Obalj
| Obalj | |
|---|---|
|
Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.  Obalj | |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina/Grad | Kalinovik |
| Zemljopisne koordinate | 43°27′25″N 18°21′18″E / 43.4569°N 18.355°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 150 (1991.) |
| Pozivni broj | (+387) 57 |
Obalj je naseljeno mjesto u sastavu općine Kalinovik, Republika Srpska, BiH.
Povijest
U srednjem vijeku postojala je župa Zagorje čije je sjedište bila utvrda Obalj.[1] Obalj je dio Donjeg Borča. U Oblju je postojala hrvatska katolička zajednica koja je imala ovdje svoja imanja. Zabilježeno je da od 1872. godine u Oblju kod Uloga žive katoličke obitelji Đure Marića i Đure Raguža, u zapisu župnika stolačkog i provikara trebinjskog don Lazar Lazarević iz godine 1887. godine.[2]
Katolici su u Borču u crkvenim zabilješkama registrirani i polovicom 19. stoljeća, a Humljaci s 20. stoljeća dosta su naselili po gornjim predjelima nevesinjskog kotara, a posebice po Borču. Tada su sela Donjeg Borča pripadala uloškoj općini.[3] Obalj pripada sjevernom dijelu nevesinjske župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, u predjelu zvanom Donji Borač, u kojem je nekad bio bio veći broj Hrvata katolika.[4] Nakon austro-ugarskog zaposjedanja 1878. doselili su novi katolici. Prije zaposjedanja također je bilo katolika. Na Oblju su bile otprije četiri kuće Raguža i Marića.[5] Muslimani nezadovoljni novim uvjetima odseljavali su u Tursku, a imanja i zemlju prodavali. Biskup Buconjić to je uočio te otkupljivao zemlju, a nagovarao ljude iz prenapučenih krajeva svoje biskupije neka dosele u ovaj kraj. Muslimani su osobito prodavali zemlju katolicima iz Donje Hercegovine. ovaj kotar Katolici s područja Borča (Klinja, Ulog, Cerova, Baketa, Boljuni, Obadi, Obalj, Tomišlja, Kladovo Polje) htjeli su sagraditi 1913. crkvu za ovaj dio nevesinjske župe, ali prvi svjetski rat odgodio je gradnju u Klinji,[4] a poslije prvoga svjetskog rata novi jugoslavenski režim priječio je i na kraju zabranio gradnju crkve. [6]
Rastuća katolička zajednica u Borču bila je toliko narasla da su bez obzira na nepovoljne prilike za katolički puk između dvaju svjetskih ratova 24. siječnja 1929. godine ovdašnji katolici zatražili i utemeljenje zasebne župe u koju bi se ušla sva naselja Borča.[7][4] Na kraju je crkva sagrađena u Ulogu 1937. godine.[4]
Drugi svjetski rat bio je vrlo tegobno razdoblje za Hrvate nevesinjskog kraja. Mnogi su otišli, već 1941. planištarima je opao broj, a kobne 1942. slijedi krvavo opadanje i propadanje. Već od siječnja četnički pohodi okrvavili su Neretvu, u koje su četnici u prvom pohodu bacali ljude, žene i djecu, ubijene i žive koje su onda s obale puškom gađali. Preživjele su spasili muslimani kroz čija ih je sela Neretva nosila. Zbog višekratnog četničkoga koljačkog pohoda nevesinjska župa izgubila je oko 300 članova.[8] Godina 1942. bila je osobito teška za obaljske katolike, kad je ubijeno je i nestalo: 5 osoba prezimena Raguž i Marić. Dosta preživjelih se 1946. godine vratilo na svoja imanja, no snažni pritisci učinili su da su napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta.[3]
U poraću je tako val iseljavanja zahvatio čitav ovaj kraj, no odseljenici su održavali cijelo vrijeme vezu s rodnim krajem.[9]
Mnogo je pokušavao oživiti ovaj dio župe nevesinjski župnik fra Mirko Magzan. Godine 1955. je uz dopuštenje Ordinarijata blagoslovio groblje na Oblju i tu slavio prvu sv. Misu nakon Drugoga svjetskog rata.[2][10][11]
Stanovništvo
| Obalj | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | ||
| Hrvati | 9 (6,000%) | 15 (5,792%) | 24 (5,825%) | 28 | ||
| Srbi | 139 (92,67%) | 240 (92,66%) | 385 (93,45%) | 436 | ||
| Muslimani | 1 (0,667%) | 3 (1,158%) | 1 (0,243%) | |||
| ostali | 1 (0,667%) | 1 (0,386%) | 2 (0,485%) | |||
| ukupno | 150 | 259 | 412 | 464 | ||
Vidi
Izvor
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ Zagorje, enciklopedija.hr, preuzeto 22. rujna 2015.
- ↑ 2,0 2,1 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Toni Šarac: Iz Uloga nova snaga, 26. srpnja 2012. (pristupljeno 23. lipnja 2017.)
- ↑ 3,0 3,1 Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (6), Hrvati katolici u Donjem Borču i crkva u Ulogu (Župa Nevesinje) . 6. studenoga 2009. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Osnovni podatci o župi (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
- ↑ Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (3), Planištarenje, osnutak župe u Nevesinju i unutarnja kolonizacija biskupa Buconjića. 15. listopada 2009. (pristupljeno 16. lipnja 2017.)
- ↑ Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje, 5. travnja 2017. (pristupljeno 9. travnja 2017.)
- ↑ Crkva na kamenu Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)
- ↑ Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Reportaža iz Svjetla riječi: Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba (pristupljeno 20. lipnja 2017.)
- ↑ Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Pismo upravitelja župe Nevesinje, don Ante Luburića svima nama: Ne zaboravite svoje korijene! Ne zaboravite svoj kraj!, 11. ožujka 2007. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)
- ↑ Crkva na kamenu Obalj - katoličko groblje (pristupljeno 29. lipnja 2017.)
- ↑ Župa Uznesenja BDM, Nevesinje don Ante Luburić: Župnikovo slovo puku Božjemu na sv. Misi u Ulogu – 26. srpnja 2011., 26. srpnja 2011. (pristupljeno 29. lipnja 2017.)
Nedovršeni članak Obalj koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| ||||||||