Slivno
Ovo je glavno značenje pojma Slivno. Za druga značenja pogledajte Slivno (razdvojba).| Slivno | |
|---|---|
.gif) | |
Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.  Slivno Slivno na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | 23px Dubrovačko-neretvanska |
| Načelnik općine | Smiljan Mustapić (HDZ) |
| Naselja u sastavu općine | 18 naselja, vidi općinska naselja |
| Stanovništvo (2011.) | 1.999 |
.JPG) Župna crkva sv. Stjepana Prvomučenika u Slivnu
| |
 Slivno Slivno na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
Slivno je općina u Hrvatskoj, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Podrijetlo naziva mjesta
Postoje dvije varijante podrijetla imena Slivno. Po prvoj Slivno je dobilo ime po smještaju s lijeve odnosno "s live" strane Neretve. Po drugoj varijanti, središnje i najstarije selo na području župe Slivno Ravno i Slivanjskog poluotoka dobilo je ime po zemljopisnom položaju i okolnom reljefu. Selo se nalazi dolini u okruženju brda Kosa (sa sjevera), Pozvizda (s juga) i Jastrebove glavice (sa zapada). Vode obilnih kiša slijevale su se niz navedena brda i prema Jadranskom moru i Neretvanskom blatu, pa je po slijevanju tih voda selo je dobilo ime Slivno.[1]
Općinska naselja
Općini pripada 18 naselja (stanje 2006.), to su: Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje, Lučina, Mihalj, Otok, Pižinovac, Podgradina, Raba, Slivno Ravno, Trn, Tuštevac, Vlaka (lijeva obala Male Neretve) i Zavala.[2]
Zemljopis
Slivno je primorska općina u Neretvanskoj dolini. Graniči s gradom Opuzenom, općinom Zažablje te s općinom Neum u BiH.
Sjedište općine je naselje Vlaka.
Stanovništvo
Godine 2001. općina Slivno imala je 2.078 stanovnika.[3], a po popisu iz 2011. općina je imala 1.999 stanovnika.[4]
Uprava
Načelnik općine je Smiljan Mustapić iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Predsjednik 11-članog Općinskog vijeća je Mato Dragobratović iz iste stranke.
Dan Općine Slivno je 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe.
Poznate osobe
- Goran Babić, književnik
- Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu
- Zoran Curić, geograf
- Mirko Popović, slikar
- dr. Nela Sršen, liječnica
Znamenitosti
.jpg)
|
| |
Nekropola Greblje
|
Nonkovića kula
|
- Smrdan grad je utvrda iznad mjesta Klek uz stari put koji je spajao dolinu Neretve s Dubrovačkim primorjem. Današnji ostatci utvrde sagrađeni su krajem 17. stoljeća na mjestu nekadašnje utvrde iz srednjeg vijeka, nakon što su je Mlečani 1689. osvojili od Osmanlija. Trokutastog je tlocrta s bedemima od oko 50 metara po svakoj strani. Na popisu je kulturnih dobara Republike Hrvatske.[5][6]
- Nonkovića kula, četverokatna obrambena kula četvrtastog oblika iz 17. stoljeća koja se nalazi u Kleku. Građena je od pravilno tesanih kamenih kvadara a pokrivena krovom na četiri vode. Na svakom su katu po dva prozora s konzolama i kamenim prstenovima. Ulazna vrata s nadvratnikom i dovratnicima su na zapadnom pročelju, a iznad njih je grb obitelji Nonković, vjerojatnim graditeljima kule. Iza kule nalazi se kapelica sa zvonikom na preslicu na pročelju, a uz nju bunar s krunom i ukrašenim uglovima.Na popisu je kulturnih dobara Republike Hrvatske.[7]
- Nekropola stećaka Greblje, kasnosrednjovjekovna nekropola, sjeverno od sela Provići. Brojčano je jedna od najvećih nekropola neretvanskog područja: evidentirano je 67 stećaka od kojih su 33 ukrašena primjerka.[8]
- Galerija "Stećak" u Kleku, mjesto okupljanja književnika, likovnih, dramskih i drugih umjetnika. Osim u Kleku, djeluje u Opuzenu, Pločama, Metkoviću i Zagrebu, a ovisno o potrebama i u drugim mjestima.[9]
- Otok Osinj, nenaseljeni otočić pored Blaca. Vrlo je vjerojatno bio naseljen već u rimsko doba, a za vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana I. Velikoga bila je podignuta utvrda čija je svrha bila zaštita i nadzor bizantskih posjeda na istočnoj obali Jadrana. Mijenjao je mnoge vlasnike, a nakon oslobođenja Neretvanske krajine od Osmanlija 1688. i došao je u sastav Mletačke Republike koja ga je 1744. dala u posjed plemićkoj obitelji Nonković, a njezini su ga članovi prodali seljacima iz Blaca.[10] Osim bizantske utvrde, na otoku su pronađeni ostatci crkve i franjevačkoga samostana. Na utvrde je prvi ukazao don Radovan Jerković, svećenik i povjesničar. Obišao je lokalitet te napravio skicu tlocrta utvrde i crkve unutar nje. Crkvu je smatrao starijom od utvrde i pripisao je ranokršćanskom dobu. Rezultate toga rada objavio je 1942. u sarajevskom Napretku.[11] U crkvi se danas bogoslužje povremeno služi, a cijeli se kompleks nalazi na popisu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.[12][13]
Vjerski život
Na području Općine Slivno je župa svetog Stjepana Prvomučenika. U sastavu je Neretvanskog dekanata i Splitsko-makarske nadbiskupije. Župa Slivno Ravno je utemeljena 1705.
Izvori
- ↑ Općina Slivno, podrijetlo imena
- ↑ Općina Slivno, naselja
- ↑ Popis 2001., Dubrovačko-neretvanska županija
- ↑ Popis 2011., Dubrovačko-neretvanska županija
- ↑ Slivno Ravno, Utvrda Smrdan Grad s crkvom Gospe Velike Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
- ↑ Klek Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
- ↑ Klek, Kula Nonković Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 23. veljače 2020.)
- ↑ Slivno Ravno, Nekropola stećaka „Greblje“ Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 22. veljače 2020.)
- ↑ Galerija Stećak Klek Hrvatska kulturna zaklada (pristupljeno 22. veljače 2020.)
- ↑ Osinj Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
- ↑ Jasna Jeličić-Radonić: Skulptura ranokršćanske crkve iz castelluma na otočiću Osinju na ušću Neretve Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Vol. 35 No.1, prosinac 1997. (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
- ↑ Plina - Stablina (povijest župe) Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Split (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
- ↑ Slivno Ravno, Crkva sv. Ivana na otoku Osinju Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Slivno koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
- PREUSMJERI Predložak:Slivno