Kobaltna ljubičasta

Script error: No such module "Kemijski identifikatori".

Kobaltna ljubičasta
Script error: No such module "Wikidata".

IUPAC nomenklatura

Kobalt(II) fosfat

Ostala imena

Kobaltna ljubičasta
Ljubičasti pigment 14

Identifikacijski brojevi

Osnovna svojstva

Molarna masa

366,74231 g·mol⁻¹

Izgled

Ljubičasta krutina

Gustoća

3,81 g/cm³

Talište

1 160 °C

Topljivost u vodi

Netopljiv

Struktura

Sigurnosne upute

Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.

Znakovi opasnosti Nije otrovan

SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.

Portal:Kemija

Kobaltna ljubičasta, kobaltni ljubičasti pigment ili kobalt(II) fosfat je pigment koji se počeo koristiti tek u drugoj polovini 19. stoljeća. Proizvodi se u obliku dva različita oblika. Svjetliji pigment (kobaltov arsenat) je otrovan jer sadrži arsen. Koristi se u svim slikarskim tehnikama osim u pastelu. Za slikanje fresaka pokazao se veoma otpornim. Uljena boja se priprema s manjom količinom veziva, proziran je i slabo pokriva dok je premaz krt. Tamniji pigment (kobaltov fosfat) nije otrovan pa se češće koristi. Proziran je i slabije moći bojenja, takođe u ulju daje krt premaz. Ne koristi se za slikanje fresaka. ^[1]

Anorganski obojeni pigmenti

Do danas je poznato više stotina različitih anorganskih obojenih pigmenata koji se međusobno razlikuju prema boji i drugim svojstvima. Prema kemijskom sastavu, kako se obično pigmenti opisuju, razlikuju se četiri glavne grupe pigmenata: oksidni pigmenti, sulfidni i selenidni pigmenti, kromatni pigmenti i cijanidni pigmenti. S obzirom na boju anorganski se pigmenti, izuzevši bijele i crne, mogu ubrojiti u crvene, smeđe, narančaste, žute, zelene i plave pigmente. Boja i kemijski sastav nisu izravno povezani. Tako na primjer, crvenu boju daju, između ostalih, željezni oksid i kadmijev sulfoselenid, dok različiti oksidi, čak istog metala, željeza, mogu biti crveni, smeđi, narančasti, žuti ili crni, uključujući i prijelazne tonove među tim bojama. ^[2]

Slike


Monetova "Nirvana" sadrži kobaltni ljubičasti pigment.	Perunike u kobaltno ljubičastoj boji.	Kobaltna ljubičasta kao staklena uljna glazura na cinkovom bijelilu (lijevo) i masnom tonu (desno).

Izvori

↑ "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [1], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020.
↑ "Tehnička enciklopedija" (Boje i lakovi), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

[1] "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [1], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020.

[2] "Tehnička enciklopedija" (Boje i lakovi), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

[1]

[2]