Prva Panonija
| Prva Panonija Pannonia Prima ← Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. 297. – 5. stoljeće Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. → | |
|---|---|
 | |
| Prva Panonija u 3. stoljeću | |
| Država: | Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. Rimsko Carstvo |
| Glavni grad | Savarija |
| Danas dio | Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. AustrijaPogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. Hrvatska Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. MađarskaPogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. SlovačkaPogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. Slovenija |
Prva Panonija ili Panonija Prima (lat. Pannonia Prima), provincija kasnog Rimskog Carstva.
Povijest
Prva Panonija nastala je 297. kada je car Dioklecijan, u sklopu reorganizacije države, podijelio Gornju Panoniju na Savsku i Prvu Panoniju. Središte provincije bio je grad Savarija, današnji Sambotel u Mađarskoj.[1][2] Proces reorganizacije dovršen je do vladavine Konstantina I. Velikog.[3]
Kao granična provincija, Panonija se nalazila pod stalnim udarom bezbožnih barbara, koji su se značajno pojačali tijekom Velike seobe naroda. Od vremena cara Gracijana provinciju započinju naseljavati Huni, koji su njome i potpuno zavladali do 427. Ipak, Prva Panonija će službeno ostati provincija Carstva sve do pada Ostrogotskog Kraljevstva 553.
Zemljopis
Središte provincije bio je grad Savarija, današnji Sambotel u Mađarskoj. Provincija je bila omeđena Alpama na zapadu, Dunavom na sjeveru, Dravom na jugu te na istoku crtom koja je spajala Dunav i Dravu u razini Balatona. Na području provincije nalaze se teritoriji pet današnjih država: Austrije, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Slovenije.
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Panonija
"Dioklecijan je, provodeći 297. novi administrativni ustroj države, podijelio cijelu Panoniju na četiri područja. Gornju Panoniju podijelio je na Savsku Panoniju (Pannonia Savia ili Pannonia Ripariensis ili Pannonia Interamnensis) sa sjedištem u Sisciji (Siscia, danas Sisak) i na Prvu Panoniju (Pannonia Prima ili Pannonia Superior) sa sjedištem u Savariji (Savaria, danas Szombathely)." - ↑ Opća i nacionalna enciklopedija: Panonija
"God. 297. Dioklecijanovom reorganizacijom države Gornja P. dijeli se na Savsku P. (Pannonia Savia, Pannonia Ripariensis, Pannonia Interamnensis) sa središtem u Sisciji (Sisak), i na Prvu P. (Pannonia Prima, Pannonia Superior), sa središtem u Savariji (Szombathely)." - ↑ Mocsy, A.: "Pannonia and Upper Moesia", str. 272-273, Boston, Routledge and Kegan Paul Ltd., 1974.