Hrvatska internetska enciklopedija - Doprinosi suradnika [hr]

Predložak:Članak tjedna

2022-06-10T03:58:26Z

WikiSysop:

{{#switch:{{CURRENTWEEK}}
|00=
|01=
|02=
|03=
|04=
|05=
|06=
|07=
|08=
|09=
|10=
|11=
|12=[[Datoteka:Split.jpg|thumb|desno|200px]] Split je najveći grad na jugu Hrvatske, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, omeđen Kaštelanskim zaljevom sa zapada i sjevera, a Bračkim kanalom s juga te prostorno pokriva veći dio Splitskog poluotoka koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.[[Split|opširnije u članku]]
|13=[[Datoteka:Basil_of_Caesarea.jpg|thumb|lijevo|200px]]
'''Bazilije Veliki''' (grč.: Μέγας Βασίλειος; Caesarea Mazaca, oko 330. - Caesarea Mazaca, 1. siječnja 379.), kršćanski svetac, crkveni otac, učitelj Crkve. Utemeljitelj je kršćanskog redovništva na istoku, čije su postavke o redovničkom životu bile temeljem i uzorom svim kasnijim velikanima koji su utemeljili kršćanske redove. Spada među četiri najveća istočna oca. Zajedno ga se slavi, na zajednički spomendan, sa svetim Grgurom Nazijanskim, s kojim je bio nerazdvojan prijatelj za života. [[Bazilije Veliki|opširnije u članku]]
|14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]]
|15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]]
|16='''Uskrs''' je najveći blagdan [[Kršćanstvo|kršćanstva]], to je dan [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrsnuća]] [[Isus|Isusa Krista]]. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od [[Pepelnica|Pepelnice]], vrijeme koje se naziva [[Korizma|Korizmom]]. Uskrs je nastao od [[riječ]]i ''uskrsnuti'' koja vuče korijene iz [[staroslavenski jezik|staroslavenskog]] u kojem je glagol *krьsn{{unicode|ǫ}}ti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom ''uz-'' dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.[[Uskrs|opširnije u članku]]. [[Datoteka:Grunewald - christ.jpg|mini|[[Matthias Grünewald]]: [[Isus]]ovo uskrsnuće]]
|17=[[Datoteka:Maya.svg|thumb|200px|[[Maya Indijanci|Majanski]] brojevni sustav.]]'''Matematika''' (od [[grčki jezik|grčkog]] ''mathema'' - znanost) je egzaktna (točna, nedvojbena) [[znanost]] koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći [[Matematička logika|matematičku logiku]]. Matematika izniče gdje god se pojavljuju pitanja vezana za veličinu, strukturu, prostor ili promjenu. U početku vezano uz trgovinu i mjerenje zemljišta, kasnije [[Astronomija|astronomiju]], a danas uz mnoga područja života. Matematika se uči u osnovnim i srednjim školama kao obavezan predmet. Također i veliki dio fakulteta ima obavezne i izborne matematičke kolegije.[[Matematika|Opširnije u članku]].
|18=[[datoteka:Fizika podjela 1.png|mini|120px|desno|Osnovna podjela fizike.]] '''Fizika''' (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem. Fizikalni zakoni izražavaju se u matematičkom obliku. U fizici su pokus (istraživanje pojava pod uvjetima koji se kontroliraju što je više moguće) i teorija (koja opisuje fizikalne pojave u obliku pojednostavnjenih matematičkih modela) komplementarni. [[Fizika|Opširnije u članku]].
|19=
|20=
|21=
|22=[[Datoteka:Franjotudjman.jpg|mini|120px]] Dr. Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), hrvatski povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske. Temelji njegove politike bili su: ujedinjenje svih Hrvata, neovisno o ideološkoj usmjerenosti, u jedan političko-nacionalni pokret čiji je cilj bio samostalna država; ponovni ulazak u srednjoeuropski civilizacijski krug i debalkanizacija Hrvatske; obnavljanje potiskivanih i stigmatiziranih hrvatskih tradicija, kulture, jezika i povijesti.[[Franjo Tuđman|Opširnije u članku]]
|23=[[Datoteka:Joza-Horvat.jpg|mini|120px]]Josip Joža Horvat (Kotoriba, 10. ožujka 1915. – Zagreb, 26. listopada 2012.), bio je hrvatski književnik, pripovjedač i putopisac. U hrvatskoj povijesti ostat će zapamćen i kao prvi Hrvat koji je oplovio svijet športskim jedrenjakom s njim je bila i posada: supruga Renata, prva Hrvatica koja je oplovila svijet,sin Marko, te Vladimir Hrlić.[[Joža_Horvat|Opširnije u članku]]
|24=[[Datoteka:City of Knin.jpg|mini|120px]] Knin je grad koji je smješten u Šibensko-kninskoj županiji, Hrvatska.Jedan je od najstarijih gradova u Hrvatskoj, ali i u Europi. Prvi put se u pisanim izvorima kao grad (poleis) spominje 7. godine prije Krista u Strabonovoj Geografiji pod starim nazivom Ninia.[[Knin|Opširnije u članku]]
|25=Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, je hrvatski košarkaški klub iz Zagreba. Klub je 24. travnja 1946. osnovan pod imenom Sloboda. U početku je često mijenjao ime (Zagreb, Vihor, Polet), da bi 1950. pristupio SD Lokomotiva i uzeo njihovo ime. Iz Lokomotive istupaju 1975. i uzimaju sponzorsko ime Cibona po prehrambenom koncernu koji su činila poduzeća "Kraš", "Franck", "Badel" i "Voće".[[KK Cibona|Opširnije u članku]]
|26=
|27=
|28=
|29=
|30=
|31=
|32=
|33=
|34=
|35=
|36=
|37=
|38=
|39=
|40=
|41=
|42=
|43=
|44=
|45=
|46=
|47=
|48=
|49=
|50=
|51=
|}}
<noinclude>
{{tl-sort}}
[[Kategorija: Predlošci]]
</noinclude>

Predložak:Slika tjedna

2022-06-10T03:57:29Z

WikiSysop:

{| style="text-align:left;"
|-
|{{#switch:{{CURRENTWEEK}}
|00=[[Datoteka:4-Stroke-Engine.gif|thumb|center]]
|01=[[Datoteka:Torus.png|thumb|center]]
|02=[[Datoteka:ScienceOlympiad.jpg|thumb|center]]
|03=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|04=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|05=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|06=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|07=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|08=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|09=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|10=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|11=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|12=[[Datoteka:Mars.png|thumb|center]]
|13=[[Datoteka:Moon.png|thumb|center]]
|14=[[Datoteka:Jupiter.png|thumb|center|Snimka planeta Jupitera kroz svemirski teleskop Hubble poslje udara kometa Hale-Bopp 1997. godine]]
|15=[[Datoteka:Saturn.png|thumb|center|]]
|16=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|17=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|18=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|19=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|20=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|21=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|22=[[Datoteka:Trogir.jpg|thumb|center|Središnji trg u Trogiru]]
|23=[[Datoteka:Makarska.jpg|thumb|center|Pogled na Makarsku]]
|24=[[Datoteka:Dubrovnik.jpg|thumb|center|Pogled na Dubrovnik]]
|25=[[Datoteka:Omis.jpg|thumb|center|Pogled na Omiš]]
|26=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|27=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|28=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|29=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|30=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|31=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|32=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|33=[[Datoteka:4-Stroke-Engine.gif|thumb|center]]
|34=[[Datoteka:Torus.png|thumb|center]]
|35=[[Datoteka:ScienceOlympiad.jpg|thumb|center]]
|36=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|37=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|38=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|39=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|40=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|41=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|42=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|43=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|44=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|45=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|46=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|47=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|48=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|49=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|50=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|51=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|52=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|}}
|}<noinclude>
{{tl-sort}}
[[Kategorija: Predlošci]]
</noinclude>

Predložak:Slika tjedna

2022-06-10T03:56:18Z

WikiSysop:

{| style="text-align:left;"
|-
|{{#switch:{{CURRENTWEEK}}
|00=[[Datoteka:4-Stroke-Engine.gif|thumb|center]]
|01=[[Datoteka:Torus.png|thumb|center]]
|02=[[Datoteka:ScienceOlympiad.jpg|thumb|center]]
|03=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|04=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|05=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|06=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|07=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|08=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|09=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|10=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|11=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|12=[[Datoteka:Mars.png|thumb|center]]
|13=[[Datoteka:Moon.png|thumb|center]]
|14=[[Datoteka:Jupiter.png|thumb|center|Snimka planeta Jupitera kroz svemirski teleskop Hubble poslje udara kometa Hale-Bopp 1997. godine]]
|15=[[Datoteka:Saturn.png|thumb|center|]]
|16=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|17=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|18=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|19=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|20=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|21=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|22=[[Datoteka:Trogir.jpg|thumb|center|Središnji trg u Trogiru]]
|23=[[Datoteka:Makarska.jpg|thumb|center]]
|24=[[Datoteka:Dubrovnik.jpg|thumb|center]]
|25=[[Datoteka:Omis.jpg|thumb|center]]
|26=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|27=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|28=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|29=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|30=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|31=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|32=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|33=[[Datoteka:4-Stroke-Engine.gif|thumb|center]]
|34=[[Datoteka:Torus.png|thumb|center]]
|35=[[Datoteka:ScienceOlympiad.jpg|thumb|center]]
|36=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|37=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|38=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|39=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|40=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|41=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|42=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|43=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|44=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|45=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|46=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|47=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|48=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|49=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|50=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|51=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|52=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|}}
|}<noinclude>
{{tl-sort}}
[[Kategorija: Predlošci]]
</noinclude>

Predložak:Slika tjedna

2022-06-05T12:15:15Z

WikiSysop:

{| style="text-align:left;"
|-
|{{#switch:{{CURRENTWEEK}}
|00=[[Datoteka:4-Stroke-Engine.gif|thumb|center]]
|01=[[Datoteka:Torus.png|thumb|center]]
|02=[[Datoteka:ScienceOlympiad.jpg|thumb|center]]
|03=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|04=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|05=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|06=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|07=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|08=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|09=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|10=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|11=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|12=[[Datoteka:Mars.png|thumb|center]]
|13=[[Datoteka:Moon.png|thumb|center]]
|14=[[Datoteka:Jupiter.png|thumb|center|Snimka planeta Jupitera kroz svemirski teleskop Hubble poslje udara kometa Hale-Bopp 1997. godine]]
|15=[[Datoteka:Saturn.png|thumb|center|]]
|16=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|17=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|18=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|19=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|20=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|21=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|22=[[Datoteka:Trogir.jpg|thumb|center|Središnji trg u Trogiru]]
|23=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|24=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|25=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|26=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|27=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|28=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|29=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|30=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|31=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|32=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|33=[[Datoteka:4-Stroke-Engine.gif|thumb|center]]
|34=[[Datoteka:Torus.png|thumb|center]]
|35=[[Datoteka:ScienceOlympiad.jpg|thumb|center]]
|36=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|37=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|38=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|39=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|40=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|41=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|42=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|43=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|44=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|45=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|46=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|47=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|48=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|49=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|50=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|51=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|52=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|}}
|}<noinclude>
{{tl-sort}}
[[Kategorija: Predlošci]]
</noinclude>

Predložak:Slika tjedna

2022-06-05T12:14:34Z

WikiSysop:

{| style="text-align:left;"
|-
|{{#switch:{{CURRENTWEEK}}
|00=[[Datoteka:4-Stroke-Engine.gif|thumb|center]]
|01=[[Datoteka:Torus.png|thumb|center]]
|02=[[Datoteka:ScienceOlympiad.jpg|thumb|center]]
|03=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|04=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|05=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|06=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|07=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|08=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|09=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|10=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|11=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|12=[[Datoteka:Mars.png|thumb|center]]
|13=[[Datoteka:Moon.png|thumb|center]]
|14=[[Datoteka:Jupiter.png|thumb|center|Snimka planeta Jupitera kroz svemirski teleskop Hubble poslje udara kometa Hale-Bopp 1997. godine]]
|15=[[Datoteka:Saturn.png|thumb|center|]]
|16=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|17=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|18=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|19=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|20=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|21=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|22=[[Datoteka:Trogir.jpg|thumb|center]]
|23=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|24=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|25=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|26=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|27=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|28=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|29=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|30=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|31=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|32=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|33=[[Datoteka:4-Stroke-Engine.gif|thumb|center]]
|34=[[Datoteka:Torus.png|thumb|center]]
|35=[[Datoteka:ScienceOlympiad.jpg|thumb|center]]
|36=[[Datoteka:BesselY plot.svg|thumb|center]]
|37=[[Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png|thumb|center]]
|38=[[Datoteka:Koeln Hohenzollernbruecke.jpg|thumb|center]]
|39=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|40=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|41=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|42=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|43=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|44=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|45=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|46=[[Datoteka:Missione del Guaricano-bimbi a scuola.jpg|thumb|center]]
|47=[[Datoteka:Learning bongos.jpg|thumb|center]]
|48=[[Datoteka:US presidential inauguration 2005.jpg|thumb|center]]
|49=[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|thumb|center]]
|50=[[Datoteka:My-computer.svg|thumb|center]]
|51=[[Datoteka:Pythagorean.svg|thumb|center]]
|52=[[Datoteka:Mersenne Prime table.png|thumb|center]]
|}}
|}<noinclude>
{{tl-sort}}
[[Kategorija: Predlošci]]
</noinclude>

Predložak:Članak tjedna

2022-06-05T12:02:48Z

WikiSysop:

{{#switch:{{CURRENTWEEK}}
|00=
|01=
|02=
|03=
|04=
|05=
|06=
|07=
|08=
|09=
|10=
|11=
|12=[[Datoteka:Split.jpg|thumb|desno|200px]] Split je najveći grad na jugu Hrvatske, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, omeđen Kaštelanskim zaljevom sa zapada i sjevera, a Bračkim kanalom s juga te prostorno pokriva veći dio Splitskog poluotoka koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.[[Split|opširnije u članku]]
|13=[[Datoteka:Basil_of_Caesarea.jpg|thumb|lijevo|200px]]
'''Bazilije Veliki''' (grč.: Μέγας Βασίλειος; Caesarea Mazaca, oko 330. - Caesarea Mazaca, 1. siječnja 379.), kršćanski svetac, crkveni otac, učitelj Crkve. Utemeljitelj je kršćanskog redovništva na istoku, čije su postavke o redovničkom životu bile temeljem i uzorom svim kasnijim velikanima koji su utemeljili kršćanske redove. Spada među četiri najveća istočna oca. Zajedno ga se slavi, na zajednički spomendan, sa svetim Grgurom Nazijanskim, s kojim je bio nerazdvojan prijatelj za života. [[Bazilije Veliki|opširnije u članku]]
|14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]]
|15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]]
|16='''Uskrs''' je najveći blagdan [[Kršćanstvo|kršćanstva]], to je dan [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrsnuća]] [[Isus|Isusa Krista]]. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od [[Pepelnica|Pepelnice]], vrijeme koje se naziva [[Korizma|Korizmom]]. Uskrs je nastao od [[riječ]]i ''uskrsnuti'' koja vuče korijene iz [[staroslavenski jezik|staroslavenskog]] u kojem je glagol *krьsn{{unicode|ǫ}}ti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom ''uz-'' dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.[[Uskrs|opširnije u članku]]. [[Datoteka:Grunewald - christ.jpg|mini|[[Matthias Grünewald]]: [[Isus]]ovo uskrsnuće]]
|17=[[Datoteka:Maya.svg|thumb|200px|[[Maya Indijanci|Majanski]] brojevni sustav.]]'''Matematika''' (od [[grčki jezik|grčkog]] ''mathema'' - znanost) je egzaktna (točna, nedvojbena) [[znanost]] koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći [[Matematička logika|matematičku logiku]]. Matematika izniče gdje god se pojavljuju pitanja vezana za veličinu, strukturu, prostor ili promjenu. U početku vezano uz trgovinu i mjerenje zemljišta, kasnije [[Astronomija|astronomiju]], a danas uz mnoga područja života. Matematika se uči u osnovnim i srednjim školama kao obavezan predmet. Također i veliki dio fakulteta ima obavezne i izborne matematičke kolegije.[[Matematika|Opširnije u članku]].
|18=[[datoteka:Fizika podjela 1.png|mini|120px|desno|Osnovna podjela fizike.]] '''Fizika''' (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem. Fizikalni zakoni izražavaju se u matematičkom obliku. U fizici su pokus (istraživanje pojava pod uvjetima koji se kontroliraju što je više moguće) i teorija (koja opisuje fizikalne pojave u obliku pojednostavnjenih matematičkih modela) komplementarni. [[Fizika|Opširnije u članku]].
|19=
|20=
|21=
|22=[[Datoteka:Franjotudjman.jpg|mini|120px]] Dr. Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), hrvatski povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske. Temelji njegove politike bili su: ujedinjenje svih Hrvata, neovisno o ideološkoj usmjerenosti, u jedan političko-nacionalni pokret čiji je cilj bio samostalna država; ponovni ulazak u srednjoeuropski civilizacijski krug i debalkanizacija Hrvatske; obnavljanje potiskivanih i stigmatiziranih hrvatskih tradicija, kulture, jezika i povijesti.[[Franjo Tuđman|Opširnije u članku]]
|23=[[Datoteka:Joza-Horvat.jpg|mini|120px]]Josip Joža Horvat (Kotoriba, 10. ožujka 1915. – Zagreb, 26. listopada 2012.[3]), bio je hrvatski književnik, pripovjedač i putopisac. U hrvatskoj povijesti ostat će zapamćen i kao prvi Hrvat koji je oplovio svijet športskim jedrenjakom s njim je bila i posada: supruga Renata, prva Hrvatica koja je oplovila svijet,sin Marko, te Vladimir Hrlić.[[Joža_Horvat|Opširnije u članku]]
|24=[[Datoteka:City of Knin.jpg|mini|120px]] Knin je grad koji je smješten u Šibensko-kninskoj županiji, Hrvatska.Jedan je od najstarijih gradova u Hrvatskoj, ali i u Europi. Prvi put se u pisanim izvorima kao grad (poleis) spominje 7. godine prije Krista u Strabonovoj Geografiji pod starim nazivom Ninia.[[Knin|Opširnije u članku]]
|25=Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, je hrvatski košarkaški klub iz Zagreba. Klub je 24. travnja 1946. osnovan pod imenom Sloboda. U početku je često mijenjao ime (Zagreb, Vihor, Polet), da bi 1950. pristupio SD Lokomotiva i uzeo njihovo ime. Iz Lokomotive istupaju 1975. i uzimaju sponzorsko ime Cibona po prehrambenom koncernu koji su činila poduzeća "Kraš", "Franck", "Badel" i "Voće".[[KK Cibona|Opširnije u članku]]
|26=
|27=
|28=
|29=
|30=
|31=
|32=
|33=
|34=
|35=
|36=
|37=
|38=
|39=
|40=
|41=
|42=
|43=
|44=
|45=
|46=
|47=
|48=
|49=
|50=
|51=
|}}
<noinclude>
{{tl-sort}}
[[Kategorija: Predlošci]]
</noinclude>

KK Cibona

2022-06-05T12:02:26Z

WikiSysop:

{{Infookvir košarkaški klub
|ime = KK Cibona
|puno ime = Košarkaški klub Cibona
|slika = [[Datoteka:Cibona-logo.png|200px]]
|nadimak = ''Vukovi''
|boje kluba = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}}
|osnovan = 1946.
|dvorana = [[Košarkaški centar Dražen Petrović]]
|kapacitet = 5.400
|predsjednik = {{ZD|H|HRV}} [[Mladen Bušić]]
|trener =
|liga = [[ABA liga]]<br>[[Prva hrvatska košarkaška liga|HT Premijer liga]]
|sezona =
|plasman =
|igrači = Popis igrača KK Cibone
|uzorak_m1=_basketball
|majica1=000099|hlačice1=#000099|čarape1=FFFFFF|
|uzorak_m2=_basketball
|majica2=ffffff|hlačice2=ffffff|čarape2=FFFFFF|
| web stranica =[http://www.cibona.com/ www.cibona.com]
}}

'''Košarkaški klub Cibona''', poznat skraćeno kao '''KK Cibona''', je [[Hrvatska|hrvatski]] košarkaški klub iz [[Zagreb]]a.

== Ime kluba ==

Klub je [[24. travnja]] [[1946.]] osnovan pod imenom Sloboda. U početku je često mijenjao ime (Zagreb, Vihor, Polet), da bi [[1950.]] pristupio SD Lokomotiva i uzeo njihovo ime. Iz Lokomotive istupaju [[1975.]] i uzimaju sponzorsko ime Cibona prema prehrambenom koncern koji su činila poduzeća [[Kraš]], [[Franck]], [[Badel]] i [[Voće]]. Ime samog sponzora dolazi, po jednima od tal. cibo = hrana, a po drugima dobilo je po spoju riječi '''CI'''(korija)-'''BO'''(mbon)-'''NA'''(ranča), a pravo ime dolazi od spojenice iz latinskog "cibus bonus", koje znaći "dobra hrana", po tome je dobio koncern ime. U samom početku promjene imena, zbog mlade ekipe kakva je Cibona bila i prema [[Mirko Novosel|Mirku Novoselu]], koji je bio alfa i omega kluba, kružio je šaljivo značenje imena: '''C'''(icibanski) '''I'''(nstitut) '''B'''(asketskog) '''O'''(ca) '''N'''(ovosel)'''A'''. Ime Cibona toliko se ukorijenilo među navijačima da se održalo i do danas, unatoč činjenici da se prehrambeni koncern po kojem su dobili koji više ne postoji.

Klupski nadimak je ''Vukovi s Tuškanca'', jer je tadašnja Lokomotiva prije izgradnje današnje Košarkaške dvorane Dražena Petrovića igrala na igralištu na Tuškancu. Boja dresa im je plava. Navijači im skandiraju "heja-heja cibosi" što je modifikacija originalnog navijanja "heja-heja-lokosi" dok se klub zvao Lokomotiva.

[[UNC_Smogovci|Smogovci]] od [[2010.]] godine intenzivno prate Cibonu što ih čini prvom organiziranom navijačkom skupinom u povijesti kluba.

'''Naziv kluba kroz povijest'''

*Sloboda (1946. - '47.)
*Zagreb (1947. - '48.)
*Polet (1949. - '50.)
*Lokomotiva (1950. - '75.)
*Cibona (1975. - '98.)
*Cibona Siemens (1998. - '98.)
*Cibona VIP (1998. - '05.)
*Cibona (2005. - )

== Klupski trofeji ==
=== Domaći ===
* '''[[Prva hrvatska košarkaška liga|Prvenstvo Hrvatske]] (19)''': [[1. HKL 1992.|1992.]], [[1. HKL 1992./93.|1992./93.]], [[1. HKL 1993./94.|1993./94.]], [[1. HKL 1994./95.|1994./95.]], [[1. HKL 1995./96.|1995./96.]], [[1. HKL 1996./97.|1996./97.]], [[1. HKL 1997./98.|1997./98.]], [[1. HKL 1998./99.|1998./99.]], [[1. HKL 1999./00.|1999/00.]], [[1. HKL 2000./01.|2000./01.]], [[1. HKL 2001./02.|2001./02.]], [[1. HKL 2003./04.|2003./04.]], [[A-1 HKL 2005./06.|2005./06.]], [[A-1 HKL 2006./07.|2006./07.]], [[A-1 HKL 2008./09.|2008./09.]], [[A-1 HKL 2009./10.|2009./10.]], [[A-1 HKL 2011./12.|2011./12.]], [[A-1 HKL 2012./13.|2012./13.]], [[Dodatak:Premijer košarkaška liga 2018./19.|2018./19.]]
* '''[[Kup Krešimira Ćosića|Hrvatski kup]] (7)''': [[Košarkaški Kup Hrvatske 1994./95.|1994./95.]], [[Košarkaški Kup Hrvatske 1995./96.|1995./96.]], [[Kup Krešimira Ćosića 1998./99.|1998./99.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2000./01.|2000./01.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2001./02.|2001./02.]], [[Kup Krešimira Ćosića 2008./09.|2008./09.]], 2012./13.
* '''[[Prvenstvo Jugoslavije u košarci|Prvenstvo Jugoslavije]] (3)''': 1981./82., 1983./84., 1984./85.
* '''[[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]] (8)''': 1968./1969., 1979./80., 1980./81., 1981./82., 1982./83., 1984./85., 1985./86., 1987./88.

=== Međunarodni ===
{{glavni|Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima}}
* '''[[Euroliga|Kup prvaka]]''': 1984./85., 1985./86.,
* '''[[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]''': 1981./82., 1986./87.
* '''[[Kup Radivoja Koraća]]''': 1972.
* '''[[ABA liga]]''': [[ABA liga 2013./14.|2013./14.]]
* '''[[Uvodni turnir Eurolige]]''': 2001.
* '''ACEB europski superkup''': 1987.

Sastav koji je osvojio Kup Jugoslavije u Borovu [[1982.]]: M. Nakić, A. Petrović, Bečić, Akik, Pavličević, Despot, Sikirić, Knego, Uzelac, Ušić, Dogan, Gospodnetić i trener Novosel. <ref>M.L.: [http://sportski.net.hr/prodrli-u-europu-i-to-preko-bosne Vukovi prodrli u Europu i to preko Bosne!], Net.hr, 8. siječnja 2010.</ref>

Sastav koji je osvojio Kup europskih pobjednika kupova [[1982.]], protiv Reala, 96:95: <ref>[http://www.24sata.hr/kosarka/cutura-moje-sjecanje-na-1982-godinu-dani-ponosa-i-slave-282399 24 sata - Čutura: Moje sjećanje na 1982. godinu, dani ponosa i slave..., Zoran Čutura, 22. rujna 2012.] </ref>
[[Rajko Gospodnetić]], [[Mladen Cetinja]], [[Zoran Čutura]], [[Damir Pavličević]], [[Krešimir Ćosić]], [[Mihovil Nakić]], [[Srđan Savović]], [[Tomislav Bevanda]], [[Sven Ušić]], [[Adnan Bečić]], [[Andro Knego]], [[Aleksandar Petrović]]. Trener [[Mirko Novosel]]. Pomoćni trener [[Željko Pavličević]].

Sastav koji je osvojio Kup europskih prvaka [[1985.]] protiv Reala, 87:78: [[Mihovil Nakić]], [[Aleksandar Petrović]], [[Adnan Bečić]], [[Zoran Čutura]], [[Dražen Petrović]], [[Andro Knego]], [[Branko Vukićević]], [[Sven Ušić]], [[Ivo Nakić]], [[Franjo Arapović]]. Trener [[Mirko Novosel]]. Pomoćni trener [[Željko Pavličević]].

Sastav koji je osvojio Kup europskih prvaka [[1986.]] protiv Žalgirisa, 94:82: [[Mihovil Nakić]], [[Adnan Bečić]], [[Zoran Čutura]], [[Damir Pavličević]], [[Dražen Petrović]], [[Danko Cvjetićanin]], [[Branko Vukićević]], [[Sven Ušić]], [[Dražen Anzulović]], [[Franjo Arapović]]. Trener [[Željko Pavličević]]. Pomoćni trener [[Nikola Kesler]].

Sastav koji je osvojio Kup europskih pobjednika kupova [[1987.]] protiv Scavolinija, 89:74: [[Mihovil Nakić]], [[Aleksandar Petrović]], [[Adnan Bečić]], [[Zoran Čutura]], [[Dražen Petrović]], [[Andro Knego]], [[Branko Vukićević]], [[Sven Ušić]], [[Danko Cvjetićanin]], [[Franjo Arapović]].

== Treneri ==
[[Datoteka:KK Cibona 25042010.jpg|thumb|250px|Košarkaši KK Cibone na utakmici protiv [[KK Partizan]]a u finalu NLB lige [[2010.]]]]
{|
|- style="vertical-align: top;"
|
* {{ZD|H|HRV}} [[Milan Kobali]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Irislav Dolenec]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Branko Volfer]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Boris Sinković]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Vatroslav Piacun]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Zdravko Momčinović]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Mirko Novosel]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Matan Rimac]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Željko Pavličević]]
||
* {{ZD|H|HRV}} [[Vinko Jelovac]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Aleksandar Petrović]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Neven Spahija]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Dražen Anzulović]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Josip Vranković]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Danijel Lutz]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Velimir Perasović]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Jasmin Repeša]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Slaven Rimac]]
|}

== Poznati igrači ==
{|
|- style="vertical-align: top;"
|
*{{ZD|H|HRV}} [[Aleksandar Petrović]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Franjo Arapović]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Danko Cvjetičanin]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Krešimir Ćosić]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Gordan Giriček]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Andro Knego]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Dražen Petrović]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Nikola Plećaš]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Zoran Planinić]]
||
*{{ZD|H|HRV}} [[Nikola Prkačin|Nikša Prkačin]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Dino Rađa]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Zdravko Radulović]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Josip Sesar]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Mihovil Nakić]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Marko Popović]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Zoran Čutura]]
*{{ZD|S|SAD}} [[Chucky Atkins]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Dario Šarić]]
|}
=== Bivši igrači ===

*{{ZD|S|SAD}} [[Evric Gray]]

== Momčad ==
{{glavni|Dodatak:Popis igrača KK Cibone}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.cibona.com/ KK Cibona - Službene stranice]

{{bb start}}
{{Basketball box inner start}}
{{Cibona Zagreb}}

{{A1 Liga}}
{{ABA liga}}
{{Sastav KK Cibona 1985./86.}}
{{Sastav KK Cibona 1984./85.}}
{{Euroliga 2008./09.}}
{{Basketball box inner end}}
{{bb kraj}}

{{GLAVNIRASPORED:Cibona, KK}}
[[Kategorija:KK Cibona| ]]
[[Kategorija:Hrvatski košarkaški klubovi|Cibona]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u košarci (muškarci)|Cibona]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Košarka u Zagrebu|Cibona]]

Predložak:Članak tjedna

2022-06-05T11:47:47Z

WikiSysop:

{{#switch:{{CURRENTWEEK}}
|00=
|01=
|02=
|03=
|04=
|05=
|06=
|07=
|08=
|09=
|10=
|11=
|12=[[Datoteka:Split.jpg|thumb|desno|200px]] Split je najveći grad na jugu Hrvatske, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, omeđen Kaštelanskim zaljevom sa zapada i sjevera, a Bračkim kanalom s juga te prostorno pokriva veći dio Splitskog poluotoka koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.[[Split|opširnije u članku]]
|13=[[Datoteka:Basil_of_Caesarea.jpg|thumb|lijevo|200px]]
'''Bazilije Veliki''' (grč.: Μέγας Βασίλειος; Caesarea Mazaca, oko 330. - Caesarea Mazaca, 1. siječnja 379.), kršćanski svetac, crkveni otac, učitelj Crkve. Utemeljitelj je kršćanskog redovništva na istoku, čije su postavke o redovničkom životu bile temeljem i uzorom svim kasnijim velikanima koji su utemeljili kršćanske redove. Spada među četiri najveća istočna oca. Zajedno ga se slavi, na zajednički spomendan, sa svetim Grgurom Nazijanskim, s kojim je bio nerazdvojan prijatelj za života. [[Bazilije Veliki|opširnije u članku]]
|14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]]
|15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]]
|16='''Uskrs''' je najveći blagdan [[Kršćanstvo|kršćanstva]], to je dan [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrsnuća]] [[Isus|Isusa Krista]]. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od [[Pepelnica|Pepelnice]], vrijeme koje se naziva [[Korizma|Korizmom]]. Uskrs je nastao od [[riječ]]i ''uskrsnuti'' koja vuče korijene iz [[staroslavenski jezik|staroslavenskog]] u kojem je glagol *krьsn{{unicode|ǫ}}ti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom ''uz-'' dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.[[Uskrs|opširnije u članku]]. [[Datoteka:Grunewald - christ.jpg|mini|[[Matthias Grünewald]]: [[Isus]]ovo uskrsnuće]]
|17=[[Datoteka:Maya.svg|thumb|200px|[[Maya Indijanci|Majanski]] brojevni sustav.]]'''Matematika''' (od [[grčki jezik|grčkog]] ''mathema'' - znanost) je egzaktna (točna, nedvojbena) [[znanost]] koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći [[Matematička logika|matematičku logiku]]. Matematika izniče gdje god se pojavljuju pitanja vezana za veličinu, strukturu, prostor ili promjenu. U početku vezano uz trgovinu i mjerenje zemljišta, kasnije [[Astronomija|astronomiju]], a danas uz mnoga područja života. Matematika se uči u osnovnim i srednjim školama kao obavezan predmet. Također i veliki dio fakulteta ima obavezne i izborne matematičke kolegije.[[Matematika|Opširnije u članku]].
|18=[[datoteka:Fizika podjela 1.png|mini|120px|desno|Osnovna podjela fizike.]] '''Fizika''' (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem. Fizikalni zakoni izražavaju se u matematičkom obliku. U fizici su pokus (istraživanje pojava pod uvjetima koji se kontroliraju što je više moguće) i teorija (koja opisuje fizikalne pojave u obliku pojednostavnjenih matematičkih modela) komplementarni. [[Fizika|Opširnije u članku]].
|19=
|20=
|21=
|22=[[Datoteka:Franjotudjman.jpg|mini|120px]] Dr. Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), hrvatski povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske. Temelji njegove politike bili su: ujedinjenje svih Hrvata, neovisno o ideološkoj usmjerenosti, u jedan političko-nacionalni pokret čiji je cilj bio samostalna država; ponovni ulazak u srednjoeuropski civilizacijski krug i debalkanizacija Hrvatske; obnavljanje potiskivanih i stigmatiziranih hrvatskih tradicija, kulture, jezika i povijesti.
|23=
|24=
|25=
|26=
|27=
|28=
|29=
|30=
|31=
|32=
|33=
|34=
|35=
|36=
|37=
|38=
|39=
|40=
|41=
|42=
|43=
|44=
|45=
|46=
|47=
|48=
|49=
|50=
|51=
|}}
<noinclude>
{{tl-sort}}
[[Kategorija: Predlošci]]
</noinclude>

Predložak:Infookvir biskup

2022-05-27T13:02:04Z

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{| class="infobox" style="width:25em; font-size:90%; text-align:left;" cellspacing="2" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; bac...«.

{| class="infobox" style="width:25em; font-size:90%; text-align:left;" cellspacing="2"
|-
! colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; background-color: #800080; color:white" | [[Monsinjor|<span style="color:white;">Monsinjor</span>]]<br />{{{ime_biskupa}}}
|-
{{#if:{{{titula|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} colspan="2" style="text-align:center; padding-top:3px;" {{!}} {{{titula}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} colspan="2" style="text-align: center; {{#if:{{{grb|}}}{{{geslo|}}}|border-bottom: 1px solid #DDDDDD;}}" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|{{{slika_širina|200px}}}|{{{slika_opis|}}}]]<br /><small><div style="text-align:center">{{{slika_opis|}}}</div></small>
{{!}}-
}}
{{#if:{{{grb|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} colspan="2" style="text-align: center; {{#if:{{{geslo|}}}|border-bottom: 1px solid #DDDDDD;}}" {{!}} {{{grb}}}<br /><small><div style="text-align:center">{{{grb_opis|}}}</div></small>
{{!}}-
}}
{{#if:{{{geslo|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} <small>'''{{{geslo}}}'''</small>
{{!}}-
}}
{{#if:{{{titula|}}}{{{slika|}}}{{{slika_širina|}}}{{{slika_opis|}}}{{{grb|}}}{{{grb_opis|}}}{{{geslo|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} colspan="2" style="text-align:center; background-color:#800080; padding-top:3px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{datum_rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Rođen
{{!}} {{{datum_rođenja}}}<br />{{{mjesto_rođenja|}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{datum_smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Umro
{{!}} {{{datum_smrti}}}<br />{{{mjesto_smrti|}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{svećenik|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Zaređen za svećenika
{{!}} {{{svećenik}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{biskup|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Zaređen za biskupa
{{!}} {{{biskup}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{nacionalnost|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Nacionalnost
{{!}} {{{nacionalnost}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{služba|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Služba
{{!}} {{{služba}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{prethodne_službe|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Prethodne službe
{{!}} {{{prethodne_službe}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{počasti_u_njegovo_ime|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Počasti
{{!}} {{{počasti_u_njegovo_ime}}}
{{!}}-
}}
|colspan="2" style="text-align:center; background-color:#800080; padding-top:3px;"|'''[[Portal: Kršćanstvo|<span style="color:white;">Portal: Kršćanstvo</span>]]'''
|-
|colspan="2" style="text-align:center; background-color:#800080; padding-top:3px;"|'''[[Portal: Životopis|<span style="color:white;">Portal o životopisima</span>]]'''
|}<noinclude>

== Uporaba ==
Ovaj infookvir može biti dodan metodom kopiranja i lijepljenja predloška iz donjeg okvira u vaš članak.

<div style="width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;">
<pre>
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =
| slika =
| slika_širina =
| slika_opis =
| datum_rođenja =
| mjesto_rođenja =
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| svećenik =
| biskup =
| nacionalnost =
| titula =
| služba =
| prethodne_službe =
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb =
| geslo =
}}
</pre>
</div>
<div style="clear: both;"></div>

[[Kategorija: Religijski infookviri]]
[[Kategorija: Biografski infookviri]]

Ivan Evanđelist Šarić

2022-05-27T13:00:33Z

WikiSysop:

{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Ivan "Evanđelist" Šarić
| slika = Ivan Evanđelista Šarić.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[27. rujna]] [[1871.]]
| mjesto_rođenja = [[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]]
| datum_smrti = [[16. srpnja]] [[1960.]]
| mjesto_smrti = [[Madrid]]
| svećenik = [[22. srpnja]] [[1894.]]
| biskup = [[2. svibnja]] [[1922.]]
| titula = ''Vrhbosanski nadbiskup''
| služba =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Ivan "Evanđelist" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871.]]- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960.]]), [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]] [[nadbiskup]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska|hrvatski]] iseljenik. Zbog podrške Ante Paveliću i NDH, bio je kontroverzna ličnost.

==Životopis==
Rođen 1871. godine u mjestu koje je [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom [[Travničko sjemenište|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili [[isusovci]]. Nakon svršetka [[Vrhbosanska katolička bogoslovija|Sarajevske bogoslovije]] [[22. srpnja]] [[1894.]] godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi [[svećenik]] u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka [[dijecezanski svećenik|dijecezanskih svećenika]] u Nadbiskupiji postao je [[kanonik|kanonikom]] Vrhbosanskog kaptola. Na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]] u 27. godini promoviran je za doktora [[teologija|teologije]]. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu [[Sarajevo|Sarajevu]].

Za [[pomoćni biskup|pomoćnog biskupa]] [[biskup koadjutor|koadjutora]] Vrhbosanske nadbiskupije i [[naslovni biskup|naslovnim biskupom]] [[cezaropolska biskupija|cezaropolskim]] imenovan je [[27. lipnja]] [[1908.]] godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]] [[1918.]] godine srbijanski dvor [[Karađorđevići|Karađorđevića]] osporavao mu je dopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnog vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata [[diplomacija|diplomacije]] [[Sveta Stolica|Sv. Stolice]] , [[2. svibnja]] [[1922.]] godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i [[metropolit]]om. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove [[župa|župe]], širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti [[Biblija|Bibliju]] na [[hrvatski jezik|hrvatski]], što je uspješno i izveo u ratnim godinama.

Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao [[UHRO|ustaški]] režim [[Ante Pavelić]]a i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija ''Kad sunce sja'', koja je izašla u njegovim novinama na [[Božić]] [[1941.]]<ref>Časopis ''Križevtsi'', Br. 2 [1942.] str 10-11</ref><ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref> Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref>

Zbog zdušne podrške Paveliću i ustaškog režima postao je kontroverzna ličnost.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. 186</ref> Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u [[Francisco Franco|Francovu]] [[Španjolska|Španjolsku]]. Umire u [[Madrid]]u [[16. srpnja]] [[1960.]], a njegovo se tijelo danas nalazi u [[sarajevo|sarajevskoj]] Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=918 ''Katolički tjednik'']</ref>

== Djela ==

Tijekom svog života Ivan Evanđelist Šarić objavio je 106 naslova.

* Papa Pijo X, 1908., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Pjesme, 1911., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Zdravo tijelo Isusovo, molitvena knjižica, 1913., Hrvatsko katoličko tiskovno društvo, Zagreb
* Sunce i oblaci, nove pjesme, 1914., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Katolik na djelu, 1916., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Salve Regina, 1920.
* Crkveni molitvenik, 1921., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Kućni katekizam ili Priručnik Bratovštine Kršćanskog nauka, 1926., Bosanka pošta, Sarajevo
* Hagija Sofija, 1928.
* Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu, 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak I 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak II 1933., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak II 1934., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Seljaci Hrvati, 1937., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Neveni, 1940, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Sveto pismo, svezak I, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveto pismo, svezak II, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveto pismo, svezak III, Novi Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveti Franjo Asiški, 1953
* Lurd, 1954
* Fatima, 1956

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Vanjske povezice==
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Josip Stadler]]
|gl_članak_funkcija=[[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanski nadbiskup <br> (1922. - 1960.)]]
|nasljednik= [[Marko Alaupović]]
}}

{{Vrhbosanski nadbiskupi}}

{{GLAVNIRASPORED:Šarić, Ivan Evanđelista}}
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Katolička crkva i NDH]]
[[Kategorija:Životopisi, Travnik]]
[[Kategorija:Vrhbosanski nadbiskupi]]

Ivan Evanđelist Šarić

2022-05-27T12:56:22Z

WikiSysop:

{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Ivan "Evanđelist" Šarić
| slika = Ivan Evanđelista Šarić.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[27. rujna]] [[1871.]]
| mjesto_rođenja = [[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]]
| datum_smrti = [[16. srpnja]] [[1960.]]
| mjesto_smrti = [[Madrid]]
| svećenik = [[22. srpnja]] [[1894.]]
| biskup = [[2. svibnja]] [[1922.]]
| titula = ''Vrhbosanski nadbiskup''
| služba =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Ivan "Evanđelist" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871.]]- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960.]]), [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]] [[nadbiskup]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska|hrvatski]] iseljenik. Postao je kontroverzna ličnost kao zdušni pobornik ustaškog režima [[Ante Pavelić]]a i [[NDH]].<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. 186</ref>
==Životopis==
Rođen 1871. godine u mjestu koje je [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom [[Travničko sjemenište|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili [[isusovci]]. Nakon svršetka [[Vrhbosanska katolička bogoslovija|Sarajevske bogoslovije]] [[22. srpnja]] [[1894.]] godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi [[svećenik]] u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka [[dijecezanski svećenik|dijecezanskih svećenika]] u Nadbiskupiji postao je [[kanonik|kanonikom]] Vrhbosanskog kaptola. Na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]] u 27. godini promoviran je za doktora [[teologija|teologije]]. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu [[Sarajevo|Sarajevu]].

Za [[pomoćni biskup|pomoćnog biskupa]] [[biskup koadjutor|koadjutora]] Vrhbosanske nadbiskupije i [[naslovni biskup|naslovnim biskupom]] [[cezaropolska biskupija|cezaropolskim]] imenovan je [[27. lipnja]] [[1908.]] godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]] [[1918.]] godine srbijanski dvor [[Karađorđevići|Karađorđevića]] osporavao mu je dopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnog vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata [[diplomacija|diplomacije]] [[Sveta Stolica|Sv. Stolice]] , [[2. svibnja]] [[1922.]] godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i [[metropolit]]om. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove [[župa|župe]], širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti [[Biblija|Bibliju]] na [[hrvatski jezik|hrvatski]], što je uspješno i izveo u ratnim godinama.

Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao [[UHRO|ustaški]] režim [[Ante Pavelić]]a i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija ''Kad sunce sja'', koja je izašla u njegovim novinama na [[Božić]] [[1941.]]<ref>Časopis ''Križevtsi'', Br. 2 [1942.] str 10-11</ref><ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref> Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref>

Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u [[Francisco Franco|Francovu]] [[Španjolska|Španjolsku]]. Umire u [[Madrid]]u [[16. srpnja]] [[1960.]], a njegovo se tijelo danas nalazi u [[sarajevo|sarajevskoj]] Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=918 ''Katolički tjednik'']</ref>

== Djela ==

Tijekom svog života Ivan Evanđelist Šarić objavio je 106 naslova.

* Papa Pijo X, 1908., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Pjesme, 1911., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Zdravo tijelo Isusovo, molitvena knjižica, 1913., Hrvatsko katoličko tiskovno društvo, Zagreb
* Sunce i oblaci, nove pjesme, 1914., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Katolik na djelu, 1916., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Salve Regina, 1920.
* Crkveni molitvenik, 1921., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Kućni katekizam ili Priručnik Bratovštine Kršćanskog nauka, 1926., Bosanka pošta, Sarajevo
* Hagija Sofija, 1928.
* Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu, 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak I 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak II 1933., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak II 1934., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Seljaci Hrvati, 1937., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Neveni, 1940, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Sveto pismo, svezak I, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveto pismo, svezak II, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveto pismo, svezak III, Novi Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveti Franjo Asiški, 1953
* Lurd, 1954
* Fatima, 1956

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Vanjske povezice==
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Josip Stadler]]
|gl_članak_funkcija=[[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanski nadbiskup <br> (1922. - 1960.)]]
|nasljednik= [[Marko Alaupović]]
}}

{{Vrhbosanski nadbiskupi}}

{{GLAVNIRASPORED:Šarić, Ivan Evanđelista}}
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Katolička crkva i NDH]]
[[Kategorija:Životopisi, Travnik]]
[[Kategorija:Vrhbosanski nadbiskupi]]

Ivan Evanđelist Šarić

2022-05-27T12:55:14Z

WikiSysop: /* Djela */

{{dz|[[Ivan Šarić (šahist)]]|šahist}}
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Ivan "Evanđelist" Šarić
| slika = Ivan Evanđelista Šarić.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[27. rujna]] [[1871.]]
| mjesto_rođenja = [[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]]
| datum_smrti = [[16. srpnja]] [[1960.]]
| mjesto_smrti = [[Madrid]]
| svećenik = [[22. srpnja]] [[1894.]]
| biskup = [[2. svibnja]] [[1922.]]
| titula = ''Vrhbosanski nadbiskup''
| služba =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Ivan "Evanđelist" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871.]]- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960.]]), [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]] [[nadbiskup]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska|hrvatski]] iseljenik. Postao je kontroverzna ličnost kao zdušni pobornik ustaškog režima [[Ante Pavelić]]a i [[NDH]].<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. 186</ref>
==Životopis==
Rođen 1871. godine u mjestu koje je [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom [[Travničko sjemenište|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili [[isusovci]]. Nakon svršetka [[Vrhbosanska katolička bogoslovija|Sarajevske bogoslovije]] [[22. srpnja]] [[1894.]] godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi [[svećenik]] u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka [[dijecezanski svećenik|dijecezanskih svećenika]] u Nadbiskupiji postao je [[kanonik|kanonikom]] Vrhbosanskog kaptola. Na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]] u 27. godini promoviran je za doktora [[teologija|teologije]]. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu [[Sarajevo|Sarajevu]].

Za [[pomoćni biskup|pomoćnog biskupa]] [[biskup koadjutor|koadjutora]] Vrhbosanske nadbiskupije i [[naslovni biskup|naslovnim biskupom]] [[cezaropolska biskupija|cezaropolskim]] imenovan je [[27. lipnja]] [[1908.]] godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]] [[1918.]] godine srbijanski dvor [[Karađorđevići|Karađorđevića]] osporavao mu je dopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnog vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata [[diplomacija|diplomacije]] [[Sveta Stolica|Sv. Stolice]] , [[2. svibnja]] [[1922.]] godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i [[metropolit]]om. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove [[župa|župe]], širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti [[Biblija|Bibliju]] na [[hrvatski jezik|hrvatski]], što je uspješno i izveo u ratnim godinama.

Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao [[UHRO|ustaški]] režim [[Ante Pavelić]]a i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija ''Kad sunce sja'', koja je izašla u njegovim novinama na [[Božić]] [[1941.]]<ref>Časopis ''Križevtsi'', Br. 2 [1942.] str 10-11</ref><ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref> Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref>

Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u [[Francisco Franco|Francovu]] [[Španjolska|Španjolsku]]. Umire u [[Madrid]]u [[16. srpnja]] [[1960.]], a njegovo se tijelo danas nalazi u [[sarajevo|sarajevskoj]] Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=918 ''Katolički tjednik'']</ref>

== Djela ==

Tijekom svog života Ivan Evanđelist Šarić objavio je 106 naslova.

* Papa Pijo X, 1908., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Pjesme, 1911., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Zdravo tijelo Isusovo, molitvena knjižica, 1913., Hrvatsko katoličko tiskovno društvo, Zagreb
* Sunce i oblaci, nove pjesme, 1914., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Katolik na djelu, 1916., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Salve Regina, 1920.
* Crkveni molitvenik, 1921., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Kućni katekizam ili Priručnik Bratovštine Kršćanskog nauka, 1926., Bosanka pošta, Sarajevo
* Hagija Sofija, 1928.
* Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu, 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak I 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak II 1933., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak II 1934., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Seljaci Hrvati, 1937., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Neveni, 1940, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Sveto pismo, svezak I, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveto pismo, svezak II, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveto pismo, svezak III, Novi Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveti Franjo Asiški, 1953
* Lurd, 1954
* Fatima, 1956

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Vanjske povezice==
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Josip Stadler]]
|gl_članak_funkcija=[[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanski nadbiskup <br> (1922. - 1960.)]]
|nasljednik= [[Marko Alaupović]]
}}

{{Vrhbosanski nadbiskupi}}

{{GLAVNIRASPORED:Šarić, Ivan Evanđelista}}
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Katolička crkva i NDH]]
[[Kategorija:Životopisi, Travnik]]
[[Kategorija:Vrhbosanski nadbiskupi]]

Ivan Evanđelist Šarić

2022-05-27T12:43:50Z

WikiSysop: /* Djela */

{{dz|[[Ivan Šarić (šahist)]]|šahist}}
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Ivan "Evanđelist" Šarić
| slika = Ivan Evanđelista Šarić.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[27. rujna]] [[1871.]]
| mjesto_rođenja = [[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]]
| datum_smrti = [[16. srpnja]] [[1960.]]
| mjesto_smrti = [[Madrid]]
| svećenik = [[22. srpnja]] [[1894.]]
| biskup = [[2. svibnja]] [[1922.]]
| titula = ''Vrhbosanski nadbiskup''
| služba =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Ivan "Evanđelist" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871.]]- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960.]]), [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]] [[nadbiskup]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska|hrvatski]] iseljenik. Postao je kontroverzna ličnost kao zdušni pobornik ustaškog režima [[Ante Pavelić]]a i [[NDH]].<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. 186</ref>
==Životopis==
Rođen 1871. godine u mjestu koje je [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom [[Travničko sjemenište|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili [[isusovci]]. Nakon svršetka [[Vrhbosanska katolička bogoslovija|Sarajevske bogoslovije]] [[22. srpnja]] [[1894.]] godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi [[svećenik]] u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka [[dijecezanski svećenik|dijecezanskih svećenika]] u Nadbiskupiji postao je [[kanonik|kanonikom]] Vrhbosanskog kaptola. Na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]] u 27. godini promoviran je za doktora [[teologija|teologije]]. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu [[Sarajevo|Sarajevu]].

Za [[pomoćni biskup|pomoćnog biskupa]] [[biskup koadjutor|koadjutora]] Vrhbosanske nadbiskupije i [[naslovni biskup|naslovnim biskupom]] [[cezaropolska biskupija|cezaropolskim]] imenovan je [[27. lipnja]] [[1908.]] godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]] [[1918.]] godine srbijanski dvor [[Karađorđevići|Karađorđevića]] osporavao mu je dopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnog vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata [[diplomacija|diplomacije]] [[Sveta Stolica|Sv. Stolice]] , [[2. svibnja]] [[1922.]] godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i [[metropolit]]om. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove [[župa|župe]], širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti [[Biblija|Bibliju]] na [[hrvatski jezik|hrvatski]], što je uspješno i izveo u ratnim godinama.

Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao [[UHRO|ustaški]] režim [[Ante Pavelić]]a i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija ''Kad sunce sja'', koja je izašla u njegovim novinama na [[Božić]] [[1941.]]<ref>Časopis ''Križevtsi'', Br. 2 [1942.] str 10-11</ref><ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref> Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref>

Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u [[Francisco Franco|Francovu]] [[Španjolska|Španjolsku]]. Umire u [[Madrid]]u [[16. srpnja]] [[1960.]], a njegovo se tijelo danas nalazi u [[sarajevo|sarajevskoj]] Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=918 ''Katolički tjednik'']</ref>

== Djela ==

Tijekom svog života Ivan Evanđelist Šarić objavio je 106 naslova.

* Papa Pijo X, 1908., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Pjesme, 1911., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Zdravo tijelo Isusovo, molitvena knjižica, 1913., Hrvatsko katoličko tiskovno društvo, Zagreb
* Sunce i oblaci, nove pjesme, 1914., Kaptol Vrhbosanski, Sarajevo
* Katolik na djelu, 1916., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Salve Regina,
* Crkveni molitvenik, 1921., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Kućni katekizam ili Priručnik Bratovštine Kršćanskog nauka, 1926., Bosanka pošta, Sarajevo
* Hagija Sofija, 1928.,
* Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu, 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak I 1932., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak II 1933., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Evanđelist, svezak II 1934., Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Seljaci Hrvati, 1937., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Neveni, 1940, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb
* Sveto pismo, svezak I, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveto pismo, svezak II, Stari Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo
* Sveto pismo, svezak III, Novi Zavjet, 1941., Akademija regina apostolorum, Sarajevo

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Vanjske povezice==
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Josip Stadler]]
|gl_članak_funkcija=[[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanski nadbiskup <br> (1922. - 1960.)]]
|nasljednik= [[Marko Alaupović]]
}}

{{Vrhbosanski nadbiskupi}}

{{GLAVNIRASPORED:Šarić, Ivan Evanđelista}}
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Katolička crkva i NDH]]
[[Kategorija:Životopisi, Travnik]]
[[Kategorija:Vrhbosanski nadbiskupi]]

Ivan Evanđelist Šarić

2022-05-27T12:05:00Z

WikiSysop: /* Životopis */

{{dz|[[Ivan Šarić (šahist)]]|šahist}}
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa =Ivan "Evanđelist" Šarić
| slika = Ivan Evanđelista Šarić.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[27. rujna]] [[1871.]]
| mjesto_rođenja = [[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]]
| datum_smrti = [[16. srpnja]] [[1960.]]
| mjesto_smrti = [[Madrid]]
| svećenik = [[22. srpnja]] [[1894.]]
| biskup = [[2. svibnja]] [[1922.]]
| titula = ''Vrhbosanski nadbiskup''
| služba =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Ivan "Evanđelist" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871.]]- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960.]]), [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]] [[nadbiskup]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska|hrvatski]] iseljenik. Postao je kontroverzna ličnost kao zdušni pobornik ustaškog režima [[Ante Pavelić]]a i [[NDH]].<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. 186</ref>
==Životopis==
Rođen 1871. godine u mjestu koje je [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom [[Travničko sjemenište|Travničkom sjemeništu]] kojega su vodili [[isusovci]]. Nakon svršetka [[Vrhbosanska katolička bogoslovija|Sarajevske bogoslovije]] [[22. srpnja]] [[1894.]] godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, te kao mladi [[svećenik]] u svojoj 25. godini, uslijed nedostatka [[dijecezanski svećenik|dijecezanskih svećenika]] u Nadbiskupiji postao je [[kanonik|kanonikom]] Vrhbosanskog kaptola. Na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]] u 27. godini promoviran je za doktora [[teologija|teologije]]. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu [[Sarajevo|Sarajevu]].

Za [[pomoćni biskup|pomoćnog biskupa]] [[biskup koadjutor|koadjutora]] Vrhbosanske nadbiskupije i [[naslovni biskup|naslovnim biskupom]] [[cezaropolska biskupija|cezaropolskim]] imenovan je [[27. lipnja]] [[1908.]] godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]] [[1918.]] godine srbijanski dvor [[Karađorđevići|Karađorđevića]] osporavao mu je dopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnog vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata [[diplomacija|diplomacije]] [[Sveta Stolica|Sv. Stolice]] , [[2. svibnja]] [[1922.]] godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i [[metropolit]]om. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove [[župa|župe]], širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti [[Biblija|Bibliju]] na [[hrvatski jezik|hrvatski]], što je uspješno i izveo u ratnim godinama.

Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao [[UHRO|ustaški]] režim [[Ante Pavelić]]a i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija ''Kad sunce sja'', koja je izašla u njegovim novinama na [[Božić]] [[1941.]]<ref>Časopis ''Križevtsi'', Br. 2 [1942.] str 10-11</ref><ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref> Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref>

Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i, uz pomoć Crkve, pobjegao u [[Francisco Franco|Francovu]] [[Španjolska|Španjolsku]]. Umire u [[Madrid]]u [[16. srpnja]] [[1960.]], a njegovo se tijelo danas nalazi u [[sarajevo|sarajevskoj]] Crkvi svetog Josipa, što je bila njegova vlastita želja.<ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=918 ''Katolički tjednik'']</ref>

== Djela ==

* Zdravo tijelo Isusovo, molitvena knjižica, 1913., Hrvatsko katoličko tiskovno društvo, Zagreb
* Zlatne legende o Isusu, Mariji i Josipu, 1932

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Vanjske povezice==
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Josip Stadler]]
|gl_članak_funkcija=[[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanski nadbiskup <br> (1922. - 1960.)]]
|nasljednik= [[Marko Alaupović]]
}}

{{Vrhbosanski nadbiskupi}}

{{GLAVNIRASPORED:Šarić, Ivan Evanđelista}}
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Katolička crkva i NDH]]
[[Kategorija:Životopisi, Travnik]]
[[Kategorija:Vrhbosanski nadbiskupi]]

Crkva Našašća sv. Križa u Zrinu

2022-05-15T07:41:01Z

WikiSysop: bnz

'''Crkva Našašća sv. Križa u Zrinu''' bila je rimokatolička [[crkva]] u selu [[Zrin]]u, Hrvatska.<ref name=blagoslov>Stjepan Vego, predstojnik Ureda i glasnogovornik Sisačke biskupije: [http://www.zg-nadbiskupija.hr/kardinal-bozanic-predvodio-je-misno-slavlje-i-blagoslov-novosagradjene-spomen-crkve-nasasca-sv-kriza-u-zrinu ''Kardinal Bozanić predvodio je misno slavlje i blagoslov novosagrađene spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu ''], Zagrebačka nadbiskupija. 14. rujna 2019. Pristupljeno 14. rujna 2019. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Zagrebačka_nadbiskupija|dopuštenje]].</ref> Arheološki ostatci crkve su [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="min-kulture-RH">[http://archive.vn/SIAiJ ''Zrin, Arheološki ostatci crkve Našašća sv. Križa''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 28. srpnja 2020. Pristupljeno 28. srpnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Povijest ==
Vrijeme nastanka je od 14. do 18. stoljeća. Arheološki ostatci Crkve Našašća sv. Križa u Zrinu nalaze se u južnom dijelu naselja Zrin, podno južnih obronaka Zrinske gore, na području općine Dvor. Povijest lokaliteta seže do 1334. godine kada se župa u Zrinu spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije Ivana Arhiđakona Goričkog. Tada je bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Za vrijeme turske vlasti na tom području crkva je najvjerojatnije bila srušena. U arheološkom istraživanju 2013. pronađeni su ostatci gotičke crkve, većih dimenzija nego što se ranije mislilo- duljina crkve je 28 metara, širina broda 14 metara, a najširi dio crkve koji je uključivao i zvonik iznosio je 19 metara. Još jedno bitno otkriće je otkriće 3 razine podnice. Sama iskopana struktura je jednobrodna crkva s oblom apsidom koja ima četiri pripadajuća kontrafora, orijentacije istok-zapad. Unutar crkve nađeni su ostatci zida koji odvaja brod crkve od apside, a južno od apside nađeni su i postamenti nekadašnjeg zvonika crkve. Osim ostataka arhitekture, pronađeno je i 10 skeletnih grobova, uglavnom bez priloga i najčešće orijentacije istok - zapad. <ref name="min-kulture-RH"/>

Srušena je u [[Jugokomunistički zločin u Zrinu|četničko-partizanskom genocidnom pohodu]] na Malu Gospu 1943. godine (9. i 10. rujna). Posljednji je put crkveno zvono s ove crkve zazvonilo 8. rujna 1943. i nakon toga se u Zrinu crkveno zvono nije čulo više od 76 godina, sve do blagoslova nove crkve. Nova spomen-crkva koja ima istog zaštitnika sagrađena je u suvremenom stilu i nije ista kao stara crkva na čijem je mjestu podignuta. Blagoslovljena je [[14. rujna]] [[kršćanstvo u 2019.|2019.]] godine.<ref name=blagoslov/>

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-6571 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "arheološka graditeljska baština".<ref name="min-kulture-RH"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zrin]]
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]

Bastasi (Banja Luka, BiH)

2022-05-15T07:40:50Z

WikiSysop: bnz

{{Infookvir naselje u BiH
|ime = Bastasi
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = rs
|regija =
|regijaRS =
|općina = [[Banja Luka]]
|nadvisina =
|lat = 44.6936
|long =17.2364
|position = right
|brojstan = 493
|domaćinstva =
|pošta =
|pozbroj =
}}
'''Bastasi''' su naseljeno mjesto u sastavu Grada [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Republika Srpska]], [[BiH]].

== Stanovništvo ==

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bastasi'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|1 (0,20%)
|-
|'''Srbi'''
|167 (33,87%)
|-
|'''Muslimani'''
|300 (60,85%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|5 (1,01%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|20 (4,05%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''493'''
|}

==Izvor==

* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{mrva-naselje BiH}}

{{Banja Luka}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Banja Luka]]

Crkva Navještenja u Dubrovniku

2022-05-15T07:40:31Z

WikiSysop: bnz

'''Crkva Navještenja''', [[zaštićeno kulturno dobro]] u [[Dubrovnik]]u.

== Opis dobra ==
Smještena je u istočnom dijelu povijesne jezgre, uz Unutrašnja vrata od Ploča, do crkve sv. Luke. Longitudinalna kamena jednobrodna građevina pravilne orijentacije, s pravokutnom apsidom, presvođena je križno-rebrastim svodom podijeljenim pojasnicama u tri traveja koje se na ziđu nastavljaju na lezene. Sagrađena je 1537. godine, a njenu vrsnu i bogatu arhitektonsku plastiku izradio je Petar Marka Andrijić, glasoviti korčulanski majstor.

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-5917 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificiranog kao sakralna graditeljska baština. Nije pod zaštitom UNESCO-a.

== Izvori ==
* [https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=409792927 Dubrovnik, Crkva Navještenja], Ministarstvo kulture RH. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Katoličke crkve u Dubrovniku]]
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]

Bastasi

2022-05-15T07:40:20Z

WikiSysop: bnz

{{dsm}}

'''[[BiH]]''':
* [[Bastasi (Banja Luka, BiH)]], naselje u općini [[Banja Luka]]
* [[Bastasi (Bosansko Grahovo, BiH)]], naselje u općini [[Bosansko Grahovo]]
* [[Bastasi (Drvar, BiH)]], naselje u općini [[Drvar]]
* [[Bastasi (Foča, BiH)]], naselje u općini [[Foča]]

{{Razdvojba}}

Crkva Navještenja Marijina u Supetru

2022-05-15T07:40:01Z

WikiSysop: bnz

'''Crkva Navještenja Marijina''', crkva u [[Supetar|Supetru]], [[zaštićeno kulturno dobro]]<ref name="min-kulture-RH">[https://web.archive.org/web/20200615163622/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=409955304 ''Supetar, Crkva Navještenja Marijina''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 15. lipnja 2020. Pristupljeno 15. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Opis dobra ==
Župna crkva je nastala na istaknutom položaju na istočnom dijelu naselja iznad ranokršćanske [[bazilike sv. Petra u Supetru|bazilike sv. Petra]]. Od prve crkve sačuvan je dio geometrijskog mozaika sjevernog broda. Jednostavno trobrodno pročelje s konca 19. st. ima ugrađene dijelove skulpture graditelja Ivana Vitaljića iz Komiže iz ranog 18. st. Unutrašnjost crkve razdijeljena je kamenim pilonima i pokrivena ravnim stropom te ukrašena neoklasicističkim štukaturama. Uz crkvu je podignut 1861. četverokatni kameni zvonik. <ref name="min-kulture-RH"/>

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-1556 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština". <ref name="min-kulture-RH"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Brač]]

Bastarni

2022-05-15T07:39:50Z

WikiSysop: bnz

[[Datoteka:Dacia 125.png|thumb|right|400px|[[Rimske provincije|Rimska provincija]] [[Dacija]] i narodi koji žive u njenoj blizini, oko [[125.]] godine]]
'''Bastarni''' ([[latinski]] ''Bastarnae'') ili ''Basternae'', ([[starogrčki]] Βαστάρναι ili Βαστέρναι) bili su stari narod miješanog [[Kelti|keltsko]]-[[Germani|germanskog]] podrijetla koji je između 200. pr. Kr i 300. nastanjivao područje istočnih [[Karpati|Karpata]] i rijeke [[Dnjepar]], što otprilike odgovara današnjoj [[Moldova|Moldovi]] i dijelu južne [[Ukrajina|Ukrajine]]. Ogranak Bastarna, koga [[Antika|antički]] pisci nazivaju ''Peucini'', živio je sjeverno od ušća [[Dunav]]a.

Brojni povjesničari vjeruju kako su oko 179. pr. Kr. Bastarni govorili jednim od [[Keltski jezici|keltskih]] jezika, ali da su se postepeno germanizirali oko 1. stoljeća da bi ih oko 200. počeli asimilirati [[Sarmati]]. Povjesničarima kod Bastarna velike poteškoće čini nedostatak arheoloških artefakata na temelju kojih bi se mogla jasno identificirati njihova [[kultura]].

== Povezani članci ==
* [[Sarmati]]
* [[Dačani]]
* [[Goti]]

[[Kategorija:Stari narodi i civilizacije]]
[[Kategorija:Keltski narodi]]

Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu

2022-05-15T07:39:31Z

WikiSysop: bnz

[[Datoteka:Crkva navještenja BDM, Vrgorac 084702.jpg|250px|mini|Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, Vrgorac, 24. siječnja 2015.]]
'''Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije''' je [[župna crkva]] u staroj jezgri grada [[Vrgorac|Vrgorca]]. Posvećena [[Navještenje|Navještenju BDM]].<ref name="TZ Vrgorac">[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/spomenici.html TZ Vrgorac] Spomenici kulture (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>

== Opis ==
Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu izgrađena je po nacrtu arhitekta Ćirila Metoda Ivekovića. Monumentalna je trobrodna građevina, podignuta u neoromaničkom slogu, orijentirana zapad-istok. Građena je od fino obrađenih, kamenih ploča slaganih u redove. Na istočnoj strani crkve je pročelje s tri portala te sa središnijm, jače izbačenim rizalitom. Crkva na zapadnoj strani završava s tri polukružne apside. U osi pročelja, 1962. godine naknadno je dograđen impozantni četvrtasti, kameni zvonik. Gradnja crkve dovršena je krajem 1921. godine, a unutrašnjost je uređena 1932. godine. U unutrašnjosti crkve su tri oltara.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-3686 }}</ref>

== Povijest ==
[[Crkva]] datira iz srednjeg vijeka. Nakon [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|osmanskih osvajanja]] pretvorena je u [[džamija|džamiju]] i uz nju je dograđen [[minaret]]. Pri oslobađanju Vrgorca od Osmanlija građevina je vraćena katoličanstvu, a u crkvu su ju prenamijenili [[franjevci]] [[1694.]] godine. 1793. izlivena su zvona za crkvu. Crkva je popravljana do 1859. godine. Minaret je ostao do 1861. godine, a konačno srušen 1913. godine. Arhitekt [[Ćiro Iveković]] 1908. napravio je nacrte i po njima je srušen minaret i od 1913. građena današnja župna crkva, čiji su radovi zgotovljeni 1921. godine. 1932. uređena je [[interijer|unutrašnjost]]. 1962. dograđen je zvonik na pročelju. 1993. počela je [[konzervacija-restauracija]]. 2004. godine dobila je reljef "oslobođenje Vrgorca". 2005. godine postavljena su tri nova zvona. 2006. godine završeni su konzervatorski radovi i obnovljeno pročelje, sređen okolni prostor, te izgrađena ljetna pozornica za mnogobrojna događanja.<ref name="TZ Vrgorac"/>

== Izgled ==
Crkva je [[neoromantizam|neoromantičkog stila]]. Tri su portala na pročelu, ima tri broda. Zvonik je istaknut. Ima pet zvona: dva očuvana zvona iz 18. stoljeća i tri nova. Oltar krasi italobizantska Gospa. U crkvi je grob mučenika fra [[Ivan Rozić|Ivana Rozića]]. U župnoj zbirci je druga vrijedna Gospina slika "bizantsko Umilenije" s grčkim natpisima. Po predaji ju je nabavio vrgorački junak i serdar [[Rade Miletić]], čiji je grob nalazi u istoimenoj crkvi. Zvonik s pročelja dograđen je u 20. stoljeću. Crkvu krasi reljef "Oslobođenje Vrgorca", akademskog kipara [[Petar Ujević|Petra Ujevića]]. Kodcrkve je ljetna pozornica za razna zbivanja.<ref name="TZ Vrgorac"/>

== Zaštita ==
Klasificirana u II. kategoriju spomenika kulturne baštine. <ref name="TZ Vrgorac"/> Pod oznakom Z-3686 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".<ref name="kulturnadobra"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[https://www.dalmatia.hr/hr/kultura-i-zanimljivosti/vrgorac-crkva-navjestenja-blazene-djevice-marije Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije]Vrgorac - Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije

[[Kategorija:Vrgorac]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zaštićena kulturna dobra u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎]]
[[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine Republike Hrvatske‎]]

Bastard pop

2022-05-15T07:39:20Z

WikiSysop: bnz

'''Bastard pop''' ili '''mashup''' je [[glabeni žanr]] koji se sastoji od kombinacija (najčešće digitalnih) glazbe iz jedne pjesme i [[A capella|a capelle]] iz druge pjesme. Uobičajno je da su [[glazba]] i [[pjevanje|vokalni]] dio iz potpuno različitih žanrova. Kao svoj cilj bastard pop postavlja glazbenu spoznaju do koje se dolazi slušanjem kombinacije naoko nespojivih žanrova.

== Vanjske poveznice ==
* [http://bannedmusic.org/ Banned Music.org]
* [http://boomselection.info/ Boomselection.info]
* [http://www.gybo-v3.co.uk/index.php Get Your Bootleg On (GYBO)]
* [http://www.illegalart.net/ Illegal Art.net]
* [http://www.mashups.com/ Mashups.com]

{{Mrva-glazbeni-žanr}}

{{popglazba}}

[[Kategorija:Žanrovi pop glazbe]]

Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici

2022-05-15T07:39:01Z

WikiSysop: bnz

[[File:Župna crkva Navještenja BDM Velika Gorica.jpg|mini]]
'''Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije''' je rimokaltolička crkva u gradu [[Velika Gorica]], [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 6. kolovoza 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref><ref name=bus.hr>[https://bus.hr/hrvatska/kulturna-dobra-grada-velika-gorice ''Kulturna dobra grada Velike Gorice''] Bus.hr. nedatirano. Pristupljeno 6. kolovoza 2020.; tekstovi o ostalim dobrima na toj stranici istovjetni su sa podatcima na stranicama Ministarstva kulture RH.</ref>

== Opis dobra ==
Crkva je smještena u središtu grada. Sagrađena je 1692. godine, a današnji izgled je rezultat velike obnove i proširenja 90-ih godina 19. stoljeća prema nacrtima Hermanna Bolléa. Jednobrodna prostrana građevina zaključena poligonalnim svetištem uz pjevalište ima bočne kapele i sakristiju s emporom na sjevernoj strani. Lađa je podijeljena na tri traveja svođena križno-bačvastim svodom. Vanjštinom oblikovanom u duhu neoromanike dominira oktogonalni toranj ispred središnje osi glavnoga pročelja s prizemljem pravokutnoga presjeka u funkciji predvorja. Najveća turopoljska crkva vrijedan je primjer historicističke sakralne arhitekture. <ref name=bus.hr/>

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-4071 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".<ref name=bus.hr/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Građevine u Velikoj Gorici]]

Bastard Pop

2022-05-15T07:38:50Z

WikiSysop: bnz

#REDIRECT [[Bastard pop]]

Crkva Navještenja (Dubrovnik)

2022-05-15T07:38:31Z

WikiSysop: bnz

#Preusmjeri [[Crkva Navještenja u Dubrovniku]]

Bastajski Brđani

2022-05-15T07:38:20Z

WikiSysop: bnz

{{Drugo značenje2|[[Brđani]]}}
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Bastajski Brđani
|županija = [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|općina = [[Đulovac]]
|najgrad =
|površina =
|nadvisina = 240
|z. širina = 45.6730007896225
|z. dužina = 17.3514461517334
|brojstan = 2
|gustoća =
|domaćinstva = 1
|pošta = 43531 Veliki Bastaji
|pozbroj = <small>+385</small> 043
|autooznaka = DA
|karta2 = Bjelovarsko-bilogorska županija
|naziv karte2= Bjelovarsko-bilogorske županije
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Bastajski Brđani''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu općine [[Đulovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]].

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 2 stanovnika<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup07-1058.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 1 obiteljsko kućanstavo<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup07-1058.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref>.

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><ref group="Napomena">Do 1900. iskazivano pod imenom ''Brđani'', a od 1910. do 1981. ''Brđani Bastajski''.</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 700
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 179
|p2 = 215
|p3 = 217
|p4 = 405
|p5 = 693
|p6 = 310
|p7 = 303
|p8 = 296
|p9 = 238
|p10 = 247
|p11 = 259
|p12 = 192
|p13 = 126
|p14 = 86
|p15 = 2
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Napomena ==
<references group="Napomena"/>

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Naselja u sastavu Općine Đulovac‎}}

[[Kategorija:Naselja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]

Crkva Marijina Navještenja u Ljubljani

2022-05-15T07:38:01Z

WikiSysop: bnz

[[Slika:Ljubljana - Annunciation Church.jpg|thumb|right|250|Crkva Navještenja Marijina]]
Današnja župna crkva Navještenja Marijina sagrađena je prvotno kao crkva [[Augustinci|augustinaca]]. Na poticaj baruna Konrada Ruessensteina, gradnja je tekla [[1646.]] do [[1660.]] godine, ali je nakon toga zaustavljena radi slabog priliva sredstava. Nakon jozefinskih reformi, crkvu su preuzeli franjevci koji su postupno do 19. stoljeća dovršili gradnju. Oni su sagradili dva zvonika i današnje pročelje. Sredinom 18. stoljeća podignut jer glavni oltar, rad kipara [[Francesco Robba|Francesca Robbe]].

Crkva je dvoranska građevina s bočnim kapelama, tlocrtno rađena po uzoru na [[Crkva sv. Jakoba u Ljubljani|ljubljansku crkvu sv. Jakoba]]

==Literatura==
* Andrej Hrausky, Janez Koželj, ''Arhitekturni vodnik po Ljubljani'', Ljubljana 2002, str. 21. {{ISBN|961-209-249-4}}

[[Kategorija:Crkve u Sloveniji|Marijino Navještenje, Ljubljana]]
[[Kategorija:Katoličke crkve]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Sloveniji]]
[[Kategorija:Građevine u Ljubljani]]

Bastaji (Skender Vakuf / Kneževo, BiH)

2022-05-15T07:37:50Z

WikiSysop: bnz

#PREUSMJERI [[Bastaji (Skender Vakuf, BiH)]]

Crkva Marije Pomoćnice u Kigaliju

2022-05-15T07:37:31Z

WikiSysop: bnz

'''Crkva Marije Pomoćnice''' je rimokatolička crkva u [[Kigali]]ju, [[Ruanda]], u sklopu salezijanske ustanove u [[Kimihurura|Kimihururi]] u Kigaliju. Posvećena [[Marija Pomoćnica kršćana|Mariji Pomoćnici kršćana]]. Crkvu je izgradio hrvatski misionar don [[Danko Litrić]] zahvaljujući dobrotvorima. Mnogi dobrotvori su bili brojni [[Katoličanstvo u Hrvata|Hrvati]] iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i hrvatske dijaspore, ponajviše iz hrvatskih katoličkih [[misionarstvo|misija]].<ref name="misije">[http://www.misije.hr/vijesti/ruanda-blagoslov-i-posveta-crkve-marije-pomocnice Misije] Don Pejo Orkić: ''Ruanda - Blagoslov i posveta crkve Marije Pomoćnice u Kigaliju''; 15. veljače 2018. (pristupljeno 15. kolovoza 2018.)</ref>

[[Blagoslov]] i [[posveta crkve]] bili su na [[31. siječnja]] [[2018.]] godine, na blagdan sv. [[Ivan Bosco|Ivana Bosca]]. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je nadbiskup Kigalija mons. [[Tadej Ntihinyurwa]]. Koncelebrirali su biskup iz Nyunda mons. [[Anaclet Mwumvaneze]] i pomoćni banjolučki biskup mons. [[Marko Semren]]. U koncelebraciji su bili još provincijal Provincije Afrička velika jezera sv. Karla Lwange don [[Camil Swertvagher]], provincijal Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca don [[Pejo Orkić]] i mnogo drugih svećenika i salezijanaca, među njima i Hrvati don Danko Litrić, provincijski ekonom Hrvatske salezijanske provincije don [[Tihomir Šutalo]] i vlč. [[Marinko Filipović]]. Nazočile su i časne sestre i brojni [[Katoličanstvo u Africi|vjernici]]. <ref name="misije"/>
Prvo su blagoslovljeni oltar, tabernakul, ambon, vrata i prozori te vanjske i unutarnje strane zidova. Otjpevane su Litanije Svih svetih. Nakon toga su su ugrađene moći zagrebačkog nadbiskupa mučenika blaženog kardinala Alojzija Stepinca u oltar. Moći je darovao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Zatim je došlo na red mazanje oltara [[sveto ulje|svetim uljem]] i kađenje svih mjesta i prostora crkve, koji su prije toga bili poškropljeni blagoslovljenom vodom. Nakon toga prekrasnim oltarnjakom je pokriven ultar i ukrašen cvijećem i svijećama. Otpjevalo se pjesmu Slava Bogu na visini, uz brujanje bubnjeva i zvonaca. Uslijedila je najava Božje riječi uslijedila te [[homilija]] mons. Ntihinyurwe. Poslije vjerničke molitve prinosili su darove. Velika vjernička kolona išla je u crkvu i prinijela razno liturgijsko posuđe i darove, među kojima prekrasna [[pokaznica]], [[kalež]], [[misnica]] s likom bl. [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]], [[kadionica]] i [[lađica]] te [[zvonce]]. Doneseni su iz Hrvatske i darovani za crkvu.<ref name="misije"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://donbosco.hr/novosti/item/1905-marija-pomocnica-pomogla-mi-je-upoznati-ruandu-izbliza Don Bosco] don Pejo Orkić: ''Marija Pomoćnica pomogla mi je upoznati Ruandu izbliza ''

[[Kategorija:Katoličke crkve]]
[[Kategorija:Ruanda]]

Bastaji (Skender Vakuf, BiH)

2022-05-15T07:37:20Z

WikiSysop: bnz

{{Drugo značenje2|[[Bastaji]]}}
{{Infookvir naselje u BiH
|ime = Bastaji
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = rs
|regija =
|regijaRS =
|općina = [[Skender Vakuf]]
|nadvisina =
|lat = 44.52
|long = 17.38
|position = right
|brojstan2013 = 201
|domaćinstva2013 =
|pošta =
|pozbroj =
}}

'''Bastaji''' su naseljeno mjesto u općini [[Skender Vakuf]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 7. listopada 2020.</ref>

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. - 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bastaji'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Srbi'''
|671 (99,85 %)
|900 (99,44 %)
|864 (98,29 %)
|-
|'''Hrvati'''
|0
|0
|5 (0,56 %)
|-
|'''Muslimani'''
|0
|0
|7 (0,79 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0
|0
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1 (0,14 %)
|5 (0,55 %)
|3 (0,34 %)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''672'''
|'''905'''
|'''879'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bastaji '''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Srbi'''
|201 (100%)
|-
|'''Hrvati'''
|0
|-
|'''Bošnjaci'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|0
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''201'''
|}

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Skender Vakuf}}

[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Skender Vakuf]]

Crkva Marije Pomoćnice kršćana u Višegradu

2022-05-15T07:37:01Z

WikiSysop: bnz

{{Vjerski objekt
| ime = crkva sv. Marije Pomoćnice kršćana
| slika =
| veličina_slike = 250px
| opis_slike =
| prijašnja_imena =
| lokacija = [[Višegrad]], [[BiH]]
| koordinate = {{Coord|43.7855|N|19.2958|E|region:BA_type:landmark_dim:100|display=inline,title|format=dms}}
| cijena_izgradnje =
| arhitekt =
| godine izgradnje = [[1903.]]
| godina završetka = 1903.
| renoviran =
| srušen = oko 1945.
| religija = [[katoličanstvo]]
| patron = [[sv. Marija Pomoćnica kršćana]]
| fasada =
| arhitektonski stil=
| materijal =
| dimenzije =
}}
'''Crkva Marije Pomoćnice kršćana''' je bila [[rimokatoličanstvo|rimokatolička]] [[crkva]] u [[Višegrad]]u. Datira iz [[1903.]] godine. Izgrađena je na brijegu Bikavcu, u samom gradu. Posvetio ju je prepošt prepošt mons. [[Stjepan Hadrović]], kanonik. Godine 1922. ovdje je velika [[krizma]] za cijeli gornjodrinjski kraj, prigodom pohoda nadbiskupa [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Ev. Šarića]] Višegradu. Jeseni 1921. sjedište goraždanske župe premješteno je u Višegrad. 1926. je premješteno u Sjetlinu a od kraja godine opet u Višegradu. 1920-e godine su bile godine kad je višegradska župa imala najviše katolika ikad u suvremenoj povijesti, s više od 2 000 vjernika. Rat je župa dočekala s 1800 katolika (1939.). Zbog snažnog djelovanja četnika katolici su pretrpili pogrom već 1941. Broj se još više smanjio u ratu, a trend se nastavio i poslije Drugog svjetskog rata. Crkva je pretrpila štete. Najprije je pretvorena u skladište, a potom i srušena negdje pred kraj ili poslije Drugog svjetskog rata. <ref name="Žurnalizam">[http://zurnalizam.blogspot.hr/2014/07/ocajnicki-trazeci-katolika-u-andricevu.html Novinarstvo!!!] Očajnički tražeći katolika u Andrićevu gradu na Drini. Četvrtak, 10. srpnja 2014. (pristupljeno 17. studenoga 2016.) Većina tekstova s zurnalizam.blogsport.hr vlasništvo je Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije i Katoličkog tjednika. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Marije Pomoćnice kršćana, crkva}}
[[Kategorija:Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Višegrad]]

Bastaji

2022-05-15T07:36:50Z

WikiSysop: bnz

{{dsm}}

'''[[Hrvatska]]''':
* [[Veliki Bastaji]], naselje u općini [[Đulovac]]
* [[Mali Bastaji]], naselje u općini [[Đulovac]]

'''[[Bosna i Hercegovina]]''':
* [[Bastaji (Skender Vakuf, BiH)]], naselje u općini [[Skender Vakuf]]

'''[[Crna Gora]]''':
* [[Bastaji (Nikšić, Crna Gora)]], naselje u općini [[Nikšić]]

{{Razdvojba}}

Crkva Marije Pomoćnice kršćana u Rogatici

2022-05-15T07:36:31Z

WikiSysop: bnz

{{Vjerski objekt
| ime = Crkva Marije Pomoćnice kršćana
| slika = Католичка црква, Рогатица 02.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Crkva Marije Pomoćnice kršćana u Rogatici
| prijašnja_imena = Crkva sv. Ante Padovanskog
| lokacija = [[Rogatica]], [[BiH]]
| koordinate = {{Coord|43.806626|N|19.001269|E|region:BA_type:landmark_dim:100|display=inline,title|format=dms}}
| cijena_izgradnje =
| arhitekt =
| godine izgradnje = 1924.
| godina završetka = 1935.
| renoviran = 1983.
| srušen =
| religija = [[katoličanstvo]]
| patron = [[BDM|Marija Pomoćnica kršćana]]
| fasada =
| arhitektonski stil=
| materijal =
| dimenzije =
}}

'''Crkva Marije Pomoćnice kršćana''' je [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katolička]] [[crkva]] u [[Rogatica|Rogatici]] iz [[1924.]] godine.<ref name="Rogatica-BiH">[http://rogatica-bih.blogspot.hr/2014/02/katolicka-crkva-u-rogatici-crkva-marije.html Rogatica - BiH] autor: Rogatica - BiH : ''Katolička crkva u Rogatici (Crkva Marije pomoćnice Kršćana)'', 25. veljače 2014. (pristupljeno 30. travnja 2016.)</ref><ref name="Husino">[https://hr-hr.facebook.com/604619189583318/photos/a.609911575720746.1073741828.604619189583318/926316984080202 Župa Husino - Rogatica, Katolička crkva Marije Pomoćnice kršćana], 25. ožujka 2015. (pristupljeno 4. svibnja 2016.)</ref>

Crkva je sagrađena zbog rastućih potreba, jer je broj katolika u Rogatici rastao. U prvoj godini nakon austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja BiH]], 1879., u Rogatici popisan je samo jedan katolik. U vremenima do balkanskih ratova broj katolika naglo je porastao, kao posljedica useljavanja stručnjaka katoličke vjere, ponajviše Hrvata. 1885. već je bio 31 katolik, 1895. godine 67, 1910. je bilo 136 katolika i te su godine bili 4% stanovnika Rogatice. Za vrijem Austro-Ugarske nije podignuta crkva, nego su vjernici bili na misama u kapeli austrijske vojarne na Plandištu. <ref name="Rogatica-BiH"/><ref name="Husino"/>

U novoj državi sagrađena je crkva sa zvonikom, na ulazu u Rogaticu kad se dolazi iz Sarajeva. Dao ju je podići don Andrija Antunović, ondašnji višegradski župnik, čijoj je župi ova crkva i pripadala, uz [[Višegrad]], [[Goražde]] i Rogaticu. Bila je posvećena [[Sv. Ante Padovanski|sv. Anti Padovanskom]]. Za izgradnju crkve najviše je sredstvima pridonio rogatički katolik Ivan Cigoj, vlasnik velike pilane na Kramu kod Han Pijeska. Interijer crkve dovršen je jeseni 1932., do kad su postavljeni oltar, slike, klupe, kip sv. Ante, kamenica i kor). Na zvona se čekalo još nekoliko godina. Konačno su postavljena i blagoslovljena 1935. godine. Crkva nije imala stalnog župnika, nego je povremeno dolazio u ovu crkvu. U jugoslavenskoj državi broj katolika je opao, pa već 1931. godine u Rogatici je popisan samo 31 katolik. <ref name="Rogatica-BiH"/><ref name="Husino"/>

Poslije rata jugoslavenski komunistički režim obračunavao se s katoličkom Crkvom. Crkvu i dvorište je [[nacionalizacija|nacionalizirao]] i prenamijenio u skladište žita. Poslije je bila skladište [[Crveni križ|Crvenog križa]]. Broj katolika u novom režim i dalje je opadao, pa je 1971. popisano 25 katolika, a popisom 1991. godine 16 katolika. Pomaci za crkvu uslijedili su nakon smrti diktatora Tita. Sljedeće 1982. godine zaslugom župnika [[Katolička misija za istočnu Bosnu|Katoličke misije za istočnu Bosnu]] don Ivana Mrše, crkva je vraćena vrhbosanskoj nadbiskupiji. Na godinu je obnovljena i ponovo posvećena, ovog puta u čast Marije Pomoćnice kršćana. Kao kuriozitet je da je ključeve čuvao musliman, ugledni i legendarni Rogatičanin [[Halid Čolić Čolaja]].<ref name="Rogatica-BiH"/><ref name="Husino"/>

Već ratne 1991. popisan je u Rogatici samo 16 katolika. Crkva je preživjela sva ratna zbivanja, međunacionalne i međuvjerske animozitete. Prošla je kao i ostale katoličke crkve u istočnoj Bosni. Nije oštećena, osim što su stakla razbijena.<ref name="Rogatica-BiH"/><ref name="Husino"/>

Katolički pokojnici pokapani su i na danas postojećem starom katoličkom groblju pod Hridom, koje se nalazi u blizini židovskog i muslimanskog groblja.<ref name="Rogatica-BiH"/><ref name="Husino"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.panoramio.com/photo/112991553 Panoramio] Rogatica - Katolička crkva

{{GLAVNIRASPORED:Marije Pomoćnice kršćana, crkva}}
[[Kategorija:Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini]]

Basta (reper)

2022-05-15T07:36:20Z

WikiSysop: bnz

{{Infookvir glazbenik
| Ime = Basta
| Img = Basta_and_Guf_at_Green_Theatre_100721.jpg
| Img_capt =
| Img_size =
| Landscape =
| Background = solo_izvođač
| Rodno_ime = Vasilij Mikhajlović Vakulenko<br>(Василий Михайлович Вакуленк)
| Pseudonim =
| Rođenje = [[20. travnja]] [[1980.]]<br>{{ZD|R|RUS}} [[Rostov na Donu]], [[Rusija]]<br><small>(tada {{ZD+X/S|SSSR}})</small>
| Smrt =
| Instrument =
| Žanr = [[Hip-hop]]
| Zanimanje = [[Glazbenik]]
| Djelatno_razdoblje = [[1997.]] - danas
| Producentska_kuća = [[Gazgolder Records]]
| Angažman =
| URL = https://vk.com/noggano
| nagrade =
| Značajni instrumenti =
}}

'''Vasilij Mikhajlović Vakulenko''' ([[Ruski jezik|rus.]] ''Василий Михайлович Вакуленк''; [[20. travnja]] [[1980.]], [[Rostov na Donu]]), poznat kao '''Basta''' ili '''Noggano''' je ruski [[hip-hop glazba|reper]].<ref>[http://gazgolder.com/basta/ Životopis Baste] (Ruski), gazgolder.com, pristupljeno 31. ožujka 2017.</ref>

== Zanimljivosti ==
Bastina pjesma ''Mama'', je objavljena u [[videoigra|videoigri]] ''[[Grand Theft Auto IV]]''.<ref>[http://www.gta4.net/music/ Pjesme u videoigri GTA IV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170214190411/http://www.gta4.net/music/ |date=14. veljače 2017. }}, gta4.com, pristupljeno 31. ožujka 2017.</ref>

== Diskografija ==
=== Albumi ===
*[[2006.]] - "Баста 1" ''(Basta 1)''
*[[2007.]] - "Баста 2" ''(Basta 2)''
*[[2008.]] - "Ноггано. Первый" ''(Noggano. prvi)''
*[[2009.]] - "Ноггано. Второй (Теплый)" ''(Noggano. drugi)''
*[[2010.]] - "Баста 3" ''(Basta 3)''
*[[2010.]] - "Баста/Guf" ''(Basta/Guf)''
*[[2011.]] - "N1nt3nd0"
*[[2011.]] - "ГлаЗ" ''(GlaZ/EyE)''
*[[2013.]] - "Баста 4" ''(Basta 4)''
*[[2014.]] - "ТВА"
*[[2015.]] - "Баста/Смоки Мо" ''(Basta/Smoky Mo)''

=== Singlovi ===
*1997 - "Город" ''(Grad)''
*1998 - "Моя игра" ''(Moja igra)''
*2012 - "Моя вселенная" п.у. Тати ''(Moj svemir)''
*2013 - "ЧК" ''(ČK)''

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20170401061153/http://gazgolder.com/en/ Službena stranica producentske kuće "Gazgolder"]

[[Kategorija:Ruski glazbenici]]
[[Kategorija:Hip hop glazbenici]]

Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru

2022-05-15T07:36:01Z

WikiSysop: bnz

{{Vjerski objekt
| ime = Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru
| slika =
| veličina_slike = 250px
| opis_slike =
| prijašnja_imena =
| lokacija = [[Šandor]], [[Subotica]]
| koordinate =
| cijena_izgradnje =
| arhitekt = [[Bolto Dulić]]
| godine izgradnje = [[1982.]]
| godina završetka =
| renoviran =
| srušen =
| religija = [[rimokatoličanstvo]]
| patron = [[Marija Majka Crkve]]
| fasada =
| arhitektonski stil=
| materijal =
| dimenzije =
}}

'''Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru''' je [[katoličanstvo|katolička]] [[crkva]] u [[Subotica|subotičkoj]] gradskoj četvrti [[Šandor]]u, posvećena [[Marija Majka Crkve|Mariji Majci Crkve]]. Ovo je [[župa|župna]] crkva. Dio je [[dekanat]]a Subotica - Donji Grad. [[bogoslužje|Bogoslužni]] jezici su [[hrvatski]] i [[mađarski]]. Današnji župnik je [[Andrija Kopilović]]. Najmlađa je župa u Subotici. Ovdje se [[matična knjiga|matične knjige]] vode od [[1855.]] godine.

Do izgradnje ove crkve, od 1926. katolici su ove župe bogoslužju nazočili u policijskoj postaji u prostoriji 12 x 6.
Izgrađena je prema nacrtima subotičkog arhitekta [[Bolto Dulić|Bolte Dulića]] [[1982.]] godine, a posvećena je [[Marija Majka Crkve|Mariji Majci Crkve]]. Podignuta je na [[kamen temeljac|kamenima temeljcima]] iz [[Marijansko svetište u Lourdesu|Lourdesa]] i [[Marijansko svetište u Fátimi|Fatime]], a koje su donijeli biskup [[Matija Zvekanović]] i župnik [[Andrija Kopilović]].<ref name="zvonik">[http://www.zvonik.rs/arhiva/156/subisk.html Iz povijesti crkve i župe] (nije naveden autor članka), [[Zvonik (časopis)|Zvonik]], 156/2007.</ref> Dvanaest ugrađenih i posvećenih križeva su iz isto toliko velikih marijanskih svetišta Hrvata (od [[Letnica|Letnice]] do [[Brezje|Brezja]], od [[Gospa od Škrpjela|Škrpjela]] do [[marijansko svetište u Aljmašu|Aljmaša]]), a simboliziraju dvanaestoricu [[apostol]]a.<ref name="zvonik"/> Crkva je 46 m duga i široka 19 m. Iznutra je visoka 9 m. [[Toranj (crkva)|Crkveni je toranj]] 22 metra visok, a [[crkveno zvono|zvona]] danas su elektronička. Stilski je zamišljena kao "moderna građevina koja odgovara duhu vremena i u duhu pokoncilske [[liturgijska obnova|liturgijske obnove]]".<ref name="zvonik"/> Prvobitno zamišljeni izgled crkve nije nikad sproveden, zbog toga što je ukras pročelja trebao biti zlatni [[ravenski mozaik]] koji se pokazao preskupim, čak četiri puta više od same crkve.<ref name="zvonik"/> [[Interijer]] crkve ukrašava lijepa kompozicija tirolskih majstora iz 1892. godine koja prikazuje [[otajstvo]] [[BDM|Marijina]] [[Bogomajčinstvo Marijino|bogomajčinstva]]. U unutarnjosti crkve nalaze se slike u [[naiva u tehnici slame|tehnici slame]] koje je izradila [[Ana Milodanović]], a prikazuju [[otajstvo|otajstva]].<ref name="zvonik"/> Crkva je posvećena [[11. listopada]] [[1982.]].<ref name="zvonik"/>

U crkvi se štuje lik [[Marija Bistrica|bistričke]] Gospe i čuva milosni lik [[Bunarićko proštenje|Majke Božje Bunarićke]].

== Vidi ==
Objekti i ustanove koji pripadaju župi Marije Majke Crkve:
*svetište Majke Božje, ([[Bunarić]]) s [[kapela|kapelom]] i [[križ]]em posvećeno u čast [[ukazanje BDM|ukazanja Blažene Djevice Marije]]

== Izvori ==
*[http://www.suboticka-biskupija.info/zupe.php?op=display&zid=83 Subotička biskupija] Župe i svećenici: Marija, Majka Crkve
*[http://www.zvonik.rs/arhiva/801/ZV14.html Predstavljamo naše župne zajednice - Marija Majka Crkve. Župa Marije Majke Crkve - Aleksandrovo - Subotica], [[Zvonik (časopis)|Zvonik]], Godina: VIII , Broj: 06(80), Subotica, lipanj 2001.
{{izvori}}

[[Kategorija:Katoličke crkve u Subotici]]

Bast (staroegipatska mitologija)

2022-05-15T07:35:50Z

WikiSysop: bnz

{{Drugo značenje2|[[Bast (Baška Voda)]]|naselje u općini Baška Voda}}
[[Datoteka:Bastet Istanbul museum.JPG|mini|200px|desno|Drevna egipatska skulptura Bast]]
U [[Egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]], '''Bast''' ('''Bastet''', '''Baset''', '''Ubasti''' ili '''Pasht''') drevna je božica-[[mačka]], štovana od Druge dinastije. Središte njenoga kuta bio je u Per-Bastu (grč. Bubastis), koji je imenovan njoj u čast. U početku smatralo ju se božicom zaštitnicom Donjeg Egipta, i prema tome prikazivana je kao razjarena [[lavica]]. I zbilja, njeno ime može se protumačiti kao "ženska proždiračica". Kao zaštitnica, smatralo ju se i čuvaricom [[faraon]]a, i prema tome i čuvaricom najvišeg muškog božanstva, boga [[Ra]], koji je poput nje bio solarno božanstvo, čime je dobila nadimke "Dama plamena" i "Raovo oko". Bast je u početku smatrana božicom [[Sunce|Sunca]], no kasnije su [[Grci]] promijenili njenu božansku ulogu u božicu [[Mjesec]]a. U [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], Bast je također poznata kao Aelurus.
== Bast kao mačka ==
Kasniji zapisi ponekad su je preimenovali u Bastet, varijaciju imena Bast koja je sadržavala dodatan sufiks uz postojeći, za koji se smatralo da je dodan radi naglašenog izgovora. No radi tumačenja njenog imena, koje je u ovom slučaju značilo (žena iz ćupa masti), Bast je postupno postala i božica parfema, i dobila nadimak "mirisne zaštitnice". Istovremeno, kada je [[Anubis]] postao bog balzamiranja, Bast je, kao božica masti, smatrana njegovom ženom, dok je vjerovanje da je Bastet Anubisova majka prekinuto godinama kasnije kada je Anubis postao [[Nefertiti]]n sin.
[[Datoteka:Egypte louvre 028.jpg|150px|lijevo|mini|Bast kao lavica]]
Ovakvo nježnije karakteriziranje kao božice [[parfem]]a, te uz ratne gubitke Donjeg Egipta protiv Gornjeg Egipta dovelo je do smanjenja tumačenja Bast kao bijesne i divlje božice. Radi toga, do Srednjeg kraljevstva prikazivana je u liku domaće mačke umjesto divlje lavice. Ipak, povremeno je prikazivana kako drži masku lavice, koja je navodila na prikrivenu divlju stranu. Zbog činjenice da se domaće mačke ponašaju zaštitnički i nježno prema svojim potomcima, Bast se također smatralo dobrom majkom, i često ju se prikazivalo u društvu mnoštvo mačića. Nadalje, žena koja je željela djecu ponekad je nosila privjesak koji je prikazivao božicu s mačićima (broj mačića na privjesku predstavljao je broj djece koji je žena priželjkivala). Zbog ogromne katastrofe koju su štetočine poput miševa i štakora činile zalihama hrane, i njihove sposobnosti da ubiju zmije, posebno kobre, mačke u Egiptu smatrane su uzvišenima, i ponekad im se davalo da nose nakit, ili da jedu iz jednakih tanjura poput njihovih vlasnika. Kako je Bast postala glavna božica i zaštitnica mačaka, u hram Per-Basta donosile su se mrtve (i mumificirane) mačke radi pokopa. Više od 300 000 mumificiranih mačaka pronađeno je u Per-Bastu tijekom iskapanja Bastinog hrama. Egipćani vjeruju kako, nakon što mačka ugine, obitelj mora "izložiti" tijelo izvan kuće kako bi joj odalo odgovarajuću počast. Kao mačja ili lavlja ratna božica, i zaštitnica zemlje, kada je tijekom Novog kraljevstva divlji lavlji bog [[Nubija|Nubije]] [[Maahes]] postao dijelom egipatske mitologije, Bast se, u Donjem kraljevstvu, smatralo njegovom majkom. Usporedno tome, ratna lavlja božica [[Sekhmet]] smatrana je njegovom majkom u Gornjem kraljevstvu.

== Povezivanje s drugim božanstvima ==
Kao uzvišena majka i zaštitnica Donjeg Egipta, postala je povezana s [[Wadjet]], također zaštitnicom Donjeg Egipta, i kasnije postala Wadjet-Bast, što je usporedno paru u Gornjem Egiptu, gdje su ujedinjene Nekbet i Sekhmet. Naposljetku, njen položaj zaštitnice Donjeg Egipta doveo je do identificiranja kao jedinstvene božice [[Mut]], čiji se kult uzdignuo uz onaj [[Amon]]a, te se kasnije upio u nje kao kult Mut-Wadjet-Bast. Ubrzo zatim, Mut je upila identitete para Sekhmet-Nekbet.Spajanje identiteta sličnih božica dovelo je do značajnije zbunjenosti, što je kasnije dovelo do ideje Grka i tumačenja Bast kao lunarne božice. I zbilja, došlo je do veće zbunjenosti u kasnijim generacijama, kada su se identiteti postepeno spajali, kao i kod Grka tijekom njihovog okupiranja, koji su je katkad nazivali Ailuros (grč. mačka), poistovjetivši Bast s grčkom božicom [[Artemida|Artemidom]], grčkom božicom [[Mjesec]]a. Radi prilagođavanja vlastitoj kozmologiji, Grci su Bast smatrali [[Horus]]ovom sestrom, kojeg su poistovjetili s [[Apolon]]om (Artemidinim bratom) te, kasnije, kćerkom uzdižućih božanstava, [[Oziris]]a i [[Izida |Izide]].

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat= Bastet
|commonscathr= Bast
}}
{{Egipatska božanstva}}

[[Kategorija:Egipatske božice]]

Crkva Male Gospe u Tučepima

2022-05-15T07:35:31Z

WikiSysop: bnz

'''Crkva Male Gospe i groblje''' u [[Tučepi]]ma, zaštićeno kulturno dobro.<ref name="min-kulture-RH">[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=404548199 ''Tučepi, Crkva Male Gospe i groblje''] Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 24. travnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Povijest ==
Datira iz [[arhitektura u 18. stoljeću|18. stoljeća]]. Crkva Male Gospe u Tučepima nalazi se na kraju mjesta na zaravni kaskadnog terena gdje je smještena uz srednjovjekovno i novovjekovno [[groblje]]. Do crkve se dolazi ograđenim stubištem u čije su zidove ugrađene [[spolija|spolije]] starije crkve koja je bila sagrađena na ovom mjestu. Crkva je jednobrodna građevina sa pravokutnom apsidom. Pročelje je na jugozapadu, jednostavno oblikovano jednokrilnim vratima sa klesanim dovratnicima i profiliranim nadvratnikom, četverolisnom rozetom i zvonikom na preslicu sa dva zvona. Oko crkve nalazi se i srednjovjekovno groblje od kojeg je očuvano i prezentirano pet nadgrobnih ploča ukrašenih raznim reljefnim ukrasima. <ref name="min-kulture-RH"/>

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-5095 crkva i groblje zavedeni su kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, sakralna graditeljska baština, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]].<ref name="min-kulture-RH"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Tučepi]]
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Groblja u Hrvatskoj]]

Bast (Baška Voda)

2022-05-15T07:35:20Z

WikiSysop: bnz

{{Drugo značenje2|[[Bast (staroegipatska mitologija)]]}}
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Bast
| karta2 =Splitsko-dalmatinska županija
| naziv karte2 =[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]
|slika =Bast 01.jpg
|slika_širina = 290px
|slika_opis =Crkva Uznesenja BDM i groblje
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Datoteka:Splitsko-dalmatinska županija (grb).gif|20px|Grb Splitsko-dalmatinske županije]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|općina = [[Datoteka:Baška Voda (grb).gif|20px|Grb Baške Vode]] [[Baška Voda]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina = 310
|z. širina = 43.355
|z. dužina = 16.985
|brojstan = 136
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 21320 Baška Voda
|pozbroj = 021
|autooznaka = MA
|brojstan2011=126}}

'''Bast''' je naselje u općini [[Baška Voda|Baškoj Vodi]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], smješteno podno planine [[Biokovo|Biokova]], od [[Jadransko more|mora]] udaljeno oko 2,5 km. Prema popisu stanovništva iz [[2001.|2011.]] godine, u Bastu živi 126 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup17_0094.html|title=STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011. (Općina Baška Voda)|author=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske|date=2011|work=dzs.hr|language=|publisher=|accessdate=23. travnja 2020.}}</ref>

Naselje je poznato od [[Antika|antičkih]] vremena pod imenom Biston. Baška Voda te primorski lokalitet i turističko naselje Baško Polje su po Bastu dobili ime.

Od kulturnih spomenika tu je crkva sv. Roka iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], kao i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz [[1636.]] godine. Na groblju se mogu vidjeti stare srednjovjekovne nadgrobne ploče, a u naselju i primjerci dobro očuvane dalmatinske tradicionalne arhitekture.

Bast ima restoran-konobu i punionicu plina. U naselju se nalazi južni portal [[Tunel Sveti Ilija|tunela Sveti Ilija]].

== Poznate osobe ==
* [[Ivan Akčić Jurišić]], hrv. narodni pjesnik<ref>Karlo Jurišić (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=360 Akčić Jurišić, Ivan (Don Zuanne Accich)], Hrvatski biografski leksikon, LZMK</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.baskavoda.hr/index.php/hr/10/opcina-baska-voda Bast na stranici TZ Baška Voda]

{{mrva-naselje}}
{{Baška Voda}}

[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]

Crkva Majke Božje Žalosne u Kostanjevcu

2022-05-15T07:35:01Z

WikiSysop: bnz

'''Crkva Majke Božje Žalosne''' je crkva u mjestu [[Kostanjevac (Žumberak)|Kostanjevac]] u općini [[Žumberak (općina)|Žumberak]], [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 6. kolovoza 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].</ref><ref name="bus.hr">[https://bus.hr/hrvatska/kulturna-dobra-opcine-zumberak/ ''Kulturna dobra općine Žumberak''] Bus.hr. nedatirano. Pristupljeno 6. kolovoza 2020.; tekstovi o ostalim dobrima na toj stranici istovjetni su sa podatcima na stranicama Ministarstva kulture RH.</ref>

== Opis dobra ==
Crkva Majke Božje Žalosne smještena je na uzvisini iznad naselja Kostanjevac. Građena je u drugoj pol. 17. st. o čemu svjedoči godina 1672. uklesana na kapitelima dovratnika glavnog portala. Bila je to mala kapela s drvenim tornjićem nad vratim kada je krajem 19. st. obnovljena, a godina obnove 1899. upisana je na kapi zvonika. Crkva je jednobrodna građevina pravokutna tlocrta s užim pravokutnim svetištem i zvonikom iznad glavnog pročelja. Lađa je svođena bačvastim svodom, a svetište polukalotom. Unutrašnjost je oslikana u secesijskom stilu. Kapela Majke Božje Žalosne spada u red vrjednijih ostvarenja žumberačkog kraja a njenoj važnosti doprinosi izvanredan položaj u pejzažu.<ref name="bus.hr" />

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-1893 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[Zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".<ref name="bus.hr" />

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]

Bast

2022-05-15T07:35:00Z

WikiSysop: bnz

{{dsm}}
*[[Bast (Baška Voda)]]
*[[Bast (staroegipatska mitologija)]]
{{razdvojba}}

Bassov tjesnac

2022-05-15T07:34:40Z

WikiSysop: bnz

#PREUSMJERI [[Bassov prolaz]]

Crkva Majke Božje Žalosne (Trgovišće)

2022-05-15T07:34:31Z

WikiSysop: bnz

'''Crkva Majke Božje Žalosne ''' je rimokatolička crkva u mjestu [[Trgovišće]], općini [[Hrašćina]] [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 5. studenog 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Opis dobra ==
Crkva je smještena u središtu naselja, na sjecištu putova. Tlocrt čini polukružno zaključeno svetište, pravokutna lađa s bočno postavljenim polukružnim kapelama i pročelni zvonik. Pregradnji je bilo nekoliko, a onom iz 18. st. pridodana je pravokutna lađa s polukružnim bočnim kapelama te je cijela unutrašnjost nadsvođena. Tada kapela dobiva karakteristični trolisni tlocrt rijedak na području kontinentalne Hrvatske. U kapeli se nalazi vrijedan, ali jako oštećen inventar sa stilskim obilježjima varaždinskog kiparstva sred. 18. st. Glavni oltar iz 1754. g. komponiran je kao okvir oko središnjeg kamenog kipa Majke Božje Žalosne, djela varaždinskog kipara Ivana Jakova Altenbacha iz 1692. g.

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-2085 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Krapinsko-zagorska županija]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]

Bassov prolaz

2022-05-15T07:34:20Z

WikiSysop: bnz

{{Infookvir more
| ime = Bassov prolaz
| drugo_ime =
| slika = Australia_locator_Bass_Strait.png
| veličina_slike =
| slika_opis =
| lokacija = [[Indijski ocean]] - [[Tihi ocean]]
| širina-stupnjevi = 40
| širina-oznaka = S
| dužina-stupnjevi = 146
| dužina-oznaka = E
| vrsta = [[morski prolaz]]
| granična_mora =
| površina =
| zapremina =
| prosječna_dubina = 60
| najveća_dubina = 155
| širina = 500
| duljina = 350
| površina_slijeva =
| širi_slijev =
| pritoci =
| padaline =
| hlapljenje =
| akumul_period =
| temperatura =
| salinitet =
| otoci =
| duljina_obale =
| obalne_države = [[Australija]]
}}
'''Bassov prolaz''' je [[morski prolaz]] između kopna [[Australija|Australije]] i otoka [[Tasmanija|Tasmanije]]. Nastao je prije 8,000 godina zbog podizanja morske razine te je nazvan prama istraživaču i fizičaru [[George Bass|Georgeu Bassu]].

==Otkriće i istraživanja==

[[Datoteka:Bassian plain 14000 BP.jpg|thumb|300px|right|Obale Tasmanije i [[Victoria (Australija)|Victorije]] prije otprilike 14,000 godina prije podizanja morske razine]]

[[Tasmanski Aboridžini]] stigli su na Tasmaniju prije otprilike 40,000 godina preko kopnenog mosta zvanog Bassov ravnjak za vrijeme [[zadnje Veliko ledeno doba|zadnjeg Velikog ledenog doba]].<ref>{{Citiranje časopisa | title = Hunter-Gatherer Cultural Dynamics: Long- and Short-Term Trends in Australian Prehistory
| last = Lourandos | first = Harry
| author-link = Harry Lourandos
| journal = Journal of Archaeological Research
| date = March 1993 | volume = 1 | issue = 1 | pages = 67–88
| jstor = 41053069
| doi=10.1007/bf01327162
| s2cid = 144195012 }}</ref> Prije otprilike 8,000 godina podigla se morska razina te je tako nastao Bassov prolaz koji je odvojio Tasmanske Aboridžine od ostatka Australije. Također su živjeli na otocima [[Flinders]] na samom prolazu do prije otprilike 4,000 godina.

Moguće da je prvi Europljanin koji je otkrio prolaz bio [[Abel Tasman]] kada je kartirao obale Tasmanije 1642. godine.<ref>{{Citiranje knjige |last1=Schilder |first1=Günter |title=Australia unveiled : the share of the Dutch navigators in the discovery of Australia |date=1976 |publisher=Theatrum Orbis Terrarum Ltd. |location=Amsterdam |isbn=9022199975 |page=170}}</ref> Idući Europljanin koji je do njega došao bio je [[James Cook]] sa brodom ''Endeavour'' u travnju 1770. godine, no ni on ga kao ni Tasman prije njega nije u cijelosti oplovio.<ref>{{Citiranje knjige|last=Beaglehole|first=J. C. (ed)|title=The Journals of Captain James Cook on his Voyage of Discovery, vol 1, the Voyage of the Endeavour, 1768-1771|publisher=Cambridge University Press, London|year=1955|pages=298–99 (18,19 April 1770)}}</ref> To su prvi uspjeli [[George Bass]] i [[Matthew Flinders]] u periodu između 1798. i 1799., te ga je iduće godine tadašnji guverner [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] na Flindersovu preporuku prozvao ''Bassovim prolazom''. <ref>[[Matthew Flinders|Flinders, Matthew]] (1814). ''[[A Voyage to Terra Australis]]''</ref>

==Geografska obilježja==

Prolaz je širok otprilike 250 km te dugačak 500 km, sa prosječnom dubinom od 60 m te najvećom dubinom između otočja Inner Sister i Flinders od 155 m. U prolazu se nalazi ukupno 50-ak otoka, ostaci nekadašnje kopnene veze Tasmanije s Australijom. Dijele su u tri grupe: otočje King na zapadu, otočje Furneaux na jugoistoku te Kent na sjeveroistoku.

Kao i većina voda oko Tasmanije, zbog svoje plitkoće opasan je za plovidbu, te se na tom području potopilo mnoštvo brodova, posebice u 19. stoljeću. Godine 1848. na otoku Deal podignut je [[svjetionik]] radi pomoći u navigaciji brodovima na istočnom ulazu te na rtovima Otway i Wickham na zapadnom i sjevernom ulazu.

==Prirodna bogatstva==

Na istočnom dijelu zaljeva postoje brojna [[nafta|naftna]] i [[prirodni plin|plinska]] polja, koja su većinom otkrivena [[1960-ih]] te smještena 50 do 60 km od obale regije Gippsland u [[Vitoria (Australija)|Victoriji]]. Na zapadu su otkrivena polja [[1990-ih]] te se s eksploatacijom započelo 2005. u blizini grada [[Port Campbell]].

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Tjesnaci u Tihom oceanu]]
[[Kategorija:Tjesnaci u Indijskom oceanu]]
[[Kategorija:Zemljopis Australije]]

Crkva Majke Božje Žalosne (Sveti Križ)

2022-05-15T07:34:01Z

WikiSysop: bnz

'''Crkva Majke Božje Žalosne ''' je rimokatolička crkva u mjestu [[Sveti Križ]], općini [[Budinščina]], [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 5. studenog 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Opis dobra ==
Crkva Majke Božje Žalosne nalazi se na dominantnom položaju izvan naselja. Jednostavnu crkvu renesansno-ranobaroknih obilježja čine izdužena lađa i polukružno svetište jednake širine te sakristija sa sjeverne strane. Pred ulazom u sakristiju je dograđen križno nadsvođeni trijem, dok je masivni zvonik dio glavnog pročelja. U osnovi kapela je zadržala karakteristike prijelaza 16. na 17. st. u izduženom korpusu lađe s prostranim svetištem polukružnog zaključka. Dodatnu zanimljivost daje izostanak inače karakterističnog svođenja lađe u 18. st. pa je kapela vjerojatno dugo zadržala svoj izvorni drveni tabulat. Istoimeni glavni oltar potječe iz druge pol. 17. st.

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-2089 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Krapinsko-zagorska županija]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]

Bassossi jezik

2022-05-15T07:34:00Z

WikiSysop: bnz

'''Bassossi jezik''' (asobse, basosi, basossi, ngen, nsose, nswase, nswose, sosi, swose; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bsi bsi]), [[nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanski]] jezik [[sjeverozapadni bantu jezici|sjeverozapadne bantu]] skupine, kojim govori 5.000 ljudi (2004 SIL) u [[kamerun]]skoj provinciji Southwest; središte je grad Nguti.

Sa još četiri srodna jezika čini podskupinu [[Ngoe jezici|ngoe]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bsi Ethnologue (16th)]</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=BSI Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=bsi Ethnologue (15th)]

[[Kategorija:Sjeverozapadni bantu jezici zone A]]
[[Kategorija:Jezici Kameruna]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:B]]

Bassi

2022-05-15T07:33:39Z

WikiSysop: bnz

'''Bassi''', [[vodnjan]]ski [[diskant]]. Jedan je od najstarijih drevnih oblika višeglasnog pjevanja u Europi. <ref name="TZ Vodnjan">[http://vodnjandignano.com/index.php?option=com_content&view=article&id=166&Itemid=684&lang=hr Turistička zajednica Grada Vodnjana] ''I Bassi'' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref>

Osobina je da ga pjevaju dva glasa. Najniži je stupanj našeg pučkog (dvoglasnog) pjevanja koje se veže uz [[istriotski jezik|istriotski]] ili istroromanski dijalekt. Kao i tonski sustav ovo dvoglasje nije uvijek temperirano. Potječe od crkvenih srednjovjekovnih načina pjevanja, tek neki stručnjaci ga definiraju "orijentalnim". Jednostavna je oblika. To je stih od jedne kitice s dva jedanaesterca. Lirsko je pjevanje. Rima je česta, a Baburdi ju vremenski smješta od 1200. do 1300. godine. Basse pjeva muški glas ([[tenor]] ili [[bas]]) koji predlaže temu, pa ga slijedi ženski glas ([[sopran]] ili [[alt]]) koji ju preuzima u intervalu [[kvinta|kvinte]] koji ju razvija u niz kratkih prijelaza, sa završetcima u [[oktava|oktavi]]. Pjevačeva i pjevačicina spretnost te stih u jedanaestercu određuje sve. Ženski se glas ubacuje pri kraju dugog završnog [[takt]]a, prave i istinske "pedale", nastavljajući pjevanje prema pravilima vokalnih ukrasa, prirođenim [[pučka tradicija|pučkoj tradiciji]]. Basse mogu izvoditi i dva muška glasa i tad se pjevanje naziva ''a duj'' (bas u dvoje). <ref name="TZ Vodnjan"/>

Diskant i i [[dijatonička ljestvica|dijatonička]] [[glazbena ljestvica|ljestvica]] su kao nematerijalna vrijednost proglašeni [[kulturna baština|kulturnom baštinom]] Hrvatske a poslije su uvršteni na [[Unescova svjetska baština|UNESCO-vu listu svjetske baštine]]. <ref name="TZ Vodnjan"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Hrvatska narodna glazba]]
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
[[Kategorija:Hrvatska nematerijalna svjetska baština]]
[[Kategorija:Istriotski jezik]]
[[Kategorija:Vodnjan]]

Crkva Majke Božje od Sedam Žalosti (Veliko Trgovišće)

2022-05-15T07:33:31Z

WikiSysop: bnz

'''Crkva Majke Božje od Sedam Žalosti ''' je rimokatolička crkva u općini [[Veliko Trgovišće]] [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 6. studenog 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Opis dobra ==
Župna crkva nalazi se na povišenom položaju iznad ceste usred naselja Veliko Trgovišće. Sagrađena je 1876. g. kao jednobrodna građevina s užim poligonalnim svetištem uz koje se nalazi sakristija. Iz jednostavnog glavnog pročelja, raščlanjenog visokim polukružnim prozorskim otvorima, izdiže se zvonik. Unutarnji prostor je svođen je pruskim svodovima. U sakristiji se nalazi bidermajerski ormar, a od sitnog inventara najvrjedniji je kalež iz sredine 18. st. Kurija župnog dvora građena je istovremeno s crkvom kao jednokatnica pravokutnog tlocrta, skladnih proporcija, jednostavnog arhitektonskog oblikovanja u tradiciji kasnoklasicističkih, tipoloških identičnih objekata župnih kurija.

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-3524 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Krapinsko-zagorska županija]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]

Basshunter

2022-05-15T07:33:20Z

WikiSysop: bnz

{{zastarjelo}}
{{pravopis}}
{{Infookvir glazbenik
| Ime = Basshunter
| Img = Basshunter, 20 april 2008 in Halmstad.jpg
| Img_capt = Basshunter tijekom koncerta u [[Halmstad]] (2008)
| Img_size =
| Landscape =
| Background = solo_izvođač
| Rodno_ime = Jonas Erik Altberg
| Pseudonim = Basshunter
| Rođenje = [[22. prosinca]] [[1984.]]
| Mjesto rođenja = [[Halmstad]], [[Švedska]]
| Smrt =
| Prebivalište =
| Instrument =
| Žanr = [[eurodance]], [[club]], [[dance]], [[rave]]
| Zanimanje =
| Djelatno_razdoblje = 1998. – danas
| Producentska_kuća = [[Extensive Music]], [[Warner Music Sweden]], [[Dance Nation]], [[Ultra Records]]
| Angažman =
| URL = [http://www.basshunter.se/ Službena stranica]
| nagrade =
| Značajni instrumenti =
}}
'''Basshunter''' ([[22. prosinca]] [[1984.]] u [[Halmstad]]u; imenom ''' Jonas Erik Altberg'''), [[Švedska|švedski]] je [[pjevanje|pjevač]], [[glazbeni producent]] i [[Disc Jockey|DJ]].

Kod Jonasa Altberga je dijagnosticiran [[Touretteov sindrom]]. To ga je koštalo mnogo snage u njegovom djetinjstvu i muči ga još danas. Altberg je inače igrač ''DotA'' (''[[Defense of the Ancients]]''), jedne ''[[Warcraft 3]]'' karte. Član je josancito Clan-a, koji igra ''Warcraft 3''.

== Glazba ==
[[Datoteka:Basshunter Hity Na Czasie 2007.jpg|thumb|268px|Basshunter (2007)]]
Jonas Altberg opisuje svoju glazbu kao [[Eurodance]], dok se ona priznaje i kao [[Hard Dance]]. Prema svojim tvrdnjama radi glazbu uz pomoć računala i programa imenom [[FL Studio|Fruity Loops]], još od 2001. godine. Basshunter je objavio svoja prva dva Albuma preko svoje webstranice. Prvi album se zvao ''[[The Bassmachine]]'' i izašao je 2004., drugi album se zvao ''[[The Old Shit]]'' i izašao je u godini 2006. Nakon objave singla "[[Boten Anna]]" 2006. postaje popularan u cijeloj [[Skandinavija|Skandinaviji]], [[Island|Islandu]], [[Finska|Finskoj]] kao i u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].

Basshunterov aktualni album nosi ime ''[[LOL (^^,)|LOL <(^^,)>]]'' i radi se o kao što se već da naslutiti po imenu albuma, [[Internet]]u. Tako na primjer pjesma "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA]]" govori da se pjevač nalazi u [[Ventrilo]]-u (program za audio chat) i da igra ''[[Warcraft 3]]'' mapu imenom ''DotA'' (''[[Defense of the Ancients]]''). U pjesmi je govor o taktici igre i o scenama u igri. Melodija pjesme zasniva na pjesmi "[[Daddy DJ (pjesma)|Daddy DJ]]", francuske grupe [[Daddy DJ]].

Sredinom ožujka 2007. je izašao jedan Basshunter-ov [[Remix]] pjesme "[[Leva's Polka]]", finskog pjevačkog kvarteta [[Loituma]].

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''[[The Bassmachine]]'' (2004)
* ''[[LOL (^^,)|LOL <(^^,)>]]'' (2006)
* ''[[The Old Shit]]'' (2006)
* ''[[Now You're Gone - The Album]]'' (2008)
* ''[[Bass Generation]]'' (2009)
* ''[[Calling Time]]'' (2013)

=== EP-ovi ===
* ''[[Welcome to Rainbow]]'' (2006)

=== Kompilacijski albumi ===
* ''[[The Early Bedroom Sessions]]'' (2012)

=== Singlovi ===
* "[[Boten Anna]]" (2006)
* "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA]]" (2006)
* "Hallå där" (2006)
* "[[Vifta med händerna]]" (2006)
* "[[Jingle Bells]]" (2006)
* "[[Now You're Gone]]" (2007)
* "[[Please Don't Go]]" (2008)
* "[[All I Ever Wanted (pjesma Basshuntera)|All I Ever Wanted]]" (2008)
* "[[Angel in the Night]]" (2008)
* "[[I Miss You]]" (2008)
* "[[Walk on Water]]" (2009)
* "[[Every Morning]]" (2009)
* "[[I Promised Myself]]" (2009)
* "[[Saturday]]" (2010)
* "[[Fest i hela huset]]" (2011)
* "[[Northern Light]]" (2012)
* "[[Dream on the Dancefloor]]" (2012)
* "[[Crash & Burn]]" (2013)
* "Calling Time" (2013)
* "Elinor" (2013)
* "Masterpiece" (2018)
* "Home" (2019)
* "Angels Ain't Listening" (2020)

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.basshunter.se Službena stranica]

{{Basshunter}}

{{mrva-biog-glaz}}
[[Kategorija:Švedski glazbenici]]
[[Kategorija:Basshunter]]

Crkva Majke Božje Snježne (Risvica)

2022-05-15T07:33:01Z

WikiSysop: bnz

[[Datoteka:Kunšperk Castle 12.jpg|thumb|right|300px|Crkva Majke Božje Snježne i [[Cesargrad]] (pogled sa Kunšperka, Slovenija)]]

'''Crkva Majke Božje Snježne''' je rimokatolička crkva u selu [[Risvica]], općini [[Kumrovec]] [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 17. studenog 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Opis dobra ==
Barokno-klasicistička crkva Majke Božje Snježne u Risvici, općina Kumrovec, smještena je na vrhu brijega izvan naselja, a podno Cesargrada. Spominje se još 1639. g. kao manja, zidana, s drvenim tabulatom, a pred ulazom se nalazio drveni trijem i drveni zvonik. Kroz dva stoljeća čestim izmjenama i dogradnjama dobiva današnji izgled kojim dominira zvonik pred glavnim pročeljem. Jedinstvenom su raščlambom starije dvodjelno svetište, flankirano sakristijama i noviji brod spojeni u skladnu cjelinu pod dvoslivnim krovom zaobljenim nad svetištem. U crkvi su tri oltara. Glavni oltar je iz 1802. godine s drvenim kipom Majke Božje Snježne iz 17. stoljeća.

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-2442 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Krapinsko-zagorska županija]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]

Bassett (Nebraska)

2022-05-15T07:33:00Z

WikiSysop: bnz

{{Drugo značenje2|Bassett}}
{{Infookvir naselje
| ime = Bassett
| izvorno_ime =
| slika = Bassett, Nebraska downtown.JPG
| opis_slike =
| gradska_zastava =
| grb =
| savezna_država = {{flag|Nebraska}}
| okrug =
| utemeljenje_datum =
| stanovništvo = 619
| stanovništvo_godina = 2010.
| stanovništvo_gustoća =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje1_datum =
| površina =
| visina =
| zšir =
| zduž =
| vremenska_zona =
| dan_grada =
| Poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| FIPS_kod = 03215
| GNIS_kod =
| stranice =
| gradonačelnik =
}}
'''Bassett''' je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Nebraska]]. Prema popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živjelo 619 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Nebraska_stplace2.html |title= Nebraska Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate= 4. 7. 2012. |work= |publisher= |date= |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120423090305/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Nebraska_stplace2.html |archivedate= 23. travnja 2012. }}</ref>

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;"
|-
| style="background:#ddffdd;" | '''Grupa'''
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''2000.'''
| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''2010.'''
|-
| style="background:#f3fff3;" | Bijelci
| align="right" | 729 (98.1%)
| align="right" | 608 (98.2%)
|-
| style="background:#f3fff3;" | Crnci
| align="right" | 0 (0.0%)
| align="right" | 0 (0.0%)
|-
| style="background:#f3fff3;" | Azijati
| align="right" | 2 (0.3%)
| align="right" | 2 (0.3%)
|-
| style="background:#f3fff3;" | Hispanoamerikanci
| align="right" | 5 (0.7%)
| align="right" | 1 (0.2%)
|-
| style="background:#f3fff3;" | Ukupno
| align="right" | 743
| align="right" | 619
|}

== Vrela ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{mrva-grad-SAD}}

[[Kategorija:Gradovi u Nebraski]]