Pariški metro

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Esc in Prague.JPG
Pariški metro (Métro de Paris)
Simbol koji služi pri označavanju stanica pariškog metroa. Često se smatra i logom
Opće informacije
Država Francuska
Grad Pariz i šira okolica
Otvaranje 19. srpnja 1900.
Elektrifikacija 750 V DC, treća tračnica
Operator RATP
Internetska stranica ratp.fr
Infrastruktura
Širina kolosijeka 1,435 mm
Linije 16 (numeracija 1-14, 3bis, 7bis)
Ukupna duljina svih linija 214 km
Vozni park 700 vlakova
Dijagram
Kategorija Folder Hexagonal Icon.svg Podzemna željeznica
Datoteka:MP73 RATP Rolling stock.jpg
Vlak tipa MP73 na liniji 6 kod stanice Passy.

Pariški metro (francuski: Métro de Paris) je sustav gradsko-prigradske željeznice zatvorenog tipa, koji opslužuje Pariško metropolitansko područje (Pariz i njegovu širu okolicu). Tijekom više od stoljeća rada, ovaj metro je postao jedan od znamenitosti Pariza; ponajviše zbog originalnog i posebnog uređenja stanica u stilu secesije. Većina, odnosno 197 od 214 km sustava je podzemno. Pariški metro ima 16 linija, a numerirane su brojevima od 1 do 14, ali i 3bis te 7bis (što su, zapravo, ogranci linija 3 i 7 koji se računaju kao zasebne linije). Linije opslužuju 303 stanice, dok je na 62 moguće presjedanje na druge linije.

Datoteka:Paris Metro Sign.jpg
Oznaka na ulazu u metro stanicu. Ovakva vrsta oznake potječe iz 1909. godine.

Pariški metro je drugi najposjećeniji metro sustav u Europi (nakon moskovskog metroa), te deseti najposjećeniji u svijetu. Godine 2015. prevezao je 1.52 milijardi putnika, odnosno 4.16 milijuna na dan. Stanica Châtelet - Les Halles, s 5 metro linija i 3 RER linije, najveća je metro stanica na svijetu. Godine 2016. pariški metro sustav je rangiran kao najbolji transportni sustav na svijetu prema ITDP-u.

Datoteka:Paris-subway-ligne5.jpg
Vlak tipa MF67 na liniji 5 kod depoa Bobigny.

Povijest

Datoteka:Paris Metro construction 03300288-3.jpg
Prve linije pariškog metroa građene su metodom cut-and-cover.
Datoteka:Ligne-14-Chatelet-1.jpg
Postaja Châtelet na liniji 14, otvorena 1998. godine.

Prva linija otvorena je 19. srpnja 1900. godine tijekom Svjetske izložbe. Cijeli sustav se brzo širio do Prvog svjetskog rata, tako da su pruge u samom gradu dovršene do 1920-ih. Proširenja prema predgrađima i prema široj okolici građena su od 1930-ih.

Nakon Drugog svjetskog rata metro je doživio modernizaciju i unaprjeđenje. Uvedene su novije kompozicije vlakova kako bi se udovoljilo zahtjevu povećanog prometa. Također se uvodi i novi podzemno-nadzemni tračnički sustav - RER, razvijan od 1960-ih. On sa svojih pet linija (A, B, C, D i E) predstavlja dodatnu željezničku mrežu za parišku regiju.





Linije

20px 20px La Défense - Château de Vincennes

  • otvoreno: 1900.
  • br. stanica: 25
  • duljina: 16.6 km


20px 20px Porte Dauphine - Nation

  • otvoreno: 1900.
  • br. stanica: 25
  • duljina: 12.3 km
Datoteka:Metro Paris - Ligne 3 - station Villiers 01.jpg
MF67 na liniji 3 napušta stanicu Villiers

20px 20px Pont de Levallois - Gallieni

  • otvoreno: 1904.
  • br. stanica: 25
  • duljina: 11.7 km
Datoteka:MP 89 à Denfert-Rochereau par Cramos.JPG
MP89 na liniji 4 ulazi u stanicu Denfert-Rochereau

20px 20px Porte des Lilas - Gambetta

  • otvoreno: 1971.
  • br. stanica: 4
  • duljina: 1.3 km
Datoteka:MF 2000 gare d'Austerlitz.jpg
MF01 na liniji 5 u stanici Gare d'Austerlitz


20px 20px Porte de Clignancourt - Mairie de Montrouge

  • otvoreno: 1908.
  • br. stanica: 27
  • duljina: 12.1 km
Datoteka:Mirabeau L10.jpg
Stanica Mirabeau koju opslužuje linija 10


20px 20px Bobigny - Place d'Italie

  • otvoreno: 1906.
  • br. stanica: 22
  • duljina: 14.6 km
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 13 - station Liege 02.jpg
MF77 na liniji 13 ulazi u stanicu Liège


20px 20px Charles de Gaulle - Étoile Nation

  • otvoreno: 1909.
  • br. stanica: 28
  • duljina: 13.6 km
Datoteka:AX 12 Solferino M67 20080713.jpg
MF67 na liniji 12 u stanici Solférino


20px 20px La Courneuve - Villejuif, Mairie d'Ivry

  • otvoreno: 1910.
  • br. stanica: 38
  • duljina: 22.4 km


20px 20px Louis Blanc - Pré Saint-Gervais

  • otvoreno: 1967.
  • br. stanica: 8
  • duljina: 3.1 km


20px 20px Balard - Pointe du Lac

  • otvoreno: 1913.
  • br. stanica: 38
  • duljina: 23.4 km

20px 20px Pont de Sèvres - Mairie de Montreuil

  • otvaranje: 1922.
  • br. stanica: 37
  • duljina: 19.6 km


20px 20px Boulogne - Gare d'Austerlitz

  • otvaranje: 1923.
  • br. stanica: 23
  • duljina: 11.7 km


20px 20px Châtelet - Mairie des Lilas

  • otvaranje: 1935.
  • br. stanica: 13
  • duljina: 6.3 km


20px 20px Front Populaire - Mairie d'Issy

  • otvaranje: 1910.
  • br. stanica: 29
  • duljina: 13.9 km


20px 20px Châtillon-Montrouge - Saint-Denis, Les Courtilles

  • otvoreno: 1911.
  • br. stanica: 32
  • duljina: 24.3 km


20px 20px Saint-Lazare - Olympiades

  • otvorenje: 1998.
  • br. stanica: 9
  • duljina: 9 km

Vozni park

Vozni park pariškog metroa sastoji se od vozila s čeličnim kotačima (označeni s "MF", franc. matériel fer) i od vozila s gumenim kotačima (označeni s "MP", franc. matériel pneu). Različite verzije iste vrste imaju, uz oznaku vrste, i dvoznamenkastu oznaku godine dizajniranja (npr. MF88, vozilo s čeličnim kotačima dizajnirano 1988. godine).

Budućnost

Trenutačno se proširuju tri linije: 4, 8 i 12. Postoje i mnogi drugi zahtjevi za proširenje još nekih linija.

Vanjske poveznice

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Pariški metro
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Pariški metro