.
* ''Pesme / Petar Preradović [uredio Andra Žeželj]'', Beograd, 1940.
* ''Izabrane pjesme, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946.
* ''Odabrane pjesme'', Prosvjeta, Zagreb, 1947.
* ''Preradovićeva pisma Vatroslavu Bertiću / [priredio] Ivan Esih'', JAZU, Zagreb, 1950.
* ''Odabrane pjesme'', Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955.
* ''Izabrane pjesme / Petar Preradović'', uredio [[Dragutin Tadijanović]], pogovor napisao [[Antun Barac]], Matica hrvatska, Zagreb, 1956.
* ''Izabrana dela'', Narodna knjiga, Beograd, 1966.
* ''Petar Preradović. Pozdrav domovini: izabrane pjesme'', (izbor i redakcija Dragutin Tadijanović, pogovor napisao [[Branimir Donat]]), Matica hrvatska, Zagreb, 1968.
* ''Odabrane pesme'', Rad, Beograd, 1970.
* ''Rodu o jeziku / Petar Preradović'', (uredio Dragutin Tadijanović), Preradovićev muzej u Grabrovnici, Grabrovnica, 1972.
* ''Izabrane pjesme'', Mladost, Zagreb, 1972.
* ''Poezija'', Veselin Masleša, Sarajevo 1977.
* ''Izabrane pjesme'', Rad, Beograd, 1981.
* ''Miruj srce moje'', izbor pjesama Zvonimir Golob, Alfa, Zagreb, 1984.
* ''Izabrane pjesme / Petar Preradović'', (priredio i predgovor napisao Mirko Tomasović), Erasmus, Zagreb, 1994.
* ''Pjesme'', Zagrebačka stvarnost, Zagreb, 1995.
* ''Ljudsko srce: izabrane pjesme'', uredio Dragutin Tadijanović'', Matica hrvatska, Ogranak Virovitica, Virovitica, 1996.
* ''Izabrana djela'', (priredio Cvjetko Milanja), Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
* ''Pjesme'', Grafex, Mostar, 1998.
* ''Pjesme'', priredio Goran Pavošević, Riječ, Vinkovci, 1998.
* ''Petar Preradović. Izabrane pjesme.'', Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
* ''Izabrane pjesme'', Hrvatsko kulturno društvo HUM, Mostar 2000.
* ''Putnik: izabrane pjesme'', priredio Božidar Petrač, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.

== Odličja ==
* [[1847.]]: Zlatna medalja ''Litteris et artibus'' (Za književnost i umjetnost).<ref>{{slv oznaka}} M. Vamberger, [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-BAE1GVME/b9089002-1074-4aa3-aeb0-586c94b78e47/PDF Petar Preradović], ''Slovan.'', br. 23, 5. prosinca 1887., str. 358.:{{citat2|Cesar Ferdinand I. podaril mu je dné majnika 1. 1847. zlato svetinjo »litteris et artibus«}}, pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref><ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_050_91_95.pdf Zora puca, bit će dana], piše Anđelka Mustapić, Dossier, ''[[Hrvatski vojnik]]'', br. 50, 5. studenoga 1993., str. 27., pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref>

== Spomen ==
Diljem Hrvatske nazvane su škole, ulice i trgovi po njemu, podizani su mu spomenici i postavljene spomen ploče.

* Spomenik Petru preradoviću u Zagrebu, poklon [[Stjepan Miletić|Stjepana Miletića]] gradu Zagrebu, napravio je kipar Ivan Rendić. Prvotno bio je na Strossmayerovom trgu (naziv Akademički trg nosio je od [[1886.]] do [[1928.]] godine), a svečano je otkriven [[23. svibnja]] [[1895.]] godine.<ref>Snješka Knežević, [http://radio.hrt.hr/clanak/bastina-mi-i-svijet-29lipnja-2014/61000/ Baština, mi i svijet 29.lipnja 2014.], radio.hrt.hr, 23. lipnja 2014., pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref> Premješten je na Trg Petra Preradovića [[1954.]] godine. Pjesnik je prikazan u prirodnoj veličini u generalskoj odori, gologlav, u lijevoj ruci ima papir a u desnoj pisaće pero. Kip je izveden u [[Bronca|bronci]].<ref>[http://www1.zagreb.hr/galerijakd.nsf/c31dd4a135787898c1256f9600325af4/b9c896800b72214ac1257f3e00491a3e?OpenDocument Trg Petra Preradovića. Spomenik Petru Preradoviću], Galerija nepokretnih kulturnih dobara Grada Zagreba, pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref> Postavljen je na postolje od istarskoga [[mramor]]a.<ref>{{slv oznaka}} Anonimno, [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-IJAM4FVP ''Prof. Andra Gavrilović.''], ''Ljubljanski zvon'', god. 15, br. 7, 1895., str. 451., pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref>
* [[Trg Petra Preradovića (Zagreb)|Trg Petra Preradovića]] u Zagrebu dobio je taj naziv [[1897.]] godine.
* Na Preradovićev trg nastavlja se Preradovićeva ulica koja se je nekada zvala Svilarska.<ref>[https://www.profil-klett.hr/system/files/repozitorij/pdf/ulicama_iliraca_tekst_i_fotografije_s._badic_19_10_0.pdf ''Šetnja Zagrebom – ulicama i trgovima iliraca'', str. 10.], pripr. Senija Badić, prof. OŠ Jabukovac, Zagreb, profil-klett.hr, pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref>
* Postavljen mu je spomenik u [[Pitomača|Pitomači]].
* U kući u Grabrovnici u kojoj je pjesnik kao dječak stanovao s roditeljima,<ref name="Miholek">Vladimir Miholek, [https://podravske-sirine.com.hr/arhiva/2570 Otkrivanje spomen-ploče Petru Preradoviću u Grabrovnici (1909.)]:{{citat2|O ideji da se Preradoviću u čast podigne spomen-ploča na njegovoj rodnoj kući u Grabrovnici bilo je riječi još 1885. godine. Ideja je zaživjela 1909. godine, a inicijativa je krenula iz Đurđevca i Pitomače. Međutim, sporna je bila kuća u Grabrovnici, jer je bila u vlasništvu Imovne općine đurđevačke, pa je pitomačke općina uputila molbu da joj se radi toga kuća ustupi. Molbi je udovoljeno, a u zamjenu je Imovna općina dobila jednu općinsku kuću u Maloj Črešnjevici. Spomenuta kuća zapravo nije Preradovićeva rodna kuća, već kuća u kojoj je kao dječak stanovao s roditeljima. Njegova prava rodna kuća stradala je u požaru. Otkrivanje spomen-ploče obavljeno je na velikoj svečanosti u nedjelju 29. kolovoza 1909. godine u 10 sati prije podne.}}, podravske-sirine.com.hr, 2. kolovoza 2016., pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref> nalazi se Muzej Petra Preradovića. Na kući je i spomen ploča koju je [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"]] postavila [[29. kolovoza]] [[1909.]] godine a obnovila [[2009.]] godine.<ref>[http://dbhz.hr/wordpress/?page_id=1058 Popis postavljenih i otkrivenih spomenika i spomen ploča od 1905.-1946.], dbhz.hr, pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref><ref>[http://www.virovitica.net/otkrivena-obnovljena-spomen-ploca-na-rodnoj-kuca-petra-preradovica/11930/ Otkrivena obnovljena spomen ploča na rodnoj kuća Petra Preradovića], virovitica.net, 22. studenoga 2009., pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref> Pjesnikova kuća obnovljena je [[1968.]] godine kada je postavljen i muzejski postav.<ref>[http://hvm.mdc.hr/muzej-petra-preradovica,762:GBA/hr/info/ Muzej Petra Preradovića], hvm.mdc.hr, pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref>
* Za 150. obljetnicu rođenja, [[23. lipnja]] [[1968.]] godine otkriveno je, ispred njegove kuće u Grabrovnici, pjesnikovo poprsje (rad akademskoga kipara Mihajla Kajfeša).<ref>[https://epodravina.hr/sjecanje-na-petra-preradovica-1968-godine/ Sjećanje na Petra Preradovića 1968. godine], epodravina.hr, 21. ožujka 2013., pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref> Identična poprsja nalaze se i ispred osnovnih škola u Pitomači, Zadru i Zagrebu.<ref>[http://www.zagrebacki.info/2012/04/petar-preradovic-bista.html Petar Preradović bista], zagrebacki.info, 15. travnja 2012., pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref>
* Spomen ploču Petru Preradoviću postavila je [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]] [[1968.]] godine na bečkoj kući (Ungargasse br. 39)<ref>{{eng oznaka}} Christopher Anderson, [http://www.viennareview.net/news/central-europe/viennas-croatian-connection Vienna’s Croatian Connection. Imperial remnants linger in the names on facades, statues and waterfalls in Vienna and Croatia], viennareview.net, 22. rujna 2012., pristupljeno 20. ožujka 2018.</ref> u kojoj je proveo posljednje dvije godine života.
* Po njemu je nazvana knjižnica u Bjelovaru, Narodna knjižnica "Petar Preradović".
* U [[Lukoran]]u, u zaseoku Mali Lukoran, na otoku [[Ugljan]]u, gdje je napisao hrvatsku budnicu "Zora puca, bit će dana", po njemu je nazvan park i postavljen mu je spomenik.

== Galerija ==
<gallery>
Slika:Preradović grb.png|Grb obitelji Preradović iz 1626. godine.
Slika:Peter_von_Preradović_1865.png|Petar Preradović, 1865. godine.
Slika:Petar Preradović Mirogoj.jpg|Nadgrobni spomenik Petru Preradoviću na [[Mirogoj]]u, ''Domovina polaže cvijeće na pjesnikov Spomenik'', 1878., rad Ivana Rendića.
Slika:Petar Preradović kip Zagreb.jpg|Kip Petra Preradovića na Preradovićevom (Cvjetnom) trgu u [[Zagreb]]u.
Slika:Bjelovar knjiznica.JPG|Zgrada narodne knjižnice „Petar Preradović” u [[Bjelovar]]u.
Slika:GuentherZ_2010-07-10_0125_Wien03_Ungargasse39_Gedenktafel_Petar_Preradovic.jpg|Spomen ploča Petru Preradoviću na bečkoj kući (Ungargasse br. 39) u kojoj je proveo posljednje dvije godine života.
Slika:Ungargasse39.jpg|Ungargasse br. 39, bečka kuća u kojoj je Petar Preradović proveo posljednje dvije godine života
</gallery>

== Zanimljivosti ==
* Preradovićeva unuka, austrijsko-hrvatska književnica [[Paula Preradović|Paula von Preradović]] (udana Molden), autorica je himne Republike Austrije a njezin sin [[Fritz Molden]] bio je urednik austrijskih listova i utemeljitelj nakladničke tvrtke ''[[Styria Media Group AG|Styria]]''.<ref name="Biografije" />
* Petar Preradović potječe od obitelji Preradovića sa Žumberka kojima je car Ferdinand II. 1626. godine dodijelio plemstvo s grbom. Kasnije se grana ove obitelji odselila sa Žumberka u Grabrovnicu kod Grubišnog polja.<ref>[http://uskok-sosice.hr/zumbercani-obiljezili-svoje-pjesnike/ Sjećanje na žumberačke pjesnike], uskok-sosice.hr, 4. listopada 2014., pristupljeno 17. veljače 2018.</ref>
* U podnožju njegova nadgrobnoga spomenika ''Domovina polaže cvijeće na pjesnikov Spomenik'' upisani su završni stihovi iz njegove pjesme ''Putnik'': "U tvom polju daj mu groba, Tvojim cviećem grob mu kiti!".

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Nisu bili vjenčani.<ref>''Petar Preradović. Pozdrav domovini: izabrane pjesme'', (izbor i redakcija Dragutin Tadijanović), Matica hrvatska, Zagreb, 1968., str. 208.:{{citat2|1862, 15-21. lipnja: Emilija Novaković, s njihovim sinčićem Radovanom, boravila je u Temišvaru, gdje je Preradovića oslobodila od njegove ženidbene obaveze, i s njim sklopila ugovor o izdržavanju njenom i njihova sina.}}</ref>
#{{fusd|2}}Emilija Novaković-Đurabojska (Milica, Milči) umrla je u Zagrebu 28. rujna 1863. godine. Radovana je odgojila kuma Evelina Popović (rođ. Peleš), a Preradović ga je materijalno osigurao i dao mu svoje prezime.<ref>''Petar Preradović. Pozdrav domovini: izabrane pjesme'', (izbor i redakcija Dragutin Tadijanović), Matica hrvatska, Zagreb, 1968., str. 208.-209.</ref>
#{{fusd|3}}U svome životopisu, ''Crtice moga života'', u nekoliko navrata o sebi govori kao o Hrvatu.<ref>Petar Preradović, [[Milivoj Šrepel]], [http://archive.org/details/izbranepjesmeuv00regoog ''Izabrane pjesme: uvod napisao Milivoj Šrepel: sa slikom pjesnikovom ''], Izd. Matice Hrvatske, Zagreb, 1890.:
str. III:
{{citat|To je bilo godine 1838., na koje koncu prispijem k regimenti, gdje nadjem nekoliko oficira sunarodnika, naime: Gjuru Benka, Engelberta Knežića i Jerka Pevelića. Premda smo se kao Hrvati radi imali i često skupa bili, ali živjeli smo samo u vojničko-njemačkom duhu; malo kad nam je na um palo da progovorimo na svome jeziku.}}
str. XVI:
{{citat|Sa velikom je žalošću gledao Preradović na razdor Hrvatâ i Srbâ, ali nije gubio nade da će prosvjeta i razbor s vremenom i ovu nesreću odkloniti. O tom bratskom sporu jada on u pismima prijatelju dru. Ignjatu Brliću. Tako mu piše iz Tamišvara 23. travnja 1861.: Srblji se odmiču od nas, više na svoju nego na našu štetu, to će oni osjetiti kašnje, kad se bude kolač dielio. Mene srce boli misleći na taj naš medjusobni jad.}}
str. 366.-367.:
{{citat|...Poslanica Špiri Dimitroviću. Nas nekoliko častnika Hrvata imali smo priliku upoznati se tu s nekojimi častnici zemljaci pukovnije Karla Ferdinanda, br. 51., koji su u narodnom duhu drugovali, Kačićeve pjesme čitali... Dodje od njega pjesma, a u pjesmi svi mi hrvatski častnici Bakonjevci (bilo nas je jedno šestorica)...}}</ref>
#{{fusd|4}}''"vodena bolest, zastarjeli pučki naziv za niz bolesti kod kojih se u tkivima ili tjelesnim šupljinama, iz različitih razloga, nakuplja tekućina."''<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65111 vodena bolest], enciklopedija.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>

== Izvori ==
{{Izvori|3}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
* [http://www.knjiznica-bjelovar.hr/preradovic/main.html Knjižnica Bjelovar: Petar Preradović]
* [http://www.scribd.com/doc/56274998/Petar-Preradovic-Izabrane-Pjesme Petar Preradović: Izabrane pjesme]
* [http://kgzdzb.arhivpro.hr/?kdoc=11016919 Izabrane pjesme Petra Preradovića], Zagreb, 1896.
* [https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=linked&c2o=111824 Petar Preradović], Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
* [http://www.preradovic.eu/hr/ Interpretacijski centar Petar Preradović] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}}, {{deu oznaka}}

{{Romantistički književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Preradović,Petar}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]]
[[Kategorija:Pitomača]]

Hrvatska internetska enciklopedija - Doprinosi suradnika [hr]

Domoljublje

Petar Preradović