Knezovi Zrinski

Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Povijest

Podrijetlo knezova Zrinskih

Počeci uspona obitelji sežu u 12. stoljeće, kada knezovi Bribirski iz starog hrvatskog plemena Šubića, zajedno s predstavnicima ostalih hrvatskih velikaških rodova, sklapaju državni ugovor (Pacta Conventa) s ugarskim kraljem Kolomanom iz dinastije Arpadovića. Vrhunac dosižu početkom 14. stoljeća za vladavine Pavla I. Šubića Bribirskog koji je nosio časti bana Hrvata i gospodara Bosne te pod svojom vlašću imao cjelokupni prostor stare Hrvatske.

Moć obitelji Šubić skršili su vladari iz Anžuvinske dinastije već u sljedećem naraštaju, za banovanja Pavlovog sina Mladena II. Godine 1347. bili su prisiljeni predati strateški važnu utvrdu Ostrovicu s Lučkom županijom, za koju je kralj Ludovik I. Anžuvinac, Grguru IV. i njegovom štičeniku Jurju III. Bribirskom, osnivaču loze Zrinskih (kao Juraj I. Zrinski), predao utvrđeni grad Zrin, na Zrinskoj gori u tadašnjoj Slavoniji, koji je postao sjedište obitelji. Od tada se taj odvjetak roda Šubića počinje nazivati knezovima Zrinskim.

Uspon obitelji Zrinski

Datoteka:Castle Zrin, Croatia-4.JPG

Ruševine utvrde Zrin

Datoteka:Stari grb Zrinskih (do 1554).JPG

Stari grb Zrinskih, iskovan na srebrnom taliru Nikole III. u Gvozdanskom početkom 16. stoljeća

Datoteka:Grb obitelji Zrinski.jpg

Novi grb obitelji kojeg je dobio Nikola IV. (Sigetski) od kralja Ferdinanda 1554. godine

Datoteka:Hollósy Zrínyi kirohanása.jpg

Simon Hollósy (1896.): Zrinski u napadu.

Po dolasku u Slavoniju i novo sjedište Zrin, obitelj je postupno širila posjede između gornje Kupe i Une. Tako su u drugoj polovici 15. stoljeća posjedovali vlastelinstva Pedalj, Gvozdansko, Pastuški grad, Završki grad, Stupnički grad, Semidraž, Jamnički grad, Dobriljin i Podmilanski grad.

Sve do kraja 15. stoljeća obitelj se nije previše isticala u javnom životu Hrvatske. Održavala je veze s ostalim članovima roda Bribirskih, pa je tako Petar I. (1400.-1440) baštinio posjede Jakova Bribirskog.

Zrinski su od 16. stoljeća, uz Frankapane, bili najmoćnija hrvatska velikaška obitelj. Uspon obitelji započeo je s Nikolom III. († 1534.) koji je znatno proširio posjede na račun Vranskog priorata i baštine bana Ivana Karlovića s kojim je sklopio baštinski ugovor nakon vjenčanja s njegovom kćerkom Jelenom.

Na saboru u Cetinu 1526. godine podupirao je Ferninanda Habsburškog. Njegovi sinovi bili su Nikola IV. Šubić Zrinski († 1566.) i Ivan I. († 1541.), istaknuti protuturski ratnici koji su za odanost dinastiji nagrađeni posjedima i gradovima Kostajnica, Medvedgrad, Čakovec i Međimurje, Ozalj i Bakar. U to vrijeme sjedište obitelji postaje grad Čakovec. Preuzimanjem novih stečevina posjedi obitelji Zrinski protezali su se od Mure do Jadrana.

Nikolini sinovi Juraj IV. (1549.-1603.) i Nikola V. (1559.-1605.) bili su pristaše protestantizma, dok su se Jurjevi sinovi Nikola VI. († 1625.) i Juraj V. (1589.-1626.), hrvatski ban i sudionik Tridesetogodišnjeg rata, vratili katoličkoj vjeri.

Vrhunac moći i pad

Sinovi bana Jurja, Nikola VII. (1620.-1664.) i Petar IV. (1621.-1671.), hrvatski banovi, bili su istaknuti protuturski ratnici u 17. stoljeću. Nasilni kraj obitelji u drugoj polovici 17. stoljeća uzrokovan je sukobom s bečkim dvorom, poznatim kao urota zrinsko-frankopanska koji je izbio zbog nezadovoljstva hrvatskih i ugarskih velikaša politikom centralizacije i germanizacije.

Posljednji ban iz roda Zrinskih, Petar IV., ubijen je u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine zajedno sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom. Petrova supruga Katarina i njihov Ivan Antun Baltazar Zrinski († 1703.) proveli su ostatak života zatočeni u tamnici u Grazu. Njihovi posjedi su opljačkani i predani Dvoru.

Nikolin sin Adam Zrinski zadržao je svoje posjede i časti, no poginuo je 1691. u bici kod Slankamena ne ostavivši potomke nakon čega su i njegovi posjedi pripali bečkom dvoru.

Slomom obitelji Zrinski i njihovim nestankom s povijesne scene znatno se umanjila otpornost hrvatskog plemstva da se odupre centralističkim tendencijama bečkog dvora.

Grčki ogranak Zrinskih

Krajem 20. stoljeća pojavile su se vijesti o postojanju grčke loze obitelji Zrinski. Te tvrdnje do danas nisu znanstveno valorizirane, iako je Hrvatski plemićki zbor, krovna udruga hrvatskog plemstva, potvrdio autentičnost njihova podrijetla. Prema tradiciji grčke obitelji Sdrinias, u 16. stoljeću je jedan pripadnik obitelji Zrinski imenom Martin stupio u službu Mletačke Republike i bio imenovan vojnim zapovjednikom na otoku Kefalonija. Podatak o tome zabilježen je u Libro D'Oro (Zlatna knjiga) kefalonskog plemstva u kojoj se prezime navodi u oblicima Sdrin, Sdrinia, Sdrigna i Zrin.

U drugoj polovici 19. stoljeća jedan ogranak obitelji preselio se u Atenu, dok su drugi članovi ostali na Kefaloniji. Potomak jednog od članova grčke obitelji, Dionisios Sdrinias, živi danas u Grčkoj.

Vidi još

• Obiteljsko stablo knezova Zrinskih
• Katarina Zrinski
• Jelena Zrinski
• Petar Zrinski
• Nikola Šubić Zrinski
• Zrinsko-frankopanska urota
• Frankapani
• Nikola Zrinski

Literatura

• Hrvatska opća enciklopedija, sv. XI, LZMK, Zageb, 2009. ISBN 978-953-6036-41-7
• Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XX, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-20-5 

Datoteka:Zrinski grofovi potpis.jpg

Autografi Nikole i Petra Zrinskog

Obiteljsko rodoslovlje

Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.

Podrobniji članak o temi: Obiteljsko stablo knezova Zrinskih

• A. Pavao II. Šubić Bribirski, knez trogirski i ostrovički († srpanj 1346.); supruga: Elizabeta Frankopan († poslije 1347.),

• B1. Juraj I. Zrinski ( = Juraj III. Šubić Bribirski) (†1361.), od kralja Ludovika I. Anžuvinca dobio utvrdu Zrin u zamjenu za Ostrovicu kod Bribira

• C1. Elizabeta I.; ∞ suprug: Tomislav Kurjaković, knez Krbavski (unuk Kurjaka Gusića iz starohrvatskog roda Gusića)
• C2. Pavao I., (*1357., †Zagreb, 1414.); ∞ 1.supruga: nepoznata; 2.supruga: Elizabeta

• D1. [1. brak] Petar I., oko 1408.-40.

• E1. Mirko 1423.-35.
• E2. Pavao II., oko 1429.-49; ∞ supruga: Katarina
• E3. Juraj II., oko 1435. – 1480.

• F1. Nikola II., *1451.

• E4. Katarina I.
• E5. Klara
• E6. Margareta II., 1442. – 1488.
• E7. Ilka 1442.-88
• E8. Martin
• E9. Petar II., (* oko 1435., †Udbina (Krbavska bitka), 9. rujna 1493.); ∞ 1.supruga: kneginja Jelena Babonić Blagajska; 2.supruga: nepoznata

• G1. [1. brak] Pavao III., (* oko 1465.; †Udbina (Krbavska bitka), 9. rujna 1493.), ∞ supruga: Doroteja Berislavić Grabarska, kći Martina Berislavića Grabarskog

• H1. Mihajlo, († Mohač, Mađarska, (Mohačka bitka), 29. kolovoza 1526.)

• G2. Jelena; ∞ suprug: Ivan Karlović, knez Krbavski ("Torquatus"), hrvatski ban (†1531.), posljednji potomak iz roda Kurjakovića, proisteklog iz starog hrvatskog plemena Gusića
• G3. Margareta
• G4. Bernard
• G5. [2. brak] Nikola III., (*1489., †Zrin, 1534.); ∞ supruga -od 1509.: kneginja Jelena Karlović Krbavska, sestra bana Ivana Karlovića

• I1. Jelena, (†1573.), suprug -od 1527.: Franjo Tahy
• I2. Margareta III.; ∞ suprug: Ivan Alapić
• I3. Ivan I., (†Vinodol, 1541.)
• I4. Juraj III., (*1528., †1547.)
• I5. Nikola IV. ("Sigetski"), hrvatski ban (*Zrin 1508., †Siget, Mađarska (Siget), 7. rujna 1566.); 15. travnja 1554. dobio od kralja Ferdinanda titulu "grof"; ∞ 1. supruga: 1543. grofica Katarina Frankopan (†1561.); 2. supruga: -od 21. rujna 1564. češka grofica Eva Rožmberk (Rosenberg) (*12. travnja 1537., †kolovoz 1591.)

• J1. [1. brak] Ivan II., (*14. rujna 1545., †1545.)
• J2. Jelena, (*11. prosinca 1546., †1585.);
• J3. Katarina II., (*30. travnja 1548., †26. travnja 1585.)
• J4. Juraj IV., hrvatsko-ugarski kraljevski tavernik (glavni rizničar), (*13. travnja 1549., †Vép kod Sambotela, Mađarska, 4. svibnja 1603.); ∞ 1. supruga: grofica Anna D’Arco (†1570.); 2. supruga: grofica Sofija Stubenberg

• K1. [1. brak] Nikola VI. (*Čakovec, oko 1570.; †Čakovec, 24. ožujka 1625.); ∞ supruga: grofica Anna Nádasdy (*1585.)
• K2. [2. brak] Juraj V., hrvatski ban, (*Čakovec, 31. siječnja 1599.; †Požun (Bratislava), 28. prosinca 1626.); supruga: grofica Magdalena Széchy

• L1. Nikola VII. ("Čakovečki"), hrvatski ban (*Čakovec, 1. svibnja 1620. †Kuršanec kod Čakovca, 18. studenog 1664.); ∞ 1. supruga: grofica Marija Euzebija Drašković Trakošćanska, -od 11. veljače 1646., (†1650.); 2. supruga: barunica Marija Sofija Löbl (kći Leonharda Löbla), Beč, 30. travnja 1652., (†1676.)

• M1. [2. brak] Marija Terezija Barbara (*1655., †1658.)
• M2. Marija Katarina (*1656.), opatica
• M3. Izak (*1658., †1659.)
• M4. Adam, (*Beč, 24. prosinca 1662., †Slankamen (Slankamenska bitka), 19. kolovoza 1691.); ∞ supruga: 1684. grofica Marija Katarina Lamberg

• L2. Petar IV., hrvatski ban, (*Vrbovec, 6. lipnja 1621., †Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671., smaknut (odrubljena mu glava); ∞ supruga: -od 1643. grofica Ana Katarina Frankopan (*Bosiljevo, 1625., †Graz, 16. studenog 1673.)

• N1. Jelena, (*Ozalj, 1643., †Nikomedija, Turska, 18. veljače 1703.); ∞ 1. suprug: Franjo (Ferenc) I. Rákóczi, erdeljski knez (* 24. veljače 1645., † 8. srpnja 1676.); 2. suprug: 1682., Mirko (Imre) Thököly, erdeljski knez, (*Kežmarok (mađ. Késmárk), Slovačka, 25. rujna 1657., †Nikomedija, 13. rujna 1705.)
• N2. Ivan IV. Antun Baltazar, (*Ozalj?, 1651., †Graz, 11. studenog 1703., posljednji muški potomak knezova Zrinskih
• N3. Judita Petronela, (*Ozalj, 1652., †Zagreb, 1699.); opatica (Klarisa)
• N4. Zora Veronika, (*Ozalj, 1658., †Klagenfurt, 29. siječnja 1735.); opatica (Uršulinka)

• K3. [2. brak] Barbara
• K4. [2. brak] Elizabeta II.; suprug: Toma Erdödy
• K5. [2. brak] Suzana; 1. suprug: Albert Lenković; 2. suprug: grof Nikola Nádasdy

• J5. [1. brak] Doroteja (Dorica), (*1550.); †1617.); ∞ suprug: od 30. siječnja 1566. Baltazar Baćan (mađ. Batthyány) (†1588.)
• J6. Krsto, (*1551., †1573.);
• J7. Uršula, (*21.kolovoza 1552.; †12.veljače 1593.); ∞ 1. suprug: Ivan (János) Perényi; 2. suprug: Čakovec, 1570., grof Nikola Banić ili Banfi (mađ. Bánffy) Donjolendavski (*1547., †?)
• J8. Barbara, (*1554.); ∞ suprug: (svadba u dvorcu Bojnice (mađ. Bajmóc), Slovačka, 17. siječnja 1569.) barun Aljoša (Aleš ili Aleksej, mađ. Elek) Thurzo od Betlanovaca (mađ.Bethlenfalva) (†5.ožujka 1594.)
• J9. Margareta IV., (*1555., †1588.); ∞ suprug: (svadba u gradu Eberau (mađ. Monyorókerék) u južnom Gradišću, Austrija, 9. siječnja 1569.) Nikola Homonnai Drugeth (*1538., †30. kolovoza 1580.)
• J10. Ana II., (*1557., † kao dijete)
• J11. Vuk, (*1558., † kao dijete)
• J12. Nikola V., (*19. veljače 1559., †1605.)
• J13. Magdalena, (*1561., ∞ 1. suprug: 19. siječnja 1584. Stjepan Telekessy; 2. suprug: grof Jan Jakub od Thurna (†1597.)
• J14. [2. brak] Ivan III., (*1565., † Vyšši Brod (njem.Hohenfurt), grad u južnoj Češkoj 24. veljače 1612.); ∞ supruga: (svadba u gradu Český Krumlov (njem. Krumau) 7. studenog 1600.) grofica Maria Magdalena z Kolowrat

• I6. Petar III., † Beč, 1547.

• D2. [2. brak] Nikola I., †1439.
• D3. Ana I., *1410.
• D4. Margareta I., *1410.

Vanjske poveznice

• ARHiNET - Zrinski
• Dani Zrinskih
• Susreti dviju kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti. Zbornik radova, Matica hrvatska, Urednici izdanja Sándor Bene, Zoran Ladić, Gábor Hausner (sadrži nekoliko podužih sažetaka hrvatskih i mađarskih autora)