Vidi kôd stranice Bečići

<!--'''Bečići'''-->{{NPOV/provjeriti}}{{Infookvir naselje u CG
|ime = Bečići
|regija = 
|općina = [[Budva]]
|mikroregija = 
|najgrad = [[Budva]]
|površina = 
|nadvisina = 0
|z. širina = 42.28388889
|z. dužina = 18.87277778
|brojstan = 771
|gustoća = 
|domaćinstva = 
|pošta = 85316 Bečići
|pozbroj = 033
|autooznaka = BD
|slika = Montenegro_Becici_beach.jpg
|slika_opis = Pogled na Bečiće
}}
'''Bečići''' su mjesto u u [[Paštrovići|Paštrovićima]] kod [[Budva|Budve]]. Od Starog grada udaljeni su 3 km. Uz obalu vodi prekrasno šetalište sve do zidina Starog grada.<ref>[http://www.cgautentik.com/index_grad_budva_o_gradu.php Budva - O Gradu]</ref>

Legenda govori da su prvi stanovnici Bečića bili [[Židovi]]. Prema legendi iselili su u Italiju u VII. stoljeću. Bečići se sastoje od tri [[Bratstvo|bratstva]]: Bečića, [[Rafailovići|Rafailovića]] i Čečuka. [[Katoličanstvo u Crnoj Gori|Katolici]] su do XVII. stoljeća bili jedini stanovnici. Etnička i vjerska struktura u potpunosti se mijenja u XIX. stoljeću iseljavanjem katoličkih starosjedilaca i dolaskom pravoslavaca s crnogorskih brda.<ref>Hrvatski leksikon, Bečići</ref>

Bečiće krasi prekrasna 1950 metara duga pješčana plaža koja se prostire od Zavale do Đevišenja. Pariški stručnjaci proglasili su ju 1935. za jednu od najljepših plaža na Sredozemlju.<ref>[http://www.budva.com/mne/budva/turisticka-mjesta/becici Bečićka plaža Budva Crna Gora]</ref>

Na [[Sveti Nikola (otok, Budva)|otoku Svetog Nikole]], kojeg Budvani zovu Školj, hodočasti se za blagdan sv. Nikole. Otok je pripadao [[budva]]nskoj vlasteli do 1610. godine. Od onda je vlasnost katoličke [[crkva sv. Ivana Krstitelja u Budvi|crkve svetog Ivana Krstitelja]] do 1802. godine. Te je godine prodan seljacima općine Paštrovske, najviše selu Bečićima. Crkva se nalazi na zaravni prema Budvi. Po predaji ju je pogidao francuski križar vojvoda Rajmund kad je vodio vojsku u prvom križarskom pohodu na Jeruzalem ( 1096./97.). Katoličkoj crkvi danas pripada onaj dio čestice koliko je ograđeno zidom. Tu je bilo groblje za katolike [[Budva|Budve]] nakon [[1820.]] godine. Do tad su katolički Budvani pokapali mrtve ispred samostanske crkve Santa Marija in Punta, što je Austrija 1820. zabranila. Zauzimanjem Aleksandra Medina i Fortunata Mikule, godine 1864. obnovljena je crkva.<ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/3486--budva-misa-na-ostrvu-svetog-nikole RadioDux] ''Budva - misa na ostrvu sv. Nikole'', 12. svibnja 2013.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.radiodux.me/sites/default/files/2013/04-03-2014-budva-misa-na-ostrvu-svetog-nikole/dscn1752.jpg Budva - misa na ostrvu sv. Nikole, RadioDux]


[[Kategorija:Naselja u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Budva]]