Vidi kôd stranice Arheje

{{Taksokvir
| boja = darkgray
| naziv = Archaea
| raspon_fosila = [[Archaea]] - Recent
| slika = RT8-4.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = ''[[Sulfolobus]]'', mjerilo = 1 μm
| domena = '''Archaea'''
| domena_autorstvo = [[Carl Woese|Woese]], [[Otto Kandler|Kandler]] & [[Mark Wheelis|Wheelis]], 1990.
| razdioba_stupanj = [[Odjeljak (biologija)|Odjeljci]]
| razdioba =
[[Crenarchaeota]]<br />
[[Euryarchaeota]]<br />
[[Korarchaeota]]<br />
[[Nanoarchaeota]]<br />
[[Archaeal Richmond Mine Acidophilic Nanoorganisms|ARMAN]]
}}

'''Arheje''' (lat. ''Archaea'') ([[starogrčki jezik|starogrčki]] ἀρχαῖος, ''archaĩos'' "prastar", "prvobitan") ranije nazivane i '''Archaebakterijama''' ili '''prabakterijama''' tvore, pored [[bakterije|bakterija]] i [[eukarioti|eukariota]] jednu od tri [[Domena (taksonomija)|domene]] u koje se dijele sva živa bića kod kojih postoji [[stanica]].
[[Datoteka:Phylogenetic tree.svg|mini|200px|lijevo|[[Filogeneza|Filogenetsko]] stablo života s Archaeama]] Mikroskopski su jednostanični organizmi. <ref name="BIB">{{Citiranje weba|title=Arheje - porijeklo, evolucija i ekologija|author=Vetma, Vesna|url=https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&lang=en&rad=592336|work=Hrvatska znanstvena bibliografija|publisher=IRB|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

== Povijest istraživanja ==
Pronađene su [[1977.]] godine. Prvo su bile klasificirane kao bakterije, a kasnijim genskim i biokemijskim analizama ustanovilo se da su arheje srodnije eukariotima. To su otkrili Woese i suradnici.<ref name="BIB"/> Na njihov su prijedlog 1996. godine uvrštene u novu domenu, koja je taksonomski razina iznad kraljevstva, pa je cijeli živi svijet re-klasificiran u tri domene: bakterije, eukarioti i arheje. Do danas je opisano oko 250 vrsta arheja koje su svrstane dva koljena: Euryarchaeota i Crenoarchaeota.<ref name="BIB"/>

==Archaee, bakterije i eukarioti==
To su jedno[[stanica|stanični]] organizmi s uglavnom zatvorenom [[molekula|molekulom]] [[DNK]] (nazvanom i [[kromosom]]).

Veći dio osobina [[stanica|stanične]] strukture i [[metabolizam|metabolizma]] Archaea liči na druge [[prokarioti|prokariote]]. No, njihova [[gen]]etska [[transkripcija (biologija)|transkripcija]] i [[translacija (biologija)|translacija]] - dva osnovna procesa [[molekulatna biologija|molekularne biologije]] - pokazuju tipične osobine bakterija, ali su vrlo slični onima, koji se sreću kod [[eukarioti|eukariota]]. Osobine koje arheje razlikuju bitno od prokariota su nepostojanje [[peptidoglikan]]a u [[stanična stijenka|staničnoj stijenci]] te DNK namotana na [[histon]]e. Ono što ih pak razlikuje od eukariota jest postojanje [[plazmid]]a u [[citoplazma|citoplazmi]] i prije navedena stanična stijenka.<ref>Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, ''Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije'', Školska knjiga, str. 21.-24.</ref>

Druge osobine ih opet svrstavaju u zasebnu skupinu. Za razliku od većine bakterija, imaju jednostruku [[stanična membrama|staničnu membranu]]. Pored toga, dok su stanične membrane bakterija i eukariota građene pretežno od [[lipidi|lipida]] koji su [[glicerol]]ni [[ester]]i, membrane archaea su građene od lipida koji su glicerolni [[eteri|eter]]i. Te razlike su možda rezultat prilagodbe dijela archaea ekstremnim uvjetima u određenim [[stanište|staništima]]. Archaee imaju [[bič (biologija)|bičeve]], ali oni se svojim sastavom i razvojem bitno razlikuju od na oko sličnih bičeva koje imaju bakterije.

==Staništa==
Većina archaea su [[ekstremofil]]i, što znači da su prilagođeni životu u ekstremnim [[biotop]]ima. Mnoge archaee mogu živjeti pri vrlo visokim temperaturama (više od 80°C, [[hipertermofil]]), vrlo niskoj i vrlo visokoj [[pH]] vrijednosti ([[acidofil]] odnosno [[alkalofil]]) ili vrlo visokoj koncentraciji [[sol]]i ([[halofil]]). Pokazalo se da mogu živjeti na mjestima za koje se mislilo da život tamo ne može postojati.<ref name="BIB"/>

Zbog te ekstremofilnosti ekološko značenje archaea je do nedugo smatrano relativno malim. 
Ustanovilo se da postoje i arheje umjerenih staništa, mezofilne arheje. <ref name="BIB"/>
Zadnjih se godina korištenjem novih molekularnih metoda spoznalo, da su archaee veliki dio živih bića u relativno hladnoj [[more|morskoj]] vodi, u [[tlo|tlu]] i u slatkoj vodi. U određenim dijelovima [[ocean]]a neke archaee čine i do 90% svih živih bića. Ukupno se procjenjuje da u oceanima postoji oko 1,3&nbsp;x&nbsp;10<sup>28</sup> archaea i 3,1&nbsp;x&nbsp;10<sup>28</sup> bakterija.

== Primjena ==
Arheje imaju enzime koji funkcioniraju na visokim temperaturama, zbog čega ih se istražuje kako bi se ti enzimi mogli komercijalno primijeniti. Izolirani arhejski enzimi mogli bi se dodati u detergente i enzimi koji pretvaraju kukuruzni škrob u dekstrine. Također se arheje može primijeniti u ekološke svrhe, za čišćenje kontaminiranih mjesta poput naftnih mrlja u oceanima.<ref name="BIB"/>

{{Wikivrste|Archaea}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Prokarioti]]
[[Kategorija:Ekstremofili]]