Bosna

Približne granice Bosne i Hercegovine

Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države Bosna i Hercegovina.

Površina Bosne (granice s Hercegovinom nisu strogo određene) je oko 40.000 km², što čini oko 80% površine BiH.

Povijest

Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.

Podrobniji članak o temi: Povijest Bosne i Hercegovine

Središnji dijelovi Bosni bili su naseljeni neolitskim zemljoradnicima koji su pripadali kakanjskoj kulturi, koja je bila lokalna inačica Starčevačke kulture, s nekim elementima Danilske kulture,^[1] dok će nju naslijediti butmirska u skoro čitavom središnjem dijelu Bosne. Prvi indoeuropljani smatraju se pripadnici vučedolske kulture.

U brončanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljene srednjobosanskom kulturom željeznog doba koja je postojala zajedno sa glasinačkom. Kasnije ilirsko pleme Dezitijati postat će dominantno na središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća su oskudni, a vlast nad njom su imali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u De Administrando Imperio kao malu zemljicu koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.^[2]Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Footnotes/anchor_id_list' not found. Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je ban Borić.^[3]

Gradovi

Najveći gradovi u regiji Bosne su:

Sarajevo - 275.524
Banja Luka - 185.000
Tuzla - 110.979
Zenica - 110.663
Bijeljina - 107.715
Prijedor - 89.397
Bihać - 72.000
Livno - 31.785
Tomislavgrad - 31.592

Galerija

Panorama Tomislavgrada
Livno
Dvorac Gradačac
Sarajevo - Katedrala Srca Isusova
Banja Luka - Pogled na rijeku Vrbas i tvrđavu Kastel.
Pogled na Vlašić

Izvori

↑ Tringham, Ruth (13. studenoga 2014.) (engl.). Hunters, Fishers and Farmers of Eastern Europe, 6000-3000 B.C.. Routledge. ISBN 9781317599463. https://books.google.com/books?id=jz9WBQAAQBAJ&q=kakanj+culture&pg=PA141
↑ Vladimir Ćorović, Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku, Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13
↑ Ivan Mužić (prosinca 2010). "Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska". Starohrvatska prosvjeta (Split, Croatia: Museum of Croatian Archaeological Monuments) III (37): 270. ISSN 0351-4536. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120730&lang=en Pristupljeno 12. rujna 2012.. "Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)"

Vanjske poveznice

{

[1] Tringham, Ruth (13. studenoga 2014.) (engl.). Hunters, Fishers and Farmers of Eastern Europe, 6000-3000 B.C.. Routledge. ISBN 9781317599463. https://books.google.com/books?id=jz9WBQAAQBAJ&q=kakanj+culture&pg=PA141

[2] Vladimir Ćorović, Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku, Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13

[3] Ivan Mužić (prosinca 2010). "Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska". Starohrvatska prosvjeta (Split, Croatia: Museum of Croatian Archaeological Monuments) III (37): 270. ISSN 0351-4536. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120730&lang=en Pristupljeno 12. rujna 2012.. "Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)"

[1]

[2]

[3]