Države Brazila

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Brazil je podijeljen na 27 federalnih jedinica, 26 država i Federalni (ili savezni) distrikt, u kojem se nalazi glavni grad Brasilia.

Savezne države
  1. 25px Acre (AC)
  2. 25px Alagoas (AL)
  3. 25px Amapá (AP)
  4. 25px Amazonas (AM)
  5. 25px Bahia (BA)
  6. 25px Ceará (CE)
  7. Espírito Santo (ES)
  8. 25px Goiás (GO)
  9. 25px Maranhão (MA)
  10. 25px Mato Grosso (MT)
  11. 25px Mato Grosso do Sul (MS)
  12. Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
    Minas Gerais (MG)
  13. 25px Pará (PA)
  1. 25px Paraíba (PB)
  2. 25px Paraná (PR)
  3. 25px Pernambuco (PE)
  4. 25px Piauí (PI)
  5. 25px Rio de Janeiro (RJ)
  6. 25px Rio Grande do Norte (RN)
  7. 25px Rio Grande do Sul (RS)
  8. 25px Rondônia (RO)
  9. 25px Roraima (RR)
  10. 25px Santa Catarina (SC)
  11. 25px São Paulo (SP)
  12. 25px Sergipe (SE)
  13. 25px Tocantins (TO)
300px
Distrikt
  1. 25px Brazilski federalni distrikt

Povijest Brazilskih država

1534. godine: Naslijedne Kapetanije (Capitanias Hereditárias)

Datoteka:Brazil in 1534.svg
Naslijedne kapetanije u današnjem Brazilu, 1534. godine

Brazil je prvobitno bio podijeljen na naslijedne kapetanije, koje su služile za lakše naseljavanje. Postojalo je 14 kapetanija kojima je vladalo 12 donova. Tadašnji kralj Portugala, João III, je ove kapetanije podijelio među potrugalskim velikanima, od kojih većina nije nikada ni došla u Brazil.

1573. godine: Dvije države

Datoteka:Brazil (1572).svg
Kondenzacija kapetanija u države 1573. godina

Vremenom, neuspjeli sustav podjele na kapetanije, kondenzirao je posjede u dvije države, državu Maranhão i državu Brazil.

1709. godine: Nastanak novih provincija

Datoteka:Brazil (1709).svg
Nastanak novih provinicja, 1709. godine

1789. godine: Pobunjene provincije

Datoteka:Brazil (1789).svg
Pobuna u Brazilu - Minas Gerais, 1789. godine

1789. godine u tadašnjoj kapetaniji Minas Gerais je podignut ustanak protih portugalske vlasti. Tadašnji kapetan Luís da Cunha Meneses, odbio je davati porez porez portugalskoj kruni u iznosu od 1500 kilograma zlata godišnje, poslije čega je u ustanku kreirana prva slobodna republika u Brazilu, Minas Gerais. Ubrzo nakon toga, a zaključno sa 18. travnjem 1792. godine, portugalska kruna je povratila vlast i u Minas Geraisu.

1823. godine: Imperijalne provincije, poslije propasti kolonijalne vlasti

Datoteka:Brazil (1822).svg
Brazilske provincije u Brazilskoj carevini, 1823. godine

1889. godine: Države republike Brazil

Datoteka:Brazil (1889).svg
Države u republici Brazil, 1889. godine

Južni dio provincije São Paulo je odvojen od São Paula, 1853. godine, kao kazna za sudjelovanje São Paula u pobuni protiv carevine koja se dogodila 1842. godine. Južni dio provincije je nova provincija Paraná.

1943. godine: Drugi svjetski rat

Datoteka:Brazil in 1943.svg
Ponovna organizacija i imenovanje provincija, 1943. godine

Po ulasku Brazila u Drugi svjetski rat, vlada je odlučila da određene pogranične cjeline pretvori u provincije i da vlada direktno njima. U pitanju su provincije: Amapá, Rio Branco, Acre, Guaporé, Ponta Porã, Iguaçu i otočje Fernando de Noronha. Prve četiri su, poslije rata postale države, s tim što je Rio Branco preimenovan u Roraima, а Guaporé u Rondônia, kao hommage maršalu Rondôniu. Ponta Porã i Iguaçu su se vratili u prvobitno stanje, a otočje Fernando de Noronha je ponovno priključeno državi Pernambuco, 1988. godine.

1990. godine: Trenutne države i Federacija

1960. godine, četverokutni teritorij unutar države Goiás, je dodijeljena za izgradnju novog glavnog grada Brasílije i federalnog distrikta. Paralelno sa tim, rasformiran je postojeći distrikt i od njega stvorena država Guanabara, koja sadrži samo grad Rio de Janeiro i okolinu, da bi 1975. godine ova država bila inkorporirana u državu Rio de Janeiro, a istoimeni grad je postao njen glavni grad. 1977. godine, južni dio države Mato Grosso, je postao posebna država Mato Grosso do Sul, sa glavnim gradom Campo Grande. 1988. godine, sjeverni dio države Goiás, je postao posebna federalna jedinica Tocantins, sa glavnim gradom Palmas.

Poveznice


Vanjske poveznice