Raketiranje Banskih dvora

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Fotografija Hrvoja Kneza s prikazom uzdizanja dima nakon eksplozije u Banskim dvorima 7. listopada 1991. godine (izloženo u Muzeju grada Zagreba; vide se primjerci uništenoga namještaja iz zgrade)
Spomen-ploča postavljena na zgradi Vlade Republike Hrvatske u povodu 20. obljetnice napada

Raketiranje Banskih dvora označava zračni napad Jugoslavenske narodne armije na Banske dvore, službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, 7. listopada 1991. godine tijekom Domovinskoga rata.[1][2][3][4][5] Cilj napada bio je ubiti hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, a radi potpunog uništenja političkog vodstva Hrvatske i slom borbenog morala Hrvata.[6]

Tijek događaja

Dana 25. lipnja 1991. godine Hrvatska i Slovenija proglasile su svaka svoju neovisnost od SFR Jugoslavije. Slijedeći preporuku međunarodne zajednice, njihove su deklaracije privremeno odgođene sve do 8. listopada.

Početkom listopada 1991. udružena JNA, hrvatski Srbi s okupiranih hrvatskih teritorija i srpski dragovoljci iz Srbije, BiH i Crne Gore izveli su opći frontalni napad na Hrvatsku u kojem su napali sve ključne točke i gradove u Hrvatskoj, a radi potpunog sloma hrvatske obrane.[7]

Dana 7. listopada sirene civilne zaštite oglasile su se u Zagrebu. Oko 15 sati eksplozija je odjeknula Banskim dvorima (službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata[6]), koji se nalaze u središtu glavnoga grada. Hrvatska vlada izvjestila je da su jugoslavenski borbeni avioni MiG-29 (najsuvremeniji zrakoplovi što ih je imala JNA[6])[8] napali zgradu ispalivši 6 raketa[6]pri čemu je jedna raketa izravno pogodila palaču (i predsjednikovo krilo zgrade)[6] dok su druge pale na susjedne zgrade.[2] U napadu je zrakoplovstvo JNA ranilo nekoliko ljudi ranjeno, zgrade u okolici oštećene su ili porušene, a male ljudske žrtve posljedica je bilo na vrijeme oglašeno upozorenje za zračni napad.[6]

U trenutku napada hrvatski predsjednik Tuđman pregovarao je s legalnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem (Predsjedništva SFRJ, u kojem je četiri dana ranije bio izvršen državni udar Srbije nelegalnim izborom Branka Kostića za predsjednika) i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća Antom Markovićem, u biti jugoslavenskim premijerom.[6] U napadima su mogli biti ubijeni Franjo Tuđman, novoizabrani hrvatski predsjednik, Stipe Mesić, predsjednik predsjedništva Jugoslavije i Ante Marković, jugoslavenski premijer, jer su sva trojica u to vrijeme bila u zgradi, no svi su preživjeli.[9] Jedan je građanin ipak ubijen, a dijelovi zgrade teško su oštećeni.[1]

Dan prije raketiranja hrvatska je vojska primila informacije s aerodroma Željave (blizu Bihaća) o zračnoj zadaći visoke tajnosti koju je JNA pripremala za sljedeći dan, no one nisu smatrane ozbiljnima zbog nedostatka detalja.[10]

JNA i jugoslavenski službenici poricali su bilo kakvu odgovornost ili upletenost u incident, pa su čak tvrdili da je eksploziju uzrokovala sama hrvatska vlada.[1]

Dan nakon raketiranja Hrvatski sabor proglasio je neovisnost, donošenjem Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ; taj se dan danas obilježava kao državni praznik u Hrvatskoj.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Predložak:Citiranje web
  2. 2,0 2,1 Hawkesworth, Celia (2007). Zagreb: a cultural and literary history. str. 192. ISBN 978-1-904955-30-6. http://books.google.hr/books?id=eBSxMUKFJDEC&pg=PA192&dq=banski+dvori+7+august+1991&hl=hr&ei=FEN2TObtMJWSjAfAgI25Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CDgQ6AEwAg#v=onepage&q=banski%20dvori%207%20august%201991&f=false Pristupljeno 26. kolovoza 2010 
  3. Garwood, Duncan. Mediterranean Europe. str. 119. http://books.google.hr/books?id=YbtxTd95IjwC&pg=PA119&lpg=PA119&dq=zagreb+presidential+palace+7+august+1991&source=bl&ots=-pcL2dX4QI&sig=dGRwbAOr7WdDf_YXWFaKi_S7KGY&hl=hr&ei=Uk92TLr7BI7KjAfvmaW_Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CDwQ6AEwBQ#v=onepage&q=zagreb%20presidential%20palace%207%20august%201991&f=false Pristupljeno 26. kolovoza 2010  (hrv.)
  4. "Yugoslav Planes Attack Croatian Presidential Palace". The New York Times. 8. listopada 1991. http://www.nytimes.com/1991/10/08/world/yugoslav-planes-attack-croatian-presidential-palace.html Pristupljeno 13. prosinca 2010. 
  5. Carol J. Williams (8. listopada 1991). "Croatia Leader's Palace Attacked". Los Angeles Times. http://articles.latimes.com/1991-10-08/news/mn-151_1_civil-war Pristupljeno 13. siječnja 2011. 
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,6 rž: Na današnji dan. 7. listopada 1991. Banski dvori – pokušaj ubojstva hrvatskog predsjednika Tuđmana, narod.hr, 7. listopada 2015.
  7. rž: Na današnji dan. Početak listopada 1991. – opći i najteži napad na Hrvatsku s ciljem potpunog sloma obrane, narod.hr, 6. listopada 2015.
  8. Oppenheim, John i van der Wolf, Willem-Jan (1997). Global war crimes tribunal collection, svezak 1, dio 1. Global Law Association, str. 404
  9. Predložak:Citiranje web
  10. Martin Špegelj: "Memories of a Soldier" ("Uspomene Vojnika"), Zagreb, 2. izdanje

Vanjske poveznice