Goslar

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir njemački grad

Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj. On je administrativno središte okruga Goslar, a nalazi se na sjeverozapadnoj padini planine Harz. Goslar je staro rudarsko središte s rudnim ležištem u obližnjem Rammelsbergu) olovo, cink, bakar, srebro, zlato) koji su se iskorištavali od 968. do zatvaranja 1988. god. Grad je industrijsko (kemijska, kovinska, tekstilna i elektrotehnička industrija), kulturno i turističko središte s mnogim znamenitostima. Stari dio grada i rudnici Rammelsberga su UNESCO-va svjetska baština.

Panorama Goslara sa sjevernog tornja crkve na središnjem trgu (Marktkirche)
Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
Panorama Goslara sa sjevernog tornja crkve na središnjem trgu (Marktkirche)

Povijest

Datoteka:Goslar Siegel.jpg
Pečat grada Goslara iz 1240. god.

Salijski car Henrik I. osnovao je grad 922. god. nakon što su otkrivena ležišta srebra u obližnjem Rammelsbergu. Članom Hanze postaje u 13. st., a zahvaljujući bogatstvu iz rudnika srebra, grad je postao slobodnim gradom Svetog Rimskog Carstva od 1290. god. Srednjovjekovni carski dvorac (Kaiserpfalz) je izgrađen oko 1040. god. i odmah je postao ljetnom rezidencijom careva, osobito Henrika III. koji ju je posjetio oko dvadesetak puta, te je i sahranjen u gradu Goslaru. Tada je izgrađena i srednjovjekovna katedrala od koje je ostao samo trijem u izvornom obliku. U 16. st. Goslar dobiva gradsku vijećnicu u kojoj je danas muzej rudarstva.

U zimu 1798. god., najhladnijoj u tom stoljeću, mladi engleski pjesnik William Wordsworth je u Goslaru započeo pisati svoju autobiografsku poemu Preludij (Razvoj pjesnikova uma). Goslar je pripojen Pruskoj 1802. god., a poslije se nalazi pod Vestfalijom (1807.-1814.), Pruskom (1814.-1815.), Hannoverom (1815.-1866.) i ponovno pod Pruskom (od 1866.).

Znamenitosti

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Stari dio grada Goslara je od 1992. god. upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Tu se nalaze:

  • Carski dvorac iz oko 1040. god.; jedna od najstarijih svjetovnih zgrada u Njemačkoj. Obnovljen od 1867.-1879. god.
  • Ostaci srednjovjekovnih gradskih zidina s tornjevima iz 16. st.
  • Široka vrata (Breites Tor)
  • Vijećnica iz 12. st.
  • Kuće iz 13.-16. st.
  • Romaničke i barokne crkve (Neuwerkirche, Frankenbergkirche, i dr.)

U gradu se nalaze i brojni muzeji, i to prirodnih znanosti, umjetnosti, kulturne povijesti (u kojem se čuva zbirka zakona Goslarski statuti iz 14. st.), te lova i šumarstva.

  • GoslarZwinger.jpg
    Toranj Zwinger u kojemu je danas restoran i muzej srednjovjekovlja
  • Goslar Kaiserworth und Rathaus (1890-1900).jpg
    Hotel Kaisersworth (bivša zgrada zlatarskog ceha iz 1494. god.) 1885. god.
  • GoslarRathaus.jpg
    Gotička gradska vijećnica (Rathaus)
  • Goslar kaiserpfalz.jpg
    Carski dvorac (Kaiserpfalz)
  • Frankenbergerkirche.jpg
    protestantska crkva sv. Petra i Pavla (Frankenbergerkirche)

Partnerski gradovi

  • Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
    Arcachon, Francuska, 1965.
  • Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
    Beroun, Češka Republika, 1989.
  • Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
    Brzeg, Poljska, 2000.
  • Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
    Ra'anana, Izrael, 2006.
  • Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
    Windsor and Maidenhead, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1969.

Bilješke

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Goslar
v • r • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
Kulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Goslar&oldid=146560"