Vidi kôd stranice Dodatak:Popis jezika po kodnim nazivima: A

<!--'''Dodatak:Popis jezika po kodnim nazivima: A'''-->{{Popis jezika po kodnim nazivima}}
'''ISO:639-3 A'''

'''Izgubili status jezika:''' aay (Aariya, 16. 1. 2009), acc (Cubulco Achí, 16. 1. 2009), aex (Amerax, 14. 1. 2008), agp (Paranan, 18. 1. 2010), ahe (Ahe, 14. 1. 2008), aiz (Aari, 14. 1. 2008), akn (Amikoana, 14. 1. 2008), amd (Amapá Creole, 18. 7. 2007), arf (Arafundi, 14. 1. 2008), atf (Atuence, 10. 8. 2007), auv (Overnjanski/Auvergnat, 14. 3. 2007), ayx (Ayi, 18. 5. 2011), azr (Adzera, 14. 1. 2008)<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/codes_retired.asp Retired Code Elements Index]</ref>.

{| border="1" class="sortable"
!Identifikator
!Status
!Ime
!Porodica
!Broj
!Zemlja
!Tip
!Bilješke
|-
|'''[[Ghotuo jezik|aaa]]'''
|aktivan
|Ghotuo
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|9.000 (1994).
|Nigerija (Edo)
|Živi
|Isto i otwa, otuo. →Benue-kongoanski, ⇒Edoid.
|-
|'''[[Alumu-tesu (jezik)|aab]]'''
|aktivan
|Alumu-Tesu
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|7.000 (1999 R. Blench). 
|[[Nigerija]] (Nassarawa)
|Živi
|Isto i alumu, arum-cesu, arum-chessu, arum-tesu. Dijalekti: Alumu (Arum) u 7 sela, Tesu u 1 selo.  →Benue-kongoanski, →Plateau, jedini predstavnik alumijske podskupine.
|-style="background:#DC143C;" 
|'''[[Ari jezik|aac]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Ari</span>
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|50 (2000 S. Wurm).
|[[Papua Nova Gvineja|PNG]]
|Živi
|Blizu izumiranja. U selima Ari i Sera. Dijalekt: serea. →Gogodala-Suki, Gogodala.
|-
|'''[[Amal jezik|aad]]'''
|aktivan
|Amal
|[[Sepički jezici|Sepički]]
|830 (2003 SIL).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|Isto i Alai. Na rijeci Wagana. →Iwam.
|-
|'''[[Arbëreshë albanski|aae]]'''
|aktivan
|Arbëreshë albanski
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|80.000 (1963 L. Newmark)
|[[Italija]]
|Živi
|Član albanskog mj. Dijalekti: sicilijanski albanski, kalabrijski albanski albanski, centralnoplaninski albanski, campo marino albanski, moliški albanski. →Albanski, Toskijski.
|-
|'''[[Aranadan jezik|aaf]]'''
|aktivan
|Aranadan
|[[Dravidski jezici|Dravidski]]
|200 (2001 popis).
|Indija
|Živi
|Isto i aranatan, eranadans. Države Kerala i Tamil Nadu. →Južni, Tamil-Kannada, Tamil-Kodagu, Tamil-Malayalam, Malayalam.
|-
|'''[[Ambrak jezik|aag]]'''
|aktivan
|Ambrak
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|290 (2000 popis).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|Priznat od 18. 7. 2007.  podijelom jezika aiku [mzf] na ambrak [aag]; yangum dey [yde], yangum gel [ygl] i yangum mon [ymo]. →Wapei-Palei, Palei.
|-
|'''[[Abu' arapesh jezik|aah]]'''
|aktivan
|Abu' Arapesh 
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|2.555 (2000)
|PNG
|Živi
|Isto i Abu', Ua. Priznat 16. 1. 2009. →Arapesh.
|-
|'''[[Arifama-miniafia (jezik)|aai]]'''
|aktivan
|Arifama-Miniafia
|[[oceanijski jezici|Oceanijski]]
|3.470 (2000).
|PNG
|Živi
|Isto i miniafia-arifama. Dijalekti: Arifama, Miniafia. →Are-Taupota, Are.
|-
|'''[[Ankave jezik|aak]]'''
|aktivan
|Ankave
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|1.600 (1987 SIL).
|PNG
|Živi
|Isto i angave. Dijalekti: sawuve, wiyagwa, wunavai, miyatnu, ankai, bu’u. →Anganski jezici.
|-
|'''[[Afade jezik|aal]]'''
|aktivan
|Afade
|[[Čadski jezici|Čadski]]
|36.000.
|Nigerija, Kamerun
|Živi
|Isto i afada, afadeh, affade, kotoko, mogari. →Biu-Mandara.
|-
|'''[[Aramanik jezik|aam]]'''
|aktivan
|Aramanik
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|3.000 (2002).
|[[Tanzanija]] (Arusha)
|Živi
|Isto i “Dorobo” , Laramanik, “Ndorobo”. U stepi Masaai.
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Anambe jezik|aan]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Anambé</span>
|[[Tupian|Tupijski]]
|7 (1991 SIL).
|[[Brazil]]
|Živi
|Blizu izumiranja. U drćavi Pará, na rijweci Cairari. Etničkih 132 (2000 ISA). danas govore portugalski.
|-
|'''[[Saharski arapski|aao]]'''
|aktivan
|Alžirski Saharski Arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|130.550.
|[[Alžir]], [[Niger]]
|Živi
|Isto i saharski arapski, tamanghasset arapski, tamanrasset arapski. Član arapskog mj
|-
|'''[[Arára do Pará jezik|aap]]'''
|aktivan
|Arára do Pará
|[[Karipski (jezična porodica)|Karipski]]
|200 (1998 ISA).
|Brazil
|Živi
|Isto i ajujure. U 2 sela.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Istočnoabnački jezik|aaq]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Istočnoabnački</span>
|[[Algonquian|Algonkijski]]
|†
|[[SAD]]
|[[Izumrli jezici|Izumrli]]
|Dijalekt: penobscot. U jednom selu kod Bangora, Maine. Etničkih sa Zapadnima u Kanadi 1.800 (1982 SIL).
|-
|'''[[Afarski jezik|aar]]'''
|aktivan
|Afarski
|[[Kušitski jezici|Kušitski]]
|1.078.200.
|[[Etiopija|Etiop.]], [[Džibuti|Džib.]], [[Eritreja|Erit.]]
|Živi
|Isto i ’afar af, adal, afaraf, “danakil” , “denkel”. Dijalekti: sjeverni afar, centralni afar, aussa, baadu (ba’adu).
|-
|'''[[Aasáx jezik|aas]]'''
|aktivan
|Aasáx
|[[Kušitski jezici|Kušitski]]
|350 (1999 J. Carr).
|[[Tanzanija]]
|Živi
|Narod se zove Assa. jezik se naziva i aasá, asá, asak, asax, assa, dorobo, il konono, lamanik, ndorobo.
|-
|'''[[Arvanitski jezik|aat]]'''
|aktivan
|Arvanitski
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|50.000. 
|[[Grčka]]
|Živi
|Član albanskog mj
|-
|'''[[Abau jezik|aau]]'''
|aktivan
|Abau
|[[Sepički jezici|Sepički]]
|7.270 (2000 popis).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|Isto i Green River. Na rijekama Sepik i Green.
|-
|'''[[Solong jezik|aaw]]'''
|aktivan
|Solong
|Oceanijski
|2.200 (Wurm and Hattori 1981).
|PNG (WNB)
|Živi
|Isto i Arawe, Arove, Pililo. Dijalekt: arawe. Narod se zove Arove.
|-
|'''[[Mandobo Atas jezik|aax]]'''
|aktivan
|Mandobo Atas
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|1.000 (2002 SIL).
|[[Indonezija]]
|Živi
|Isto i Dumut, “Kaeti” , Kambon, Kwem, Mandobbo, Nub, Wambon. →Ok-Awyu, Awyu-Dumut, Dumut.
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Aariya jezik|aay]]'''''
|Povučen
|Aariya
|[[Neklasificirani jezici|Neklasificirani]]
|Nepoznato
|Indija
|
|Povučen 16. 1. 2009 kao nepostojeći. Aaariya su navedeni kao pleme o kojem se više ništa ne zna. Jezik je nepostojeći ili je populacija koja ga je govorila nestala. Spminje ga Richard Hugoniot (1970) u ''A bibliographical Index of the Lesser Known Languages and Dialects of India and Nepal'', a izvor mu je bila ''Madhya Pradesh Dept. of Tribal Welfare, The Tribes of Madhya Pradesh'', Bhopal 1964.
|-
|'''[[Amarasi jezik|aaz]]'''
|aktivan
|Amarasi
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|50.000 (Grimes, Therik, Grimes, Jacob 1997). 
|Indonezija
|Živi
|Isto i Timor Amarasi. Dijalekti: Kotos, Ro’is, Ro’is Tais Nonof, Ro’is Hero (Kopa). Etničkih: 60.000 (2001 C. Grimes); etnički pripadaju skupini Atoni.
|-
|'''[[Abé jezik|aba]]'''
|aktivan
|Abé
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|170.000 (1995 SIL).
|[[Obala Slonovače]]
|Živi
|Isto i abbé, abbey, abi. Dijalekti: tioffo, morie, abbey-ve, kos (khos). 70 sela.
|-
|'''[[Bankon (jezik)|abb]]'''
|aktivan
|Bankon
|[[bantu jezici|Bantu]]
|12.000 (2001 SIL).
|Kamerun (Littoral)
|Živi
|Isto i abaw, abo, bo, bon.
|-
|'''[[Ambala Ayta jezik|abc]]'''
|aktivan
|Ambala Ayta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|1.660 (1986 SIL).
|[[Filipini]]
|Živi
|Isto i ambala agta, ambala sambal. Ne miješaju se sa drugim Aetama.
|-
|'''[[Manide jezik|abd]]'''
|aktivan
|Camarines Norte Agta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|150 (2000 S. Wurm).
|Filipini
|Živi
|18. 1. 2010 usvojen novi naziv Manide
|-style="background:#808080;"
|'''[[zapadnoabnački jezik|abe]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>zapadnoabnački</span>
|[[algonquian|Algonkijski]]
|†; 5 (2006 P. Tamburro). 
|[[Kanada]]
|Izumrli
|2. 3. 2009. označen izumrlim
|-
|'''[[Abai sungai jezik|abf]]'''
|aktivan
|Abai Sungai
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|500 (2000). 
|[[Malezija]]
|Živi
|Etničkih: 1.000. →Sjevernobornejski
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Abaga jezik|abg]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Abaga</span>
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|5 (1994 SIL).
|PNG (Eastern Highlands)
|Živi
|Pred izumiranjem. Etničkih: 1.200 (1975 SIL). U distriktu Goroka. →Madang, Kalam-Kobon
|-
|'''[[Tadžički arapski (jezik)|abh]]'''
|aktivan
|Tadžički arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|6.000.
|[[Tadžikistan|Tadž.]], [[Afganistan|Afgan.]]
|Živi
|Isto i buharski arapski, jugari, tajiji arapski. Član arapskog mj.
|-
|'''[[Abidji jezik|abi]]'''
|aktivan
|Abidji
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|50.500 (1993 SIL).
|Obala Slonovače (Abidjan)
|Živi
|Isto i abiji. Dijalekti: enyembe, ogbru. 12 sela u [[Sikensi]] i nekoliko u [[Dabou]].
|-style="background:#808080;"
|'''[[Aka-Bea jezik|abj]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aka-Bea</span>
|[[Andamanski jezici|Andamanski]]
|†
|Indija (Andamani)
|Izumrli
|Isto i aka-beada, bea, beada, biada, bogijiab, bojigniji, bojigyab. Na otocima South Andaman, Rutland i Labyrinth.
|-
|'''[[Abhaski jezik|abk]]'''
|aktivan
|Abhaski
|[[Sjevernokavkaski jezici|Sjevernokavkaski]]
|117.350.
|[[Gruzija]], [[Turska]]
|Živi
|Dijalekti: bzipski (bzyb), abžujski (abzhui), samurzakan. Etničkih 39.000 u Turskoj (Johnstone and Mandryk 2001).
|-
|'''[[Lampung nyo jezik|abl]]'''
|aktivan
|Lampung Nyo
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|180.000 (2000 popis).
|Indonezija (Sumatra)
|Živi
|Isto i Abung, Lampong. 14. 1. 2008 zamijenio je stari naziv Abung sa Lampung Nyo.
|-
|'''[[Abanyom jezik|abm]]'''
|aktivan
|Abanyom
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|12.500 (1986).
|Nigerija (Cross River)
|Živi
|Isto i abanyum, befun, bofon, mbofon. Glavno selo je Abangkang.
|-
|'''[[Abua jezik|abn]]'''
|aktivan
|Abua
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|25.000 (Faraclas 1989).
|Nigerija (Rivers)
|Živi
|Isto i central abuan, emughan, otapha (otabha), okpeden.
|-
|'''[[Abon jezik|abo]]'''
|aktivan
|Abon
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|1.000 (1973 SIL).
|Nigerija (Taraba)
|Živi
|Isto i Abõ, Abong, Ba’ban. Narod se zove Ba’ban. ⇒Benue-Congo, Bantoid, Southern, Tivoid.
|-
|'''[[Abenlen Ayta jezik|abp]]'''
|aktivan
|Abenlen Ayta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|3.000 (2005 SIL).
|Filipini (Luzon)
|Živi
|Isto i Abenlen, Aburlen Negrito, Ayta Abellen Sambal. 18. 1. 2010 novi naziv Ayta Abellen 
|-
|'''[[Abazinski jezik|abq]]'''
|aktivan
|Abazinski
|[[Sjevernokavkaski jezici|Sjevernokavkaski]]
|48.280.
|[[Rusija]], [[Turska]]
|Živi
|Isto i abazin, abazintsy, ashuwa. Dijalekti: tapanta, ashkaraua (ashkar, ashxar), bezshagh.
|-
|'''[[Abron jezik|abr]]'''
|aktivan
|Abron
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|1.182.000.
|[[Gana]], [[Obala Slonovače]]
|Živi
|Isto i bron, brong, doma, gyaman. Zovu se Abron u Obali Slonovače i Brong u Gani. ⇒Kwa, Nyo, Potou-Tano, Tano, Centralni Tano, Akan.
|-
|'''[[ambonski malajski|abs]]'''
|aktivan
|Ambonski malajski
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|245.020.
|Indonezija; [[nizozemska|Niz.]], [[SAD]].
|Živi
|Isto i ambong, malayu ambon. Dijalekt: dobo malajski.
|-
|'''[[Ambulas jezik|abt]]'''
|aktivan
|Ambulas
|[[Sepički jezici|Sepički]]
|44.000 (1991 SIL). 
|PNG (East Sepik)
|Živi
|Isto i abelam, abulas. Dijalekti: maprik (9.000), wingei (8.000), wosera-kamu, wosera-mamu; 27.000 Wosera (1991 SIL). ⇒Ndu.
|-
|'''[[Abure jezik|abu]]'''
|aktivan
|Abure
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|55.100 (1993 SIL).
|Obala Slonovače
|Živi
|Isto i abonwa, abouré, abule, akaplass. Etničke podskupine: Eyive (majority), Ehie, Ossouon. ⇒Kwa, Nyo, Potou-Tano, Tano, Western.
|-
|'''[[Baharna arapski|abv]]'''
|aktivan
|Baharna arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|310.000.
|[[Bahrein]], [[Oman]]
|Živi
|Isto i Baharna, Baharnah, Bahraini Shi’ite Arapski. 10.000 u Omanu (1995). Član arapskog mj.
|-
|'''[[Pal jezik|abw]]'''
|aktivan
|Pal
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|1.160 (2000 popis).
|PNG (Madang)
|Živi
|Isto i Abasakur. ⇒Madang, Croisilles, Pihom, Omosan.
|-
|'''[[Inabaknon jezik|abx]]'''
|aktivan
|Inabaknon
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|21.400 (2000 SIL), 
|Filipini
|Živi
|Isto i Abaknon, Abaknon Sama, Capul, Capuleño, Kapul, Sama. Narod se zove [[Abaknon]]. Capul je otok. ⇒Barito, Sama-Bajaw, Abaknon.
|-
|'''[[Aneme Wake jezik|aby]]'''
|aktivan
|Aneme Wake
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|650 (1990 SIL).
|PNG
|Živi
|Isto i Abia, Abie. U provincijama Oro i Central. Dijalekti: Mori, Buniabura, Auwaka, Jari, Doma.
|-
|'''[[Abui jezik|abz]]'''
|aktivan
|Abui
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|16.000.
|Indonezija
|Živi
|Isto i “Barawahing” , Barue, Namatalaki. Diajlekti: Atimelang, Kobola, Alakaman. Etničkih: 16.000 (Wurm and Hattori 1981). ⇒zapadni, West Timor-Alor-Pantar, Alor-Pantar, Alor.
|-
|'''[[Achagua jezik|aca]]'''
|aktivan
|Achagua
|[[Aravački jezici|Aravački]] 
|250 (2000 Lozano).
|[[Kolumbija]]
|Živi
|Isto i ajagua, xagua. na rijeci Rio Meta.
|-
|'''[[Áncá|acb]]'''
|aktivan
|Áncá
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|300 (2006).
|Nigerija (Taraba)
|Živi
|Isto i Bunta. Možda je isti kao Manta [myg].
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Cubulco Achí jezik|acc]]'''''
|Povučen
|Cubulco Achí
|[[Majanski (jezična porodica)|Majanski]]
|48.300 (2000).
|Gvatemala
|
|16. 1. 2009 povučen; uklopljen u Achi [acr]
|-
|'''[[Gikyode jezik|acd]]'''
|aktivan
|Gikyode
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|10.400 (2003),
|Gana
|Živi
|Isto i chode, kyode. Narod se zove Akyode (Achode).
|-
|'''[[ačinski jezik|ace]]'''
|aktivan
|Ačinski
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|3.500.000 (2000 popis).
|Indonezija (Aceh)
|Živi
|Isto i aceh, achinese, achehnese. Dijalekti: banda aceh, baruh, bueng, daja, pase, pidie (pedir, timu), tunong.
|-
|'''[[svetolucijski kreolski francuski|acf]]'''
|aktivan
|[[Svetolucijski kreolski francuski]] 
|[[Kreolski jezici|Kreolski]] 
|356.950.
|[[sveta Lucija|S. Lucija]], [[Dominika|Dom.]], [[Grenada]], [[Trinidad i Tobago|Trin. i Tob.]]
|Živi
|Naziva se i po imenimna država gdje se govori. 158,000 u Sv. Luciji (2001); 42.600 u Dominiki (1998); 	2.300 u Grenadi (2004); 3.800 u Trinidadu i Tobagu (2004).
|-
|'''[[Acoli jezik|ach]]'''
|aktivan
|Acholi
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|1.215.000.
|[[Uganda]], [[Sudan]]
|Živi
|Isto i acoli, acooli, akoli, atscholi, dok acoli, gang, log acoli, lwo, lwoo, shuli. Dijalekti: labwor, nyakwai, dhopaluo (chopi, chope). 45.000 u Sudanu (2000).
|-style="background:#808080;"
|'''[[Aka-Cari jezik|aci]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aka-Cari</span>
|[[Andamanski jezici|Andamanski]]
|†
|Indija
|Izumrli
|Isto i Cari, Chariar. Na otocima North Andaman i Landfall, drugi susjedni otočići.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Aka-Kora jezik|ack]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aka-Kora</span>
|[[Andamanski jezici|Andamanski]]
|†
|Indija
|Izumrli
|Isto i kora. Na otocima North Andaman i Smith.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Akar-Bale jezik|acl]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Akar-Bale</span>
|[[Andamanski jezici|Andamanski]]
|†
|Indija (Andamani)
|Izumrli
|Isto i Bale, Balwa. Na otocima Havelock, Neill i arhipelagu Ritchie’s.
|-
|'''[[mezopotamski arapski|acm]]'''
|aktivan
|Mezopotamski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|15.100.000.
|[[Irak]], [[Iran]], [[Sirija]]
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|'''[[Achang jezik|acn]]'''
|aktivan
|Achang
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|62.700. 
|Kina, [[Burma]]
|Živi
|Isto i acang, ach’ang, achung, ahchan, atsang, maingtha, mönghsa, ngac’ang, ngacang, ngachang, ngatsang, ngo chang, ngochang. Dijalekti: longchuan, lianghe, luxi. Etničkih: 33.936 u Kini (2000 popis). U Burmi se zovu Ngochang a u Kini Achang. 8. 10. 2011. predloženo je da se u njega uklopi jezik Xiandao [xia]<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/2012-008.pdf ISO 639-3 Registration Authority]</ref>
|-
|'''[[istočni acipa jezik|acp]]'''
|aktivan
|Istočni acipa
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|5.000 (1993).
|Nigerija
|Živi
|Isto i achipa, acipanci, sagamuk. Dijalekti: boroma (taboroma), randeggi, bobi. U državama Niger i Kaduna. narod se zove Acipawa.
|-
|'''[[južnojemenski arapski|acq]]'''
|aktivan
|Južnojemenski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|7.078.500.
|[[Jemen]], [[Džibuti]]
|Živi
|Član arapskog mj.
|-
|'''[[Achi jezik|acr]]'''
|aktivan
|Achi
|[[Majanski (jezična porodica)|Majanski]]
|37.300 (1990 SIL).
|Gvatemala
|Živi
|16. 1. 2009 uklopljen acc (Cubulco Achí); Stari naziv Rabinal Achí zamijenjen s novim Achi
|-style="background:#808080;"
|'''[[Acroá jezik|acs]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Acroá</span>
|[[Gé]]
|†
|Brazil (Bahia)
|Izumrli
|Isto i coroá.
|-
|'''[[Achterhoeks|act]]'''
|aktivan
|Achterhoeks
|[[Germanski jezici|Germanski]]
|Nepoznato
|Nizozemska (Gelderland)
|Živi
|Isto i aachterhoeks, achterhoek.
|-
|'''[[Achuar-Shiwiar (jezik)|acu]]'''
|aktivan
|Achuar-Shiwiar
|[[Jivaro jezici|Jivaro]]
|5.000
|[[Peru]], [[Ekvador]]
|Živi
|Isto i achual, achuale, achuar, achuara, jivaro, maina. Na rijekama Morona, Macusari, Tigre, Huasaga i Corrientes u Peruu, i u 7 sela na rijekama Pastaza i Bobonaza u Ekvadoru.
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Achumawi jezik|acv]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Achumawi</span>
|[[Hoka]]
|16 (2000 popis).
|[[SAD]]
|Živi
|Isto i [[Achomawi]], Pitt River. Pred izumiranjem. Etničkih: 1.000. Izvorno 9 dijalekata i plemena: Achomawi (Ajumawi, Fall River Mills People), na Fall River; Astakiwi (Astariwawi, Canby People), Hot Springs Valley; Atuami (Atwamsini, Atwam-chani, "Valley Tribe," Atwami, Big Valley People), na Big Valley; Hamawi (Hammawi, Hama-wi, Humawhi, Likely People), na South Fork of Pit River; Hewisedawi (Goose Lake people); Ilmawi (Goose Valley people), Pit River, nasuprot Fort Crooka; Itsatawi (Big Bend People); Kosalektawi (Kosalextawi, Alturas People); Madehsi (Madesi, Matesi, Montgomery Creek People), na Pit Riveru, duž Big Benda.
|-
|'''[[Hijazi arapski|acw]]'''
|aktivan
|Hijazi arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|6.023.900.
|[[Saudijska Arabija|Saud. Arabija]], [[Eritreja]]
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|'''[[omanski arapski|acx]]'''
|aktivan
|Omanski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|853.900.
|[[Oman]], [[Kenija]], [[Tanzanija|Tanz.]]
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|'''[[cipriotski arapski|acy]]'''
|aktivan
|Cipriotski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|1.300 (1995). 
|[[Cipar]]
|Živi
|Član arapskog mj. Etničkih: 6,000. Narod se zove Maroniti.
|-
|'''[[Acheron jezik|acz]]'''
|aktivan
|Acheron
|[[Kordofanski jezici|Kordofanski]]
|Nepoznato
|Sudan
|Živi
|Isto i achurun, asheron, aceron, garme. Dijalekti: istočni, zapadni.
|-
|'''[[Adangme jezik|ada]]'''
|aktivan
|Adangme 
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|800.000 (2004 SIL).
|Gana
|Živi
|Isto i dangme. Dijalekti: ada, ningo, osu, shai, gbugbla, krobo.
|-
|'''[[Adabe jezik|adb]]'''
|aktivan
|Adabe
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|1.000 (Wurm and Hattori 1981). 
|[[Istočni Timor]]
|Živi
|Isto i Ataura, Atauro, Atauru, Raklu Un, Raklu-Un. Dijalekt: Munaseli Pandai. Etničkih: 1.000
|-
|'''[[Dzodinka jezik|add]]'''
|aktivan
|Dzodinka
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|2.600 u Kamerunu (2000).
|Kamerun; Nigerija
|Živi
|Isto i adere, adiri, arderi, dzodzinka
|-
|'''[[Adele jezik|ade]]'''
|aktivan
|Adele
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|27.300.
|[[Togo]], Gana
|Živi
|Isto i Bedere, Bidire, Gadre, Gidire. Dijalekti: gorni i donji.
|-
|'''[[Dhofari Arapski|adf]]'''
|aktivan
|Dhofari Arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|70.000 (1996).
|Oman
|Živi
|Član arapskog mj. Isto i Dhofari, Zofari.
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Andegerebinha jezik|adg]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Andegerebinha</span>
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|10 (Wurm and Hattori 1981).
|Australija
|Živi
|Pred izumiranjem. Isto i Andigibinha, Antekerrepinhe.
|-
|'''[[Adhola jezik|adh]]'''
|aktivan
|Adhola
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|360.000 (2002 census).
|[[Uganda]]
|Živi
|Isto i Dhopadhola, Ludama. Narod se zove Budama ili Dhopadhola (people of Adhola)
|-
|'''[[Adi jezik|adi]]'''
|aktivan
|Adi
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|241.190.
|Indija, Kina
|Živi
|Isto i Abhor, Abor, Boga’er Luoba, Lhoba, Luoba. Dijalekti: Ashing, Bokar (Boga’er Luoba), Bori, Gallong (Galong), Karko, Komkar, Milang, Minyong, Padam, Pailibo, Pangi, Pasi, Ramo, Shimong, Tangam.
|-
|'''[[Adioukrou jezik|adj]]'''
|aktivan
|Adioukrou
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|100.000 (1999 SIL).
|Obala Slonovače
|Živi
|Isto i Adjukru, Adyoukrou, Adyukru, Ajukru. 49 sela.
|-
|'''[[Galo jezik|adl]]'''
|aktivan
|Galo Adi (Galo)
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|30.000 (2007 M. Post)
|Indija
|Živi
|Isto i Adi, Adi-Gallong, Adi-Galo, Galo, Gallong, Galong. 16. 1. 2009. usvojen naziv Galo umjesto Galo Adi. Dijalekti: Lare, Pugo, Karka, Ngongo.
|-
|'''[[Adang jezik|adn]]'''
|aktivan
|Adang
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|31.800 (2000).
|Indonezija
|Živi
|Isto i alor. Dijalekt: Aimoli. Na malim Sundskim otocima
|-
|'''[[Abu jezik|ado]]'''
|aktivan
|Abu
|[[Ramu-donjosepički jezici|Ramu-donjosepički]] 
|4.200 (2000 popis). 
|PNG
|Živi
|Isto i Adjora, Adjoria, Azao. Dijalekti: Abu (3.380), Auwa, Sabu (820). 22 sela između rijeka Ramu, Sepik i Angoram u provincijama East Sepik i Madang
|-
|'''[[Adap jezik|adp]]'''
|aktivan
|Adap
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|Nepoznato
|[[Butan]]
|Živi
|Možda isti kao Dzongkha [dzo].
|-
|'''[[Adangbe jezik|adq]]'''
|aktivan
|Adangbe
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|2.200.
|Gana, Togo
|Živi
|Isto i adan, adantonwi, agotime, dangbe. Adan i Agotime su dvije etničke grupe koje govore adangbe.
|-
|'''[[Adonara (jezik)|adr]]'''
|aktivan
|Adonara
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|17.000 (2000).
|Indonezija (Nusa Tenggara)
|Živi
|Isto i nusa tadon, sagu, vaiverang, waiwerang. Dijalekti: zapadni adonara, istočni adonara, istočmi solor. Na otocima Adonara i Solor.
|-
|'''[[Adamorobe (znakovni jezik)|ads]]''' (zn)
|aktivan
|Adamorobe znakovni jezik
|[[Znakovni jezici gluhih]]
|3.400 s onima koji čuju (2003).
|Gana
|Živi
|Selo Adamorobe. Večina korisnika nema kontakta sa ganskim znakovnim jezikom.
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Adnyamathanha jezik|adt]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Adnyamathanha</span>
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|130 (1996 popis)
|Australija (SA)
|Živi
|Gotovo izumro. Isto i ad’n’amadana, adynyamathanha, anjimatana, anjiwatana, archualda, benbakanjamata, binbarnja, gadjnjamada, jandali, kanjimata, keydnjmarda, mardala, nimalda, nuralda, umbertana, unyamootha, wailbi, wailpi, waljbi, wipie. 18. 7. 2007 zamijenjen stari naziv Adynyamathanha s Adnyamathanha.
|-
|'''[[Aduge jezik|adu]]'''
|aktivan
|Aduge
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|1.900 (Crozier and Blench 1992).
|Nigerija (Anambra)
|Živi
|→Benue-Congo, Edoid, Sjeverozapadni Edoid.
|-
|'''[[Amundava jezik|adw]]'''
|aktivan
|Amundava
|[[Tupian|Tupijski jezici]]
|83 (2003 ISA).
|Brazil
|Živi
|Isto i Amondawa, Amundawa. U državi Rondônia. →Tupi-Guarani, Subgroup VI (kawahib)
|-
|'''[[Amdo tibetanski jezik|adx]]'''
|aktivan
|Amdo tibetanski
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|810.000 (Wurm et al. 1987)
|Kina
|Živi
|Isto i amdo, anduo, ngambo. Dijalekti: hbrogpa (538.500), rongba (97.600), rongmahbrogpa (112.800), rtah (60.600).
|-
|'''[[Adigejski jezik|ady]]'''
|aktivan
|Adigejski
|[[Sjevernokavkaski jezici|Sjevernokavkaski]] 
|499.300. 
|[[Rusija]], [[Irak]], [[Izrael]], [[Jordan]], [[Makedonija]], [[Turska]]
|Živi
|Isto i adygei, adyghe, adygey, circassian, kiakh, kjax, donjočerkeški, zapadnočerkeški. Dijalekti nose imena po plemenima: [[Šapsugi]] (shapsug, sapsug), xakuchi, [[Bžeduhi]] i [[Temirgojevci]] (bezhedukh, bzedux, bzhedug, temirgoj, chemgui), [[Abadzehi]] (abadzex, abadzakh, abadzeg), [[Natuhajci]] (natuzaj, natukhai).
|-
|'''[[Adzera jezik|adz]]'''
|aktivan
|Adzera
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|28.900 (2000 popis).
|PNG (Morobe)
|Živi
|Isto i acira, atzera, atsera, azera. Priznat od 14. 1. 2008
|-style="background:#808080;"
|'''[[Areba jezik|aea]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Areba</span>
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|2 (1981 Wurm and Hattori); †
|Australija
|Izumrli
|3. 7. 2009 označen izumrlim. Govoio se u Queenslandu.
|-
|'''[[tuniski arapski|aeb]]'''
|aktivan
|Tuniski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]. 
|9.406.900.
|[[Tunis]]
|Živi
|Isto i tuniški, tuniški darija. Član arapskog mj. Ima više dijalekata: sjeverozapadni, jugozapadni, jugoistočni, tuniski, sahilski (Sahil), sfaxki (Sfax)
|-
|'''[[gornjoegipatski arapski|aec]]'''
|aktivan
|Gornjoegipatski arapski (Sa’idi arapski)
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|19.000.000 (2006).
|[[Egipat]]
|Živi
|Član arapskog mj. Dijalekti: gornoegipatski arapski i srednjoegipatski arapski.
|-
|'''[[argentinski znakovni jezik|aed]]''' (zn)
|aktivan
|Argentinski znakovni jezik
|[[Znakovni jezici gluhih]]
|Nepoznato
|[[Argentina]]
|Živi
|Dijalekt: Córdobski znakovni jezik.
|-
|'''[[sjeveroistočni pashayi jezik|aee]]'''
|aktivan
|Sjeveroistočni pashayi
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|54.400 (2000).
|Afganistan
|Živi
|Dijalekti: aret, chalas (chilas), kandak, kurangal, kurdar. Sela Kandak, Shemul, Aret, Shumasht i Kordar pripadaju narodu Chugani.
|-style="background:#FFDEAD;"
|'''[[alemanski makrojezik|aeg]]''' (mj)
|Odbijen
|Alemanski
|[[Germanski jezici|Germanski]]
|
|[[Europa]]
|Živi
|3, 2. 2012 odbijen zahtijev da se prizna kao makrojezik koji bi obuhvaćao jezike colonia tovar njemački [gct], švicarski njemački [gsw], [swg] i valserski [wae]<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/PastComments/CR_Comments_2011-180.pdf ISO 639-3 Change Request 2011-180]</ref>
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Haeke jezik|aek]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Haeke</span>
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|100 (1982 SIL).
|[[Nova Kaledonija]]
|Živi
|Isto i ’Aeke, Aeke, Haeake. Pred izumiranjem.
|-
|'''[[Ambele jezik|ael]]'''
|aktivan
|Ambele
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|2.600 (2000 SIL).
|Kamerun (Northwest)
|Živi
|11 sela.
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Arem jezik|aem]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Arem</span>
|[[Mon-khmerski jezici|Mon-khmerski]]
|40.
|Vijetnam, Laos
|Živi
|Isto i A-Rem, Chombrau, Chomrau, Umo. Pred izumiranjem. Dijalekti ili etnički nazivi: Tu-vang, Pa-leng, Xo-lang, To-hung, Chà-cu, Tac-cui, Nhà Chút. 500 etničkih u Laosu (1995), 20 govornika; 
|-
|'''[[armenski znakovni jezik|aen]]''' (zn)
|aktivan
|Armenski znakovni jezik
|[[Znakovni jezici gluhih]]
|Nepoznato
|[[Armenija]]
|Živi
|
|-
|'''[[Aer jezik|aeq]]'''
|aktivan
|Aer
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|150 (1998). 
|[[Pakistan]]
|Živi
|Dijalekti: Jikrio Goth Aer, Jamesabad Aer. →Indoarijski, centralni indoarijski, gudžaratski.
|-
|'''[[istočni Arrernte jezik|aer]]'''
|aktivan
|Istočni Arrernte
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|3.820 (1996 popis).
|Australija (NT)
|Živi
|Isto i mparntwe arrernte, ikngerripenhe, akarre, antekerrepenh. U gardovima i naseljima Alice Springs (Mparntwe), Santa Teresa (Ltyentye Apurte), Alcoota, Harts Range (Artetyerre), Bonya (Uthipe Atherre), Amoonguna (Amwengkwerne).
|-style="background:#808080;"
|'''[[Alsea jezik|aes]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Alsea</span>
|[[Penutski jezici|Penutski]]
|†
|SAD (Ore.)
|Izumrli
|Isto i Alséya. Manje od 10 govornika 1930 (Voegelin and Voegelin 1977). Dijalekt: yaquina (yakwina, yakon, yakona). na istoimenoj rijeci i zaljevu.
|-
|'''[[Akeu jezik|aeu]]'''
|aktivan
|Akeu 
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|12.400.
|Kina, Laos, Burma, Tajland
|Živi
|Isto i aki, akui. →Lolo-Burmese, Lolo, Južni Lolo. Priznat 14. 1. 2008
|-
|'''[[Ambakich jezik|aew]]'''
|aktivan
|Ambakich
|[[Ramu-donjosepički jezici|Ramu-donjosepički]]
|770 (2003 SIL).
|PNG (East Sepik)
|Živi
|Isto i aion, porapora. Dijalekti: sjeverni (antanau), južni. Etničkih: 1.964 (2003 SIL).
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Amerax jezik|aex]]'''''
|Povučen
|Amerax
|[[Neklasificirani jezici|Neklasificirani]]
|Nepoznato
|SAD
|/
|Povučen 14. 1. 2008 i uklopljen u engleski [eng]. Govori se po zatvorima među neo-muslimanima. jedino kao 2jezik.
|-
|'''[[Amele jezik|aey]]'''
|aktivan
|Amele
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|5.300 (1987 SIL).
|PNG (Madang)
|Živi
|Isto i amale. Dijalekti: huar, jagahala, haija. →Madang, Croisilles, Gum.
|-
|'''[[Aeka jezik|aez]]'''
|aktivan
|Aeka
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|3.400 (2007).
|PNG (Oro)
|Živi
|Priznat 14. 1. 2008. →Binanderean, Binandere
|-
|'''[[afrazijski jezici|afa]]'''
|aktivan
|Afrazijski jezici
|
|
|
|
|Kolektivni identifikator za afrazijske jezike.
|-
|'''[[zaljevski arapski|afb]]'''
|aktivan
|Zaljevski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|3.599.000.
|[[Arapski poluotok]]
|Živi
|Isto i khaliji. Član arapskog mj. Dijlekti: al-hasaa (saud. arab.), sjevernokatarski, južnokatarski, kuvajtski hadari arapski, khamseh, bahrinski zaljevski arapski, zubair-faau arapski.
|-
|'''[[Andai jezik|afd]]'''
|aktivan
|Andai
|[[Arafundi jezici|Arafundi]]
|400 (2005).
|PNG
|Živi
|Isto i pundungum, wangkai. Priznat 14. 1. 2008. Sela: Kaiyam, Kupini, Awarem, Namata, Andambit i dijelom u selu Imboin..
|-
|'''[[Putukwam jezik|afe]]''' 
|aktivan
|Putukwam
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|12.000 (1973 SIL). 
|Nigerija
|Živi
|Isto i Mbe Afal, Mbube Eastern, Utugwang. Dijalekti: utugwang (otukwang), okorogung, okorotung, afrike (aferike), obe (mbe east), oboso. Čeka se na priznanje novog naziva Utugwang-Irungene-Afrike. 3.500  ljudi govori dijalektom afrike.
|-
|'''[[afganski znakovni jezik|afg]]''' (zn)
|aktivan
|Afganski znakovni jezik
|[[Znakovni jezici gluhih]]
|500 (2007).
|Afganistan
|Živi
|Priznat 18. 7. 2007. Uglavnom u gradovima Jalalabad, Kabul, Mazar-e Sharif, Heart, Kandahar.
|-
|'''[[Afrihili jezik|afh]]'''
|aktivan
|Afrihili 
|[[Umjetni jezici|Umjetni]]
|
|[[Afrika]]
|Umjetni
|Izumio ga je 1970. K. A. Kumi Attobrah.
|-
|'''[[Akrukay jezik|afi]]'''
|aktivan
|Akrukay
|[[Ramu-donjosepički jezici|Ramu-donjosepički]]
|250 (2003 SIL).
|PNG (Madang)
|Živi
|→Ramu, Tamolan
|-
|'''[[Nanubae jezik|afk]]'''
|aktivan
|Nanubae
|[[Arafundi jezici|Arafundi]]
|1.270 (2005).
|PNG (East Sepik)
|Živi
|Priznat 14. 1. 2008. U selima Imanmeri, Wambrumas i Yamandim, ruralni dostrikt [[Karawari]].
|-
|'''[[Defaka jezik|afn]]'''
|aktivan
|Defaka
|[[Ijoid jezici|Ijoid]]
|200 (2001 R. Blench).
|Nigerija (Rivers)
|Živi
|Isto i afakani.
|-
|'''[[Eloyi jezik|afo]]'''
|aktivan
|Eloyi
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|25.000 (2000 SIL).
|Nigerija (Plateau, Benue)
|Živi
|Isto i afao, afo, afu, aho, epe, keffi. Dijalekti: mbeci, mbeji, mbamu.
|-
|'''[[Tapei jezik|afp]]'''
|aktivan
|Tapei
|[[Arafundi jezici|Arafundi]]
|290 (2005).
|PNG (East Sepik)
|Živi
|Priznat 14. 1. 2008. U selima Awim i Imboin u ruralnom distriktu Karawari.
|-
|'''[[Afrikaans|afr]]'''
|aktivan
|Afrikaans
|[[Germanski jezici|Germanski]]
|4.934.950.
|Južnoafr. Rep., Namib., Svazi, Zamb., Bocv.
|Živi
|Nekoliko dijalekata: cape, orange river, east cape
|-
|'''[[afroseminolski kreolski|afs]]'''
|aktivan
|Afroseminolski kreolski
|[[Kreolski jezici|Kreolski]]
|200.
|SAD, Meksiko
|Živi
|Isto i crni seminolski. U Bracketvilleu, Tex.; 200 u Meksiku u Nacimiento de los Negros, Coahuila. Dva dijalekta: teksaški afroseminolski i meksički afroseminolski.
|-
|'''[[Afitti jezik|aft]]'''
|aktivan
|Afitti
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|4.510 (1984 R. Stevenson).
|[[Sudan]]
|Živi
|Isto i affitti, dinik, ditti, unietti. Glavni centar je Sidra.
|-
|'''[[Awutu jezik|afu]]'''
|aktivan
|Awutu
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|180.000 (2003).
|Gana
|Živi
|Isto i awutu, efutu, senya. →Kwa, Nyo, Potou-Tano, Tano, Guang, South Guang.
|-
|'''[[Obokuitai jezik|afz]]'''
|aktivan
|Obokuitai
|[[Lakes Plain jezici|Lakes Plain]]
|120 (2000 S. Wurm).
|Indonezija
|Živi
|Isto i aliki, ati, obogwitai. Selo: Obogwi.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Aguano jezik|aga]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aguano</span>
|[[Neklasificirani jezici|Neklasificirani]]
|†
|Peru
|Izumrli
|isto i aguanu, awano, santa crucino, uguano. Etničkih 40 0bitelji u [[Santa Cruz de Huallaga]].
|-
|'''[[Legbo jezik|agb]]'''
|aktivan
|Legbo
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|60.000 (1989).
|Nigerija (Cross River)
|Živi
|Isto i agbo, gbo, igbo, imaban, itigidi
|-
|'''[[Agatu jezik|agc]]'''
|aktivan
|Agatu
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|70.000 (1987 UBS).
|Nigerija
|Živi
|Isto i North Idoma, Ochekwu. U državama Benue i Nassarawa.
|-
|'''[[Agarabi jezik|agd]]'''
|aktivan
|Agarabi
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|27.000 (2000 popis).
|PNG (Eastern Highlands)
|Živi
|Isto i agarabe, bare.
|-
|'''[[Angal jezik|age]]'''
|aktivan
|Angal
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|18.600 (2000).
|PNG
|Živi
|Isto i East Angal, Mendi.
|-
|'''[[Arguni jezik|agf]]'''
|aktivan
|Arguni
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|150 (2000 S. Wurm).
|Indonezija (Papua)
|Živi
|Isto i Argoeni.
|-
|'''[[Angor jezik|agg]]'''
|aktivan
|Angor
|[[Senagi jezici|Senagi]]
|1.270 (1990 popis)
|PNG (Sandaun)
|Živi
|Isto i	Anggor, Senagi, Watapor. Dijalekti: nai (centralni angor), samanai (južni angor). 11 sela u disttriktu [[Amanab]], provincija Sandaun. 836  Nai, 430 Samanai.
|-
|'''[[Ngelima jezik|agh]]'''
|aktivan
|Ngelima
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|13.600 (2000).
|[[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] (Orientale)
|Živi
|Isto i angba, bangalema, bangelima, leangba. Dijalekti: beo, buru (boro, leboro), tungu, hanga.
|-
|'''[[Agariya jezik|agi]]'''
|aktivan
|Agariya
|[[Munda jezici|Munda]]
|72.000 (2007).
|Indija
|Živi
|Isto i agaria, agharia, agoria. U državama Madhya Pradesh (distr.: Mandla, Rewa districts, Maikal hills); Chhattisgarh (distr.: Bilaspur); Uttar Pradesh (distr.: Agra, Mathura, Mirzapur).
|-
|'''[[Argobba jezik|agj]]'''
|aktivan
|Argobba
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|10.900 (1994 popis),
|[[Etiopija]]
|Živi
|Dijalekti: aliyu amba-ankober, shonke-t’allaha, shagura. Etničkih 62.831 (1994 popis). Etnički Argobbe blizu [[Ankober]]a uglavnom govore amharski [amh] a kod [[Harar]]a uglavnom oromo [hae].
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Isarog Agta jezik|agk]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Isarog Agta</span>
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|6 (2000 S. Wurm). 
|Filipini (Luzon)
|Živi
|Pred izumiranjem; 1.000 etničkih (1984 SIL). Istočno od Naga City-ja.
|-
|'''[[Fembe jezik|agl]]'''
|aktivan
|Fembe
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|350 (1986 SIL).
|PNG (Western
|Živi
|isto i agala, sinale.
|-
|'''[[Angaataha jezik|agm]]'''
|aktivan
|Angaataha
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|2.100 (2003 BTA).
|Papua NG (Morobe)
|Živi
|14. 1. 2008 stari naziv Angaatiha zamijenjen je sa Angaataha. isto i langimar, angataha, angaatiya, angaatiha. →Anganski jezici.
|-
|'''[[Agutaynen jezik|agn]]'''
|aktivan
|Agutaynen
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|15.000 (2007 SIL).
|Filipini
|Živi
|Isto i agutayno, agutaynon. na otoku Agutaya i sussjednih pet manjih otočića.
|-
|'''[[Tainae jezik|ago]]'''
|aktivan
|Tainae
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|1.000 (1991 SIL).
|PNG (Gulf)
|Živi
|Isto i ivori. Glavna sela su Pio, Famba i Paiguna. →Anganski jezici.
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Paranan jezik|agp]]'''''
|Povučen
|Paranan
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|16.700 (2007 SIL). 
|Filipini
|
|Isto i palanenyo, palanan. Dijalekti: palanan dumagat (palanan valley agta, palanan valley dumagat), casiguran dumagat. Povučen 18. 1. 2010 i podijeljen na Pahanan Agta [apf] i Paranan [prf] (novi identifikator) 
|-
|'''[[Aghem jezik|agq]]'''
|aktivan
|Aghem
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|26.700 (2000).
|Kamerun (Northwest)
|Živi
|Isto i wum, yum
|-
|'''[[Aguaruna jezik|agr]]'''
|aktivan
|Aguaruna
|[[Jivaroan|Jivaro]]
|38.300 (2000),
|Peru
|Živi
|isto i aguajun, ahuajun. na rijekama Potro, Mayo i Cahuapanas (gornji Marañon)
|-
|[[Esimbi jezik|ags]]
|aktivan
|Esimbi
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|20.000 (1982 SIL).
|Kamerun; Nigerija
|Živi
|Isto i aage, age, bogue, essimbi, isimbi, mburugam, simpi. 
|-
|'''[[centralni Cagayan Agta jezik|agt]]'''
|aktivan
|Centralni Cagayan Agta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|780 (2000). 
|Filipini
|Živi
|Isto i labin agta. Etničkih: 820.
|-
|'''[[Aguacateco jezik|agu]]'''
|aktivan
|Awakateko
|[[Majanski (jezična porodica)|Majanski]]
|18.000 (1998 SIL).
|Gvatemala (Huehuetenango)
|Živi
|Isto i Aguacatec, Aguacateco.
|-
|'''[[Remontado Agta jezik|agv]]'''
|aktivan
|Sinauna
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|2.530 (2000).
|Filipini (Luzon)
|Živi
|Isto i Hatang-Kayey, Remontado Agta. 18. 1. 2010 zamijenjen je stari naziv Remontado Agta sa Remontado Dumagat.
|-
|'''[[Kahua jezik|agw]]'''
|aktivan
|Kahua
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|5.170 (1999 SIL).
|[[Solomonski Otoci]]
|Živi
|Isto i anganiwai, anganiwei, narihua, wanoni. Otok Makira (San Cristobal).
|-
|'''[[Agulski jezik|agx]]'''
|aktivan
|Agulski
|[[Sjevernokavkaski jezici|Sjevernokavkaski]]
|28.300 (2002 popis). 
|Rusija (Dagestan)
|Živi
|Isto i Aghul-ch’al, Agul, Aghul. Dijalekti: Agul, Koshan (Q’ushan), Keren, Gequn (Burkikhan), Tsirkhe, Fit’e. Nešto i u Azerbajdžanu.
|-
|'''[[južni Alta jezik|agy]]'''
|aktivan
|Južni Alta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|1.000 (1982 SIL).
|Filipini
|Živi
|Isto i baluga, ita, kabulowan, kabuluen, kabuluwan, kabuluwen, pugot. U provincijama [[Quezon]] i [[Bulacan]].
|-
|'''[[Mt. Iriga Agta jezik|agz]]'''
|aktivan
|Mt. Iriga Agta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|1.500 (1979 SIL).
|Filipini
|Živi
|Isto i Lake Buhi West, Mt. Iriga Negrito, San Ramon Inagta.
|-
|'''[[Ahanta jezik|aha]]'''
|aktivan
|Ahanta
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|142.000 (2003).
|Gana
|Živi
|→Kwa, Nyo, Potou-Tano, Tano, Centralni Tano, Bia, Južni Bia.
|-
|'''[[Axamb jezik|ahb]]'''
|aktivan
|Axamb
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|750 (Lynch and Crowley 2001).
|Vanuatu
|Živi
|Isto i ahamb. na jugu [[Malekula|Malekule]]
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Ahe jezik|ahe]]''''
|Povučen
|Ahe
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|30.000 (1990 UBS).
|Indonezija
|
|14. 1. 2008 povučen i uklopljen u Salako (Kendayan) [knx]
|-
|'''[[Qimant jezik|ahg]]'''
|aktivan
|Qimant
|[[Kušitski jezici|Kušitski]] 
|1.650 (1994 popis).
|Etiopija
|Živi
|Isto i kimanteney, zapadni agaw.
|-
|'''[[Aghu jezik|ahh]]'''
|aktivan
|Aghu
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|3.000 (1987 SIL).
|Indonezija
|Živi
|Isto i djair, dyair.
|-
|'''[[Tiagbamrin Aizi jezik|ahi]]'''
|aktivan
|Tiagbamrin Aizi
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|9.000 (1999 SIL).
|Obala Slonovače
|Živi
|Isto i ahizi, lélémrin, tiagba.
|-
|'''[[Akha jezik|ahk]]'''
|aktivan
|Akha
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|563.960.
|Burma, Kina, Laos, Tajland
|Živi
|Isto i ahka, aini, ak’a, aka, ekaw, ikaw, ikor, kaw, kha ko, khako, khao kha ko, ko, yani. Dijalekti: ako, asong.
|-
|'''[[Igo jezik|ahl]]'''
|aktivan
|Igo
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|6.000 (1995 H. Massanvi Gblem).
|[[Togo]]
|Živi
|Isto i achlo, ago, ahlõ, ahlon, ahlon-bogo, ahonlan, anlo.
|-
|'''[[Mobumrin Aizi jezik|ahm]]'''
|aktivan
|Mobumrin Aizi
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|2.000 (1999 SIL).
|Obala Slonovače
|Živi
|Isto i ahizi. 2 sela (Abraco i Abraniamiambo).
|-
|'''[[Àhàn jezik|ahn]]'''
|aktivan
|Àhàn
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|300 (2000 R. Blench).
|Nigerija
|Živi
|Isto i ahaan. U gradovima Ajowa, Igashi i Omuo.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Ahom jezik|aho]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Ahom</span>
|[[Tai-Kadai jezici|Tai-Kadai]]
|†
|Indija
|Izumrli
|Isto i Tai Ahom. Ima svoje ahomsko pismo. Koristi se u vjerskim napjevima. Moguće je da je 8.000.000 govornika asamskog jezika [asm] [[ahom]]skog podrijetla (1990 A. Diller).
|-
|'''[[Aproumu Aizi jezik|ahp]]'''
|aktivan
|Aproumu Aizi
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|6.500 (1999 SIL).
|Obala Slonovače
|Živi
|Isto i ahizi, aprou, aproumu, aprwe, oprou.
|-
|'''[[Ahirani (jezik)|ahr]]'''
|aktivan
|Ahirani
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|779.000 (1997).
|Indija
|Živi
|Isto i ahiri. U državama Gujarat i Maharashtra.
|-
|'''[[Ashe jezik|ahs]]'''
|aktivan
|Ashe
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|35.000 (Barrett 1972). 
|Nigerija
|Živi
|Isto i ache, ala, koro makama, koron ache, koron ala.
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Ahtena jezik|aht]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Ahtena</span>
|[[Athapaskan|Atapaskanski]]
|35 (2000 popis), 
|SAD (Alas.)
|Živi
|Ugrožen. Isto i Ahtna, Atna, Copper River, Mednovskiy. Etničkih: 500 (Krauss 1995).
|-
|'''[[Arosi jezik|aia]]'''
|aktivan
|Arosi
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|6.750 (1999 SIL).
|[[Solomonski otoci]]
|Živi
|Dijalekti: Wango, Arosi. Otok Makira (San Cristobal).
|-
|'''[[Ainu (turski jezik)|aib]]'''
|aktivan
|Ainu
|[[Turkijski jezici|Turkijski]]
|6.570 (2000).
|Kina
|Živi
|Isto i abdal, aini, aynu. U autonomnoj regiji Xinjiang. Sela Hanali, Paynap, Gewoz.
|-
|'''[[Ainbai jezik|aic]]'''
|aktivan
|Ainbai
|[[Border jezici|Border]]
|100 (2003 SIL).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|2 sela. →Bewani.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Alngith jezik|aid]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Alngith</span>
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|3 (1981 Wurm and Hattori); †
|Australija (QL)
|Izumrli
|3. 7. 2009 označen je izumnrlim. Napoluotoku York.
|-
|'''[[Amara jezik|aie]]'''
|aktivan
|Amara
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|1.170 (2000 D. Tryon).
|PNG (WNB)
|Živi
|Isto i bibling, longa.
|-
|'''[[Agi jezik|aif]]'''
|aktivan
|Agi
|[[Torricelli jezici|Torricellski]] 
|960 (2003 SIL).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|→Wapei-Palei, Palei.
|-
|'''[[Kokoy kreolski engleski|aig]]'''
|aktivan
|Antigvanski i barbudski kreolski engleski
|[[Kreolski jezici|Kreolski]]
|125.270.
|Mali Antili: Ant. i Barb., Angvila, Dominika, Montserrat, Sv. Kitts i Nevis
|Živi
|Isto i kokoy kreolski engleski, angvilski kreolski engleski, zavjetrinski kreolski engleski, montserratski kreolski engleski. Dijalekti: antigvanski kreolski engleski, barbudski kreolski engleski.
|-
|'''[[Ai-Cham jezik|aih]]'''
|aktivan
|Ai-Cham
|[[Tai-Kadai jezici|Tai-Kadai]]
|2.700 (2000).
|Kina
|Živi
|Isto i atsam, jiamuhua, jin, jinhua. Dijalekti: Di’e, Boyao. 13 sela kod gradova Di’e i Boyao.
|-
|'''[[asirski novoaramejski|aii]]'''
|aktivan
|Asirski novoaramejski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|219.330
|Irak, Armenija, Gruzija, Iran, Sirija
|Živi
|član sirjačkog mj [syr]
|-
|'''[[lishana didán|aij]]'''
|aktivan
|Lishanid Noshan
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|2.250 (1994 H. Mutzafi).
|[[Izrael]]
|Živi
|Isto i galigalu, hula’ula, hulani, jbeli, kurdit, lishana didán. Dijalekti: Arbel (Arbil), Dobe, Koy Sanjaq, Rwanduz, Rustaqa, Shaqlawa, Ranye, Qaladze. 
|-
|'''[[Ake jezik|aik]]'''
|aktivan
|Ake
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|3.000 (1999 R. Blench).
|Nigerija (Nassarawa)
|Živi
|Isto i aike, akye. 3 sela. 
|-
|'''[[Aimele jezik|ail]]'''
|aktivan
|Aimele
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|140 (2000).
|PNG
|Živi
|Isto i kware. →Bosavi. U provincijama Southern Highlands i Western.
|-
|'''[[Aimol jezik|aim]]'''
|aktivan
|Aimol
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|2.640 (2001 popis).
|Indija
|Živi
|Dijalekt: Langrong.
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Ainu (izolirani jezik)|ain]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Ainu</span>
|[[Izolirani jezici|Izolirani]] 
|15 (1996 A. Vovin). 
|Japan
|Živi
|Blizu izumiranja; 15.000 etničkih u Japanu.
|-
|'''[[Aiton jezik|aio]]'''
|aktivan
|Aiton
|[[Tai-Kadai jezici|Tai-Kadai]]
|1.500 (Morey 2006).
|Indija (Assam)
|Živi
|[[Burmansko pismo]]
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Burumakok jezik|aip]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Burumakok</span>
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|40 (1994 Kroneman).
|Indonezija
|Živi
|Blizu izumiranja. →Ok-Awyu, Ok.
|-
|'''[[Aimaq jezik|aiq]]'''
|aktivan
|Aimaq
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|650.000.
|Afganistan, Iran
|Živi
|Isto i Barbari, Berberi, Chahar-Aimaq, Char Aimaq. Dijalekti i plemena: Taimuri (Teimuri, Timuri, Taimouri), Taimani, Zohri (Zuri), Jamshidi (Jamshedi, Djamchidi, Yemchidi, Dzhemshid), Firozkohi, Maliki, Mizmast, Chinghizi, Zainal. 
|-
|'''[[Airoran jezik|air]]'''
|aktivan
|Airoran
|[[Tor-Kwerba jezici|Tor-Kwerba]]
|1.000 (1998 SIL).
|Indonezija (Papua)
|Živi
|Isto i adora, aeroran, iriemkena.
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Nataoran Amis jezik|ais]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Nataoran Amis</span>
|[[Istočnoformoški jezici|istočnoformoški]]
|5 (2000 S. Wurm).
|[[Tajvan]]
|Živi
|Blizu izumiranja
|-style="background:#808080;"
|'''[[Arikem jezik|ait]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Arikem</span>
|[[Tupian|Tupijski]]
|†
|[[Brazil]] (Rôndonia)
|Izumrli
|Isto i Ariken
|-
|'''[[Aari jezik|aiw]]'''
|aktivan
|Aari
|[[Omotski jezici|Omotski]]
|155.000 (1994 popis). 
|Etiopija
|Živi
|Priznat 14. 1. 2008. Isto i aarai, ara, ari, aro, “shankilla” , “shankilligna” , “shankillinya”. Dijalekti: bako (baco), biyo (bio), laydo, seyki, shangama, sido, wubahamer (ubamer), zeddo.
|-
|'''[[Aighon jezik|aix]]'''
|aktivan
|Aighon
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|2.000 (2003 SIL)
|Papua NG
|Živi
|14. 1. 2008 zamijenjen je stari naziv Aigon s Aighon.
|-
|'''[[Ali jezik|aiy]]'''
|aktivan
|Ali
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|35.000 (1996).
|[[Srednjoafrička Republika|Srednjoaf. Rep.]]
|Živi
|→Ubanški.
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Aari jezik|aiz]]'''''
|Povučen
|Aari
|Omotski
|Etiopija
|158.857 (1998 popis). 
|
|14. 1. 2008 je povučen i podijeljen na Aari [aiw] (novi identifikator) i Gayil [gyl] 
|-
|'''[[Aja (kresh jezik)|aja]]'''
|aktivan
|Aja
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|200 (1993 SIL).
|Južni Sudan (Bahr el Ghazal)
|Živi
|Isto i adja, ajja. 
|-
|'''[[Aja (kwa jezik)|ajg]]'''
|aktivan
|Aja
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|512.000.
|Benin, Togo
|Živi
|Isto i adja, ajagbe, hwè. Dijalekti: dogbo, hwe (ehoue), tado (stado, sado, tadou), sikpi, tala. →Kwa, Left Bank, Gbe, Aja.
|-
|'''[[Ajië jezik|aji]]'''
|aktivan
|Ajië
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|4.040 (1996 popis).
|[[Nova Kaledonija]]
|Živi
|Isto i a’jie, anjie, houailou, wai, wailu.
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Andajin (worrorra jezik)|ajn]]''' 
|Aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Andajin</span>
|Worrorra
|
|Australija
|Živi
|Gotovo izumro. Isto i Andidja, Andidjara. Zahtjev za priznanje upučen 2011. Kodni naziv u Linguistu 08a. Priznat 3. 2. 2012<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=ajn Documentation for ISO 639 identifier: ajn]</ref>
|-
|'''[[južnolevantinski arapski|ajp]]'''
|aktivan
|Južnolevantinski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|6.200.000.
|[[Jordan|Jord.]], [[Izrael|Izr.]], [[palestina|Palest.]]
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|'''[[judeotuniski arapski|ajt]]'''
|aktivan
|Judeotuniski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|352.500.
|Izrael, Tunis
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|'''[[judeomarokanski arapski|aju]]'''
|aktivan
|Judeomarokanski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|258.930.
|Izrael, [[Maroko]]
|Živi
|Član arapskog mj
|-style="background:#808080;"
|'''[[Ajawa jezik|ajw]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Ajawa</span>
|[[Čadski jezici|Čadski]]
|†
|Nigerija (Bauchi )
|Izumrli
|Isto i aja, ajanci.
|-
|'''[[Amri Karbi jezik|ajz]]'''
|Aktivan
|Amri Karbi
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|125.000 (2003).
|Indija
|Živi
|Isto i Amri. 18. 7. 2007. stari naziv Amri zamijenjen je sa Amri Karbi.
|-
|'''[[Akan jezik|aka]]''' (mj)
|aktivan
|Akan
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|8.300.000 (2004 SIL).
|Gana
|Živi
|Individualni jezici su  Fanti [fat] i Twi [twi]. Dijalekti: agona, anomabo fanti, abura fanti, gomua; ahafo, akuapem (akwapem twi, akuapim, akwapi, twi), akyem (akyem bosome), asante (ashante twi, asanti, achanti), asen, dankyira, fante (fanti, mfantse), kwawu (kwahu).
|-
|'''[[Batak Angkola jezik|akb]]'''
|aktivan
|Batak Angkola
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|750.000 (1991 UBS).
|Indonezija
|Živi
|Isto i anakola, angkola.
|-
|'''[[Mpur jezik|akc]]'''
|aktivan
|Mpur
|[[Izolirani jezici|Izolirani]]
|7.000 (1993 R. Doriot).
|Indonezija
|Živi
|Isto i amberbaken, dekwambre, ekware, kebar. Dijalekti: sirir, ajiw.
|-
|'''[[Ukpet-Ehom jezik|akd]]'''
|aktivan
|Ukpet-Ehom
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|11.400 (2000).
|Nigerija (Cross River)
|Živi
|Isto i Akpet-Ehom. Dijalekti: ukpet (akpet), ehom (ubeteng, ebeteng).
|-
|'''[[Akawaio jezik|ake]]'''
|aktivan
|Akawaio
|[[Karipski (jezična porodica)|Karipski]]
|5.350.
|[[Gvajana]], [[Brazil]], [[Venezuela|Ven.]]
|Živi
|Isto i acahuayo, acewaio, akawai, ingariko.
|-
|[[Akpa jezik|akf]]
|aktivan
|Akpa
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|26.900 (2000).
|Nigerija (Benue)
|Živi
|Isto i akweya.
|-
|[[Anakalangu jezik|akg]]
|aktivan
|Anakalangu
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|14.000.
|Indonezija
|Živi
|Isto i Anakalang. na otoku Sumba.
|-
|[[Angal Heneng jezik|akh]]
|aktivan
|Angal Heneng
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|40.000 (1994 V. Schlatter).
|PNG (Southern Highlands)
|Živi
|Isto i agarar, augu, katinja, wage, west angal heneng, west mendi. Dijalekti: waola (wala), augu, nipa, ota. →Engan, Angal-Kewa
|-
|[[Aiome jezik|aki]]
|aktivan
|Aiome
|[[Ramu-donjosepički jezici|Ramu-donjosepički]]
|750 (Wurm and Hattori 1981).
|PNG (Madang)
|Živi
|Ili ayom.
|-style="background:#808080;"
|[[Aka-Jeru jezik|akj]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aka-Jeru</span>
|[[Andamanski jezici|Andamanski]]
|†
|Indija
|Izumrli
|Isto i jeru, yerawa. Otoci North Andaman i Sound.
|-style="background:#FFFF00;"
|[[akadski jezik|akk]]
|aktivan
|Akadski
|[[Afrazijski jezici|Afrazijski]]
|[[Srednji Istok]]
|†
|Drevni
|Govorio se do oko 100 iza Krista
|-
|[[Aklanon jezik|akl]]
|aktivan
|Inakeanon
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|395.000 (1990 popis).
|Filipini (Aklan)
|Živi
|Isto i aklan, aklano, aklanon, aklanon-bisayan, panay.
|-style="background:#808080;"
|[[Aka-Bo jezik|akm]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aka-Bo</span>
|[[Andamanski jezici|Andamanski]]
|†
|Indija
|Izumrli
|Isto i ba, bo. Na otocima North Andaman i North Reef.
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Amikoana jezik|akn]]'''''
|Povučen
|Amikoana 
|[[Neklasificirani jezici|Neklasificirani]]
|Nekoliko govornika
|Brazil (Amapa)
|
|Povučen 14. 1. 2008. kao nepostojeći. Isto i Amikuân.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Akurio jezik|ako]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Akurio</span>
|[[Karipski (jezična porodica)|Karipski]]
|10 (2000 E. Carlin).
|[[Surinam]]
|Živi
|Pred izumiranjem. Isto i akoerio, akuliyo, akuri, akurijo, akuriyo, oyaricoulet, triometesem, triometesen, wama, wayaricuri. Etničkih 50.
|-
|[[Siwu jezik|akp]]
|aktivan
|Siwu
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|27.000 (2003).
|Gana
|Živi
|Isto i akpafu-lolobi, lolobi-akpafu, siwusi. Dijlekti: akpafu i lolobi.
|-
|[[Ak (jezik)|akq]]
|aktivan
|Ak
|[[Sepički jezici|Sepički]]
|75 (2000 S. Wurm).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|Selo Kwieftim. →Yellow River
|-style="background:#DC143C;"
|[[Araki jezik|akr]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Araki</span>
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|8.
|Vanuatu
|Živi
|Pred izumiranjem. Na otoku Araki. Govore ga samo stariji odrasli u dvije obitelji.
|-
|[[Akaselem jezik|aks]]
|aktivan
|Akaselem
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|47.500 (2002 SIL).
|Togo
|Živi
|Isto i akasele, cemba, chamba, kamba, kasele, tchamba.
|-
|[[Akolet jezik|akt]]
|aktivan
|Akolet
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|950 (1982 SIL).
|PNG (WNB)
|Živi
|Obala i otoci oko zaljeva Awio. →Istočni arawe.
|-
|[[Akum jezik|aku]]
|aktivan
|Akum
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|1.400  (2002 SIL).
|Kamerun; Nigerija
|Živi
|Jezik naroda Anyar. Isto i anyar, okum. Selo Akum u Kamerunu, sela Manga, Ekban i Konkom u nigerijskoj državi Taraba. 
|-
|[[ahvahski jezik|akv]]
|aktivan
|Ahvahski
|[[Sjevernokavkaski jezici|Sjevernokavkaski]]
|6.500 (2006 Koryakov).
|Rusija (Dagestan)
|Živi
|Isto i axvax, ashvado, ’aqwalazul, ghahvalal, akhvakh. Dijalekti: kaxib, northern akhvakh, southern akhvakh (tlyanub, tsegob). Narod: [[Ahvahi]]. Jezik je nepisan.
|-
|[[Akwa jezik|akw]]
|aktivan
|Akwa
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|24.100 (2000).
|[[Kongo]] (Cuvette)
|Živi
|→Bantu.
|-style="background:#808080;"
|[[Aka-Kede jezik|akx]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aka-Kede</span>
|[[Andamanski jezici|Andamanski]]
|†
|Indija
|Izumrli
|Isto i kede. Na otoku Middle Andaman.
|-style="background:#808080;"
|[[Aka-Kol jezik|aky]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aka-Kol</span>
|[[Andamanski jezici|Andamanski]]
|†
|Indija
|Izumrli
|Isto i kol. Na otoku Middle Andaman. →Velikoandamanski.
|-
|[[Alabama jezik|akz]]
|aktivan
|Alabama
|[[Muskhogean|Muskogijski]]
|100 (1997 T. Montler),
|SAD
|Živi
|Isto alibamu. Etmičkih: 460 (2000 US popiss). Danas u Teksasu na rezervatu Alabama-Coushatta.
|-
|[[Alago jezik|ala]]
|aktivan
|Alago
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|35.100 (2000).
|Nigerija (Nassarawa)
|Živi
|Isto i arago, aragu, argo, idoma nokwu. Dijalekti: doma, agwatashi, keana, assaikio.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Qawasqar jezik|alc]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Qawasqar</span>
|[[Alacalufan|Alakalufski]]
|12 (2006). 
|[[Čile]]
|Živi
|<small>Blizu izumiranja. Pleme je poznato kao [[Alacaluf]]. Ostali nazivi: Alacaluf, Alacalufe, Halakwulup, Kaweskar, Kawesqar. Dijalekt: Aksanás (Aksana), dovodi se u pitanje njegovo postojanje.</small>
|-
|[[Alladian jezik|ald]]
|aktivan
|Alladian
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|23.000 (1993 SIL).
|Obala Slonovače
|Živi
|Isto i alladyan, allagia, allagian. 21 selo. 
|-
|[[Aleutski jezik|ale]]
|aktivan
|Aleutski
|Eskimsko-aleutski
|490. 
|SAD, Rusija
|Živi
|Dijalekti: zapadnoaleutski (atkan, atka, attuan, unangany, unangan), istočnoaleutski (unalaskan, pribilof aleut). Etničkih 1.024 u SAD-u (2000, US census) i 540 u Rusiji(2002 Russian census).
|-
|[[Alege jezik|alf]]
|aktivan
|Alege
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|1.200 (1973 SIL).
|Nigerija (Cross River)
|Živi
|Isto i alegi, ugbe, uge.
|-
|'''[[Algonquian|alg]]'''
|aktivan
|Algonkijski jezici
|Macro-Algonquianski
|
|
|
|Kolektivni identifikator za algonkijske jezike.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Alawa jezik|alh]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Alawa</span>
|[[Gunwinggu jezici|Gunwinggu]]
|18 (1991 M. Sharpe)
|Australija (NT)
|Živi
|Isto i kallana, leealowa. Pred izumiranjem. Na rijeci Roper, Arnhem Land.
|-
|[[Amaimon jezik|ali]]
|aktivan
|Amaimon
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|1.780 (2003 SIL).
|PNG (Madang)
|Živi
|→Madang, Croisilles, Pihom, Amaimon.
|-
|[[Alangan jezik|alj]]
|aktivan
|Alangan
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|7.690 (2000).
|Filipini
|Živi
|Na otoku Mindoro. →Filipinski.
|-
|[[Alak jezik|alk]]
|aktivan
|Alak
|[[Mon-khmerski jezici|Mon-khmerski]]
|4.000 (Bradley 2007).
|Laos
|Živi
|Isto i hrlak. U provincijama Saravan i Sekong.
|-
|[[Allar jezik|all]]
|aktivan
|Allar
|[[Dravidski jezici|Dravidski]]
|350 (Shashi 1994).
|Indija (Kerala)
|Živi
|Isto i aalan, alan, alanmar, alar, allan, chatans.
|-
|[[Amblong jezik|alm]]
|aktivan
|Amblong
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|300.
|Vanuatu
|Živi
|Otok Santo.
|-
|[[Gegijski jezik|aln]]
|aktivan
|Gegijski
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|4.111.690
|[[Srbija]], [[Albanija]], [[Makedonija]], [[Crna Gora]], [[Bugarska]], [[Češka]]
|Živi
|Član albanskog mj
|-
|[[Larike-Wakasihu jezik|alo]]
|aktivan
|Larike-Wakasihu
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|12.600 (1987 SIL).
|Indonezija ([[Moluci]])
|Živi
|Otok Ambon, sela: Larike, Wakasihu, Tapi, Allang, Lai. Dijalekti: allang, wakasihu, larike.
|-
|[[Alune jezik|alp]]
|aktivan
|Alune
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|17.200 (2000).
|Indonezija (Moluci)
|Živi
|Isto i patasiwa alfoeren, sapalewa.
|-
|[[Algonquin jezik|alq]]
|aktivan
|Algonquin
|[[algonquian|Algonkijski]]
|2.430
|[[Kanada]]
|Živi
|Isto i algonkin. Etničkih: 5.000 (1987 SIL). Nekoliko dijalekata koji nose imena po plemenskm skupinama.
|-
|[[Alutor jezik|alr]]
|aktivan
|Alutor
|[[Čukotsko-kamčatski jezici|Čukotsko-kamčatski]]
|150 (2000 A. Kibrik)
|Rusija
|Živi
|Isto i aliutor, alyutor, olyutor. Dijalekti: alutorskij (alutor proper), karaginskij (karaga), palanskij (palana). Poluotok Kamčatka. Sela: Vyvenka i Khailino.
|-
|[[Toskijski jezik|als]]
|aktivan
|Toskijski
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|3.035.000.
|Albanija, [[Grčka]], Turska
|Živi
|Član albanskog mj. Dijalekti: arbanaski (zadar), sremski toskijski (syrmia), camerija, korca. U Turskoj etničkih 65.000 Toska.
|-
|[[južnoaltajski jezik|alt]]
|aktivan
|Južnoaltajski
|[[Turkijski jezici|Turkijski]]
|20.000 (1993 J. Janhunen). 
|Rusija
|Živi
|Isto i altai, oirot, oyrot. Dijalekti: altajski vkastiti (altai-kizhi, altaj kizi, maina-kizhi, južnoaltajski), talangit (talangit-tolos, chuy). Etničkih sjevernih i južnih Altajaca 67.239 ali bez 2.399 [[Talangiti|Talengita]] i 2.650 [[Teleuti|Teleuta]], 2002 popis).
|-
|[[’Are’are jezik|alu]]
|aktivan
|’Are’are
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|17.900 (1999 SIL).
|[[Solomonski otoci]]
|Živi
|Isto i areare. Dijalekti: ’are’are, marau (marau sound). Otok Malaita.
|-
|[[Alaba-K’abeena jezik|alw]]
|aktivan
|Alaba-K’abeena
|[[Kušitski jezici|Kušitski]]
|162,000 (1994 popis). 
|Etiopija
|Živi
|Isto i alaba, allaaba, halaba. 14. 1. 2008 zamijenjen je stari naziv Alaba s Alaba-K’abeena; dodatno ime Wanbasana. Dijalekti: wanbasana (alaba; 126.257), k’abeena (35.783). Etničkih: 125,900 (1998 popis).
|-
|[[Amol jezik|alx]]
|aktivan
|Amol
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|270 (2000 popis).
|Papua NG
|Živi
|Isto i alatil, aru, eru. 18. 7. 2007. zamijenjen stari naziv Alatil s Amol. Dijalekti: arang mol, alang mol.
|-
|[[Alyawarr jezik|aly]]
|aktivan
|Alyawarr
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|1.450 (1996 popis).
|Australija (NT, QL)
|Živi
|Isto i aljawara, alyawarra, alyawarre, iliaura, yowera.
|-
|[[Alur jezik|alz]]
|aktivan
|Alur
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|1.367.000.
|DR Kongo, [[Uganda]]
|Živi
|Isto i aloro, alua, alulu, dho alur, jo alur, lur, luri. Dijalekti: jonam, ngora, jokot, mambisa, wanyoro. 86.692 etničkih Jonam (Uganda Census 2002).
|-style="background:#808080;"
|[[Amanayé jezik|ama]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Amanayé</span>
|[[Tupian|Tupijski]]
|†
|Brazil (Pará)
|Izumrli
|Isto i amanage, amanajé, amanyé, manajo, manaxo, manaze, manazo. Etničkih: 192 (2001 ISA). Na rijeci Capim.
|-
|[[Ambo jezik|amb]]
|aktivan
|Ambo
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|1.000.
|Nigerija (Taraba)
|Živi
|Jedno selo ist. od [[Baissa|Barisse]]. →Tivoid.
|-
|[[Amahuaca jezik|amc]]
|aktivan
|Amahuaca
|Panoanski
|330. 
|Peru, Brazil
|Živi
|Isto i amaguaco, amawaka, ameuhaque, ipitineri, sayaco. Etničkih:: 500 (300 u Peru i 200 u Brazilu).
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Amapá kreolski|amd]]''''' 
|Povučen
|Amapá kreolski
|[[Kreolski jezici|Kreolski]]
|25.000 (1995 SIL).
|Brazil
|
|Povučen 18. 7. 2007. kao nepostojeći
|-
|[[Yanesha' jezik|ame]]
|aktivan
|Yanesha’
|[[Aravački jezici|Aravački]] 
|9.830 (2000). 
|Peru
|Živi
|Isto i amage, amagues, amaje, amajo, amoishe, amueixa, amuese, amuesha, amuetamo, lorenzo, omage. Etničkih: 10,000 (2000 W. Adelaar).
|-
|[[Hamer-Banna jezik|amf]]
|aktivan
|Hamer-Banna
|[[Omotski jezici|Omotski]]
|42,800 (1994 popis).
|Etiopija
|Živi
|Isto i amar, amarcocche, amer, ammar, bana, banna, beshada, cocche, hamar, hamar-koke, hamer, hammer, hammercoche, kara kerre. Dijalekti: hamer, banna Etničkih: 42,466 (1994 popis).
|-style="background:#DC143C;"
|[[Amarag jezik|amg]] 
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Amarag</span>
|[[Yivaidja jezici|Yivaidja]]
|5.
|Australija
|Živi
|3, 2. 2012. usvojen novi naziv Amurdak<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/chg_detail.asp?id=2011-118&lang=amg Change request documentation for: 2011-118]</ref>. Blizu izumiranja.
|-
|[[amharski jezik|amh]]
|aktivan
|Amharski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|17.528.500.
|Etiopija, Izrael
|Živi
|Isto i abesinski, amarigna, amarinya, etiopski.
|-
|[[Amis jezik|ami]]
|aktivan
|Amis
|[[Istočnoformoški jezici|Istočnoformoški]]
|138.000 (2002 Council of Indigenous Peoples, Executive Yuan, ROC).
|Tajvan
|Živi
|Isto i ami, amia, bakurut, lam-si-hoan, maran, pagcah, pangcah, pangtsah, sabari, tanah. Dijalekti: centralni amis (haian ami, hsiukulan ami), tavalong-vataan (kwangfu, kuangfu), južni amis (peinan, hengch’un amis, taitung), chengkung-kwangshan, sjeverni amis (nanshi amis). Sebe zovu Amis. Ami je kineski naziv za njih.
|-
|[[Amdang jezik|amj]]
|aktivan
|Amdang
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|41.100 (2000).
|Čad
|Živi
|Isto i andangti, biltine, mima, mime, mimi, mututu. →Fur.
|-
|[[Ambai jezik|amk]]
|aktivan
|Ambai
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|10.100 (2000).
|Indonezija
|Živi
|Isto i Ambai-Menawi. Dijalekti: randawaya, ambai (wadapi-laut), manawi. Na otoku Ambai i juž. obali otoka Serui; 10 sela.
|-
|[[War-Jaintia jezik|aml]]
|aktivan
|War-Jaintia
|[[Mon-khmerski jezici|Mon-khmerski]]
|28.000.
|Bangladeš, Indija
|Živi
|Isto i amwi, khasi, war. Dijalekti: war-jaintia, war-khasi. 18. 7. 2007. stari naziv War zamijenjen je sa War-Jaintia 
|-
|[[Ama (left may jezik)|amm]]
|aktivan
|Ama
|[[Arai-Kwomtari jezici|Arai-Kwomtari]]
|480 (1990 popis).
|PNG (East Sepik)
|Živi
|Isto i sawiyanu.
|-
|[[Amanab jezik|amn]]
|aktivan
|Amanab
|Border
|4.420 (2003 SIL).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|→Waris.
|-
|[[Amo jezik|amo]]
|aktivan
|Amo
|Voltaško-kongoanski
|12.300 (2000).
|Nigerija
|Živi
|Isto i amon, among, ba, timap. U državama Plateau i Kaduna. Narod se zove Amap a jezik timap.
|-
|[[Alamblak jezik|amp]]
|aktivan
|Alamblak
|[[Sepički jezici|Sepički]]
|1.530 (2000 popis).
|PNG
|Živi
|Dijalekti kuvenmas, karawari. 9 sela na srednoj Karawari i Wagupmeri.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Amahai jezik|amq]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Amahai</span>
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|50 (1987 SIL).
|Indonezija
|Živi
|Blizu izumiranja. Isto i amahei. Dijalekti: makariki, rutah, soahuku.
|-
|[[Amarakaeri jezik|amr]]
|aktivan
|Amarakaeri
|[[Harakmbet]]
|500 (1987 SIL).
|Peru
|Živi
|Dijalekt: kisambaeri. Plemenske podskupine: Kochimberi, Küpondirideri, Wíntaperi, Wakitaneri, Kareneri. Na rijekama Madre de Dios i Colorado
|-
|[[Južni amami-oshima|ams]]
|aktivan
|Južni amami-oshima
|[[Japanski jezici|Japanski]]
|1.800 (2004).
|[[Japan]]
|Živi
|Isto i južni amami-osima
|-
|[[Amto jezik|amt]]
|aktivan
|Amto
|[[Amto-Musa jezici|Amto-Musa]]
|300 (2006 NTM).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|Dijalekti: amto, siawi. Sela: Amto, Habiyon, Amu.
|-
|[[Nomndaa jezik|amu]]
|aktivan
|Guerrerski Amuzgo
|[[Oto-Manguean|Otomang]]
|23,000 (1990 popis). 
|Meksiko (Guerrero)
|Živi
|Isto i nomndaa, ñomndaa. U Zacoalpan, Cochoapa, Huehuetonoc, Tlacoachistlahuaca, Guadalupe Victoria, Cozoyoapan, Huistepec, and Rancho del Cura.
|-
|[[Ambelau jezik|amv]]
|aktivan
|Ambelau
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|5.700 (1989 SIL). 
|Indonezija
|Živi
|Isto i Amblau. Na otocima Ambelau i Buru. 8 sela. Selo Wae Tawa je na otoku Buru.
|-
|[[zapadni novoaramejski|amw]]
|aktivan
|Zapadni novoaramejski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|15.000 (1996).
|Sirija
|Živi
|Isto i loghtha siryanoytha, maalula, neo-western aramaic, siryon. Dijalekti: ma’lula (maalula, maaloula, ma’lu:la), bakh’a (bax’a), jub-’adin (jubb ’adi:n). Sela: Ma’lula, Bakh’a i Jubb ’Adin
|-
|[[Anmatyerre jezik|amx]]
|aktivan
|Anmatyerre
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|1.220 (1996 popis).
|Australija (NT)
|Živi
|Isto i anmatjirra, anmatyerr. Dijalekti: istočni anmatyerre, zapadni anmatyerre (kalenthelkwe, kelenthwelkere, kelentheyewelrere).
|-style="background:#DC143C;"
|[[Ami jezik|amy]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Ami</span>
|[[daly jezici|Daly]]
|32 (Black 1983).
|Australija
|Živi
|Gotovo izumro. Dijalekti: ame, amijangal.
|-style="background:#808080;"
|[[Atampaya jezik|amz]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Atampaya</span>
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|4 (1981 Wurm and Hattori); †
|Australija
|Izumrli
|3. 7. 2009 označen izumrlim
|-style="background:#808080;"
|[[Andaqui jezik|ana]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Andaqui</span>
|[[barbacoan|Barbacoa]]
|†
|[[Kolumbija]]
|Izumrli
|
|-style="background:#808080;"
|[[Andoa jezik|anb]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Andoa</span>
|[[Zaparoan|Zaparo]]
|†
|Peru
|Izumrli
|Nazivan i po plemenskim imenima Ga (Gaye) i Semigae (Shimigae). Na rijeci Pastaza.
|-
|[[Ngas jezik|anc]]
|aktivan
|Ngas
|[[Čadski jezici|Čadski]]
|400.000 (1998 SIL).
|Nigerija (Plateau)
|Živi
|Isto i angas, karang, kerang. Dijalekti: hill angas, plain angas. Kerang ili Karang je ime sela. 
|-
|[[Ansus jezik|and]]
|aktivan
|Ansus
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|4.600 (1987 SIL).
|Indonezija
|Živi
|U regenciji Yapen Waropen u selima Ansus, Kairawi, Aibondeni and Yenusi i na otocima Miosnum Island i Serui.
|-
|[[Xârâcùù jezik|ane]]
|aktivan
|Xârâcùù
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|3.780 (1996 popis).
|Nova Kaledonija
|Živi
|Isto i anesu, canala, haraneu, kanala, xaracii.
|-
|[[Animere jezik|anf]]
|aktivan
|Animere
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|700 (2003).
|Gana
|Živi
|Isto i anyimere, kunda. U selima Kecheibi i Kunda.
|-style="background:#FFC0CB;"
|[[staroengleski|ang]]
|aktivan
|Staroengleski
|[[Germanski jezici|Germanski]]
|†
|Velika Britanija
|Povijesni
|Predak suvremenog engleskog
|-
|[[Nend jezik|anh]]
|aktivan
|Nend
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|2.000 (1991 UBS).
|papua NG
|Živi
|Narod se zove Angaua.
|-
|[[Andi jezik|ani]]
|aktivan
|Andijski
|[[Sjevernokavkaski jezici|Sjevernokavkaski]]
|21.800 (2002 popis).
|Rusija (Dagestan)
|Živi
|Isto i andii, qwannab, andiy, qandisel.
|-
|[[Anor jezik|anj]]
|aktivan
|Anor
|[[Ramu-donjosepički jezici|Ramu-donjosepički]]
|980 (2000).
|PNG (Madang)
|Živi
|→Ramu.
|-
|[[Goemai jezik|ank]]
|aktivan
|Goemai
|[[Čadski jezici|Čadski]]
|200.000 (1995).
|Nigerija
|Živi
|Isto i ankwai, ankwe, ankwei, kemai. U državama Plateau i Nassarawa.
|-
|[[Anu jezik|anl]]
|aktivan
|Anu
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]] 
|1.250.
|Burma
|Živi
|3. 2. 2012. stari naziv Anu Chin zamijenio je novi Anu-Hkongso Chin.
|-
|[[Anal jezik|anm]]
|aktivan
|Anal
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|13.900 (2001 popis).
|Indija; Burma
|Živi
|Isto i namfau. Dijalekti: laizo, mulsom. Na obalama rijeke [[Chakpi]]. Sebe deklariraju [[Naga (narod)|Nagama]].
|-
|[[Obolo jezik|ann]]
|aktivan
|Obolo
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|200.000 (1996 National Population Commission).
|Nigerija
|Živi
|Isto i andone, andoni, andonni. Dijalekti: istočni obolo (okoroete, ibot obolo), zapadni obolo (ataba, unyeada) i prestižni dijalekt ngo. Sebe zovu [[Obolo]]; vlada ih naziva Andoni.
|-
|[[Andoque jezik|ano]]
|aktivan
|Andoque
|[[Izolirani jezici|Izolirani]]
|370 (2007 Pencue),
|Kolumbija
|Živi
|Isto i andoke. Na rijeci Aduche. Godine 1908. bilo ih je 10.000.
|-
|[[Angika jezik|anp]]
|aktivan
|Angika
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|740.900.
|Indija, [[Nepal]]
|Živi
|Isto i anga, angikar, chhika-chhiki. U Indiji u [[Bihar]]u, i [[Terai]] u [[Nepal]]u.
|-
|[[Jarawa (andamanski jezik)|anq]]
|aktivan
|Jarawa
|[[Andamanski jezici|Andamanski]]
|250 (2006 A. Abbi).
|Indija
|Živi
|Na otocima Rutland, South Andaman i Middle Andaman.
|-
|[[Andh jezik|anr]]
|aktivan
|Andh
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|100.000 (2007).
|Indija
|Živi
|Isto i andha, andhi. Etničkih 420.000 (2007 Joshua Project). U državama Maharashtra, Andhra Pradesh, Madhya Pradesh. →Indoarijski.
|-style="background:#808080;"
|[[Anserma jezik|ans]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Anserma</span>
|[[Choco jezici|Choco]]
|†
|Kolumbija
|Izumrli
|
|-style="background:#DC143C;"
|[[Antakarinya jezik|ant]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Antakarinya</span>
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|50 (Wurm and Hattori 1981).
|Australija
|Živi
|Blizu izumiranja (ugrožen)
|-
|[[Anuak jezik|anu]]
|aktivan
|Anuak
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|97.600.
|Sudan, Etiopija
|Živi
|Isto i anyuak, anywa, anywak, dho anywaa, jambo, nuro, yambo. Dijalekti (Etiopija): adoyo, coro, lul, opëno.
|-
|[[Denya jezik|anv]]
|aktivan
|Denya
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|11.200 (1982 SIL).
|Kamerun
|Živi
|Isto i agnang, anyah, anyan, anyang, eyan, nyang, obonya, takamanda. Dijalekti: basho, bitieku, takamanda, bajwo.
|-
|[[Anaang jezik|anw]]
|aktivan
|Anaang
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|1.400.000 (1991 popis).
|Nigerija
|Živi
|Ostali nazivi: agnang, anyah, anyan, anyang, eyan, nyang, obonya, takamanda. Dijalekti: basho, bitieku, takamanda, bajwo.
|-
|[[Andra-Hus jezik|anx]]
|aktivan
|Andra-Hus
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|1.310 (2000).
|PNG
|Živi
|Isto i Ahus, Ha’us. Na otocima Andra i Hus.
|-
|[[Anyin jezik|any]]
|aktivan
|Anyin
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|860.000.
|Obala Bjelokosti, Gana
|Živi
|Isto i agni, anyi. Pleme [[Agni]]. Dijalekti: sanvi, indenie, bini, bona, moronou, djuablin, ano, abe, barabo, alangua, aowin (brissa, brosa)..
|-
|[[Anem jezik|anz]]
|aktivan
|Anem
|[[Yele-zapadnonovobritanski jezici|Yele-zapadnonovobritanski]]
|550 (2003 SIL).
|Papua NG (WNB)
|Živi
|Isto i karaiai.
|-
|[[Angolar jezik|aoa]]
|aktivan
|Angolar
|[[Kreolski jezici|Kreolski]]
|5.000 (1998 SIL).
|[[Sveti Toma i Princip]]
|Živi
|Isto i ngola.
|-
|-style="background:#DC143C;"
|[[Abom jezik|aob]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Abom</span>
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|15 (2002 SIL).
|Papua NG
|Živi
|Pred izumiranjem
|-
|[[Pemon jezik|aoc]]
|aktivan
|Pemon 
|[[Karipski (jezična porodica)|Karipski]]
|6.160. 
|Venezuela, Brazil
|Živi
|Isto i Pemong. Dijalekti: camaracoto, taurepan (taulipang), arecuna (aricuna, arekuna, jaricuna, pemon, daigok, potsawugok, pishauco, purucoto, kamaragakok).
|-
|[[Andarum jezik|aod]]
|aktivan
|Andarum
|[[Ramu-donjosepički jezici|Ramu-donjosepički]]
|1.080 (Wurm and Hattori 1981).
|PNG (Madang )
|Živi
|→Ramu, Tanggu.
|-
|[[Angal Enen jezik|aoe]]
|aktivan
|Angal Enen
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|22.000 (1995 UBS).
|Papua NG
|Živi
|Isto i nembi, južni angal heneng, južni mendi. Dijalekt: megi.
|-
|[[Bragat jezik|aof]]
|aktivan
|Bragat
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|460 (2003 SIL).
|PNG (	Sandaun)
|Živi
|Isto i Alauagat, Yauan. 4 sela. →Wapei-Palei, Palei.
|-
|[[Angoram jezik|aog]]
|aktivan
|Angoram
|[[Ramu-donjosepički jezici|Ramu-donjosepički]]
|8.220 (2003 SIL).
|PNG (East Sepik)
|Živi
|Isto i olem, pondo, tjimundo
|-style="background:#808080;"
|[[Arma jezik|aoh]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Arma</span>
|[[Chocoan|Choco]]
|†
|Kolumbija
|Izumrli
|
|-
|[[Anindilyakwa jezik|aoi]]
|aktivan
|Anindilyakwa
|Gunwinggu
|1.240 (1996 popis).
|Australija (NT)
|Živi
|Isto i andiljangwa, andilyaugwa, aninhdhilyagwa, enindhilyagwa, enindiljaugwa, groote eylandt, ingura, wanindilyaugwa. Na Groote Eylandt, Gulf of Carpenteria.
|-
|[[Mufian jezik|aoj]]
|aktivan
|Mufian
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|11.000 (1998 SIL).
|Papua NG
|Živi
|Isto i muhian, muhiang, južnoarapeški. Dijalekti: supari, balif, filifita (ilahita), iwam-nagalemb, nagipaem.
|-
|[[Arhö jezik|aok]]
|aktivan
|Arhö
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|62 (1996 popis),
|Nova Kaledonija
|Živi
|Blizu izumiranja (?). Isto i aro. Sela u općini Poya (Cradji, Nékliai).
|-
|[[Alorski jezik|aol]]
|aktivan
|Alorski
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|25.000 (Grimes, Therik, Grimes, Jacob 1997).
|Indonezija (Nusa Tenggara)
|Živi
|Isto i alor, alorese.
|-
|[[Ömie jezik|aom]]
|aktivan
|Ömie
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|800 (1993 SIL).
|Papua NG
|Živi
|Isto i aomie, upper managalasi. Dijalekti: asapa, zuwadza, gora-bomahouji, ihuaje, juvaje.
|-
|[[Bumbita Arapesh jezik|aon]]
|aktivan
|Bumbita Arapesh
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|4.340 (2003 SIL). 
|PNG (East Sepik)
|Živi
|Isto i but arapesh, weri. Dijalekti: bonahoi, urita, timingir, weril, werir. 13 sela.
|-style="background:#808080;"
|[[Aore jezik|aor]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aore</span>
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|1 (1982 SIL); †
|Vanuatu
|izumrli
|3. 7. 2009 označen izumrlim
|-
|[[Taikat jezik|aos]]
|aktivan
|Taikat
|Border
|500 (2000 S. Wurm).
|Indonezija
|Živi
|Isto i arso, tajkat.
|-
|[[A'tong jezik|aot]]
|aktivan
|A’tong
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|10.000.
|Indija, [[Bangladeš]]
|Živi
|Isto i Attong.
|-style="background:#DC143C;"
|[[A'ou jezik|aou]]
|Aktivan
|<span style='color: #00FF00'>A'ou</span> 
|[[Tai-Kadai jezici|Tai-Kadai]]
|manje od 50
|Kina (Guizhou)
|Živi
|Priznat 3. 2. 2012.<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=aou Documentation for ISO 639 identifier: aou]</ref> podjelom jezika gelao [gio] na jezike Qau [gqu], A'ou [aou]; pred izumiranjem. Govori se u selima: Xintian, Shawo i Lannigou (okrug [[Qianxi]]), Longjia village (okrug [[Zhijin]]) i Jindi (okrug [[Dafang]])
|-
|[[Atorada jezik|aox]]
|aktivan
|Atorada
|[[Aravački jezici|Aravački]]
|Nekoliko govornika
|Gvajana, Brazil
|Živi
|Isto i ator’ti, atorai, atorad, dauri. Atorada i Dauri su dva plemena. U Brazilu u Roraimi.
|-
|[[Uab Meto jezik|aoz]]
|aktivan
|Uab Meto
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|586.000 ( Grimes, Therik, Grimes, and Jacob 1997).
|Indonezija (Nusa Tenggara)
|Živi
|Isto i atoni, “dawan” , meto, orang gunung, “rawan” , timol, timor, “timor dawan” , timoreesch, timoreezen, timorese, uab atoni pah meto, uab pah meto. Dijalekti: amfoan-fatule’u-amabi (amfoan, amfuang, fatule’u, amabi), amanuban-amanatun (amanuban, amanubang, amanatun), mollo-miomafo (mollo, miomafo), biboki-insana (biboki, insanao), kusa-manlea (kusa, manlea).
|-
|'''[[apački jezici|apa]]'''
|aktivan
|Apački jezici
|Atapaskanski
|
|SAD
|Živi
|Kolektivni identifikator za apačke jezike.
|-
|[[Sa'a jezik|apb]]
|aktivan
|Sa’a
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|11.500 (1999 SIL)
|Solomonski otoci
|Živi
|Isto i apae’aa, saa (7.298), južni malaita. Dijalekti: ulawa (3.304), uki ni masi (ugi; 917). Gotovo izumro na Uki Ni Masi. Na otocima Three Sisters, Malaita i Ulawa.
|-
|[[sjevernolevantinski arapski|apc]]
|aktivan
|Sjevernolevantinski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|14.426.540.
|Sirija, [[Libanon]]
|Živi
|Član arapskog mj.
|-
|[[sudanski arapski|apd]]
|aktivan
|Sudanski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|16.833.000.
|Sudan; Egipat, Eritreja, Etiopija, Libija, Saud. Arabija.
|Živi
|Član arapskog mj.
|-
|[[Bukiyip jezik|ape]]
|aktivan
|Bukiyip
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|16.200 (2003 SIL).
|PNG (East Sepik)
|Živi
|Isto i Bukiyúp, Mountain Arapesh. Dijalekti: Coastal Arapesh, Bukiyip (Mountain Arapesh)
|-
|[[Pahanan Agta jezik|apf]]
|Aktivan
|Pahanan Agta 
|Austronezijski
|
|Filipini
|Živi
|Priznat 18. 1. 2010. podjelom jezika Paranan [agp] na  individualne jezike Pahanan Agta [apf] Paranan [prf] (novi ident.). Isto i Palanan Agta.
|-
|[[Ampanang jezik|apg]]
|aktivan
|Ampanang
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|30.000 (Wurm and Hattori 1981).
|Indonezija (Kalimantan)
|Živi
|U provinciji Istočni Kalimantan (Kalimantan Timur).
|-
|[[Athpariya jezik|aph]]
|aktivan
|Athpariya
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|2.000 (1995 K. Ebert), 
|Nepal
|Živi
|Isto i arthare, arthare-khesang, ath paharia rai, athapre, athpare, athpre, jamindar rai.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Apiaká jezik|api]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Apiaká</span> 
|[[Tupian|Tupijski]]
|190 (2001 ISA).
|Brazil (MT)
|Živi
|Isto i Apiacá, Apiake. 18. 7. 2007. zamijenjen je stari naziv Apiacá s Apiaká. Pred izumiranjem.
|-
|[[Jicarilla Apache jezik|apj]]
|aktivan
|Jicarilla Apache
|Atapaskanski
|680 (2000 census),
|SAD
|Živi
|Na rezervatu Jicarilla Apache u Novom Meksiku.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Kiowa Apache jezik|apk]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Kiowa Apache</span> 
|Atapaskanski
|18 (1990 popis), 
|SAD
|Živi
|Pred izumiranjem. Etničkih 1.000 (1977 SIL). Okrug Caddo. Oklahoma.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Lipan Apache jezik|apl]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Lipan Apache</span> 
|Atapaskanski
|2 (1981 R. Young).
|SAD
|Živi
|Pred izumiranjem
|-
|[[Mescalero-Chiricahua Apache (jezik)|apm]]
|aktivan
|Mescalero-Chiricahua Apache
|Atapaskanski
|1.800 (1977 SIL)
|SAD
|Živi
|Dijalekti chiricahua, mescalero. Etnički oba pšlemena broje 2.395 (2000). 175 Chiricahua govornika.
|-
|[[Apinayé jezik|apn]]
|aktivan
|Apinayé
|Ge
|1.260 (2003 FUNASA).
|Brazil (Tocantins)
|Živi
|isto i apinagé, apinajé. Šest sela kod [[Tocantinópolis]]a.
|-
|[[Apalik jezik|apo]]
|aktivan
|Apalik
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|370 (1979 census).
|Papua NG
|Živi
|18. 5. 2011. stari naziv Apalik zamijenjen je sa Ambul.
|-
|[[Apma jezik|app]]
|aktivan
|Apma
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|7.800 (Lynch and Crowley 2001).
|Vanuatu
|Živi
|Isto i centralni raga. Dijalekti: bwatnapni, loltong, melsisi, suru-bo, suru-marani.
|-style="background:#DC143C;"
|[[A-Pucikwar jezik|apq]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>A-Pucikwar</span> 
|[[Andamanski jezici|Andamanski]]
|10 ili manje (Abbi 2006).
|Indija
|Živi
|Isto i puchikwar, pucikwar. Etničkih 53 na otoku Strait Island.
|-
|[[Arop-lokep jezik|apr]]
|aktivan
|Arop-Lokep
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|3.020 (2000 popis)
|Papua NG
|Živi
|14. 1. 2008. zamijenjen je stari naziv Arop-Lukep sa Arop-Lokep.
|-
|[[Arop-Sissano jezik|aps]]
|aktivan
|Arop-Sissano
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|1.150 (1998).
|Papua NG
|Živi
|U srpnju 1998. cunami je pobio 863 ljudi.
|-
|[[Apatani jezik|apt]]
|aktivan
|Apatani
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|24.000 (2007). 
|Indija
|Živi
|Isto i apa. 7 sela u dolini Ziro: Hong, Hari, Billa, Dutta, Hija, Mudang-Tage, i Michi Bamin; Assam; Nagaland. Etničkih: 
|-
|[[Apurinã jezik|apu]]
|aktivan
|Apurinã
|[[Aravački jezici|Aravački]]
|
|Brazil
|Živi
|Etničkih: 4.087 (2003 FUNASA).
|-style="background:#808080;"
|[[Alapmunte jezik|apv]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Alapmunte</span>
|[[Nhambicuaran|Nambikwara]]
|†
|Brazil
|Izumrli
|Priznat 14. 1. 2008 nakon podjele jezika sjeverni nambikwara [mbg]. ostali tada priznati jezici su i Lakondê [lkd]; Latundê [ltn]; Mamaindé [wmd]; Tawandê [xtw]; Yalakalore [xyl]
|-
|[[zapadnoapački jezik|apw]]
|aktivan
|Zapadnoapački
|Atapaskanski
|12.700 (1990 census).
|SAD
|Živi
|Isto i Coyotero. Dijalekti nose imena plemenskih skupina White Mountain, San Carlos, Cibecue i Tonto.
|-
|[[Aputai jezik|apx]]
|aktivan
|Aputai
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|150 (Hinton 1990).
|Indonezija
|Živi
|Isto i ilputih, opotai, tutunohan. Dijalekti: ilputih, lurang, welemur. Sela: Ilputih, Lurang.
|-
|[[Apalaí jezik|apy]]
|aktivan
|Apalaí
|[[Karipski (jezična porodica)|Karipski]]
|450 (1993 SIL). 
|Brazil (Pará)
|Živi
|Isto i apalay, aparai. Na rijeci Paru Leste, Jari i Citare. 20 sela.
|-
|[[Safeyoka jezik|apz]]
|aktivan
|Safeyoka
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|2.390 (1980 popis).
|Papua NG
|Živi
|Isto i ambari, ampale, ampeeli-wojokeso, ampele. Dijalekti: aiewomba, wajakes (wocokeso). →Anganski jezici.
|-
|[[Arčinski jezik|aqc]]
|aktivan
|Arčinski
|[[Sjevernokavkaski jezici|Sjevernokavkaski]]
|1.200 (2006 Koryakov). 
|Rusija
|Živi
|Isto i archi, archin, archintsy, arshashdib, archsel, archib. Etničkih: 1.000 (1990 A. E. Kibrik).
|-
|[[Ampari Dogon jezik|aqd]]
|aktivan
|Ampari Dogon
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|5.200 (1998)
|Mali
|Živi
|Priznat 18. 5. 2011
|-
|[[Arigidi jezik|aqg]]
|aktivan
|Arigidi
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|48.000 (1986 in Crozier and Blench 1992). 
|Nigerija
|Živi
|Isto i sjeverni akoko. Dijalekti: oyin, uro (3.000), arigidí, erúsú (erushu), ojo, udo (ido, òwòn ùdò, oke-agbe), afa (affa, òwòn àfá), òge (òwòn ògè), aje, ese (òwòn èsé), igashi (ìgàshí, ìgásí, òwòn ìgásí; 45.000).
|-
|[[Atohwaim jezik|aqm]]
|aktivan
|Atohwaim
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|1.000 (1987 SIL).
|Indonezija (Papua)
|Živi
|Isto i kaugat. →Kayagar.
|-
|[[sjeverni alta jezik|aqn]]
|aktivan
|Sjeverni alta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|200 (2000 S. Wurm)
|Filipini
|Živi
|Isto i baler negrito, ditaylin alta, ditaylin dumagat, edimala. Etničkih: 400.
|-style="background:#808080;"
|[[Atakapa jezik|aqp]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Atakapa</span>
|Gulf
|†
|SAD (Tex.)
|Izumrli
|Isto i attacapa
|-style="background:#DC143C;"
|[[Arhâ jezik|aqr]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Arhâ</span> 
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|35 (1996 popis).
|Nova Kaledonija
|Živi
|Pred izumiranjem
|-style="background:#DC143C;"
|[[Akuntsu jezik|aqz]]
|Aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Akuntsu</span> 
|Tupijski
|Manje od 6
|Brazil (Rondonia)
|Živi
|Priznat 22. 1. 2010. Isto Akunsu, Akunt'su. Pred izumiranjem.
|-
|[[arapski jezik|ara]] (mj)
|aktivan
|Arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|206,000,000
|
|Živi
|Individualni jezici: [aao], [arq], [bbz], [abv], [shu], [acy], [adf], [avl], [arz], [afb], [ayh], [acw], [ayl], [acm], [ary], [ars], [apc], [ayp], [acx], aec], [ayn], [ssh], [ajp], [arb], [apd], [pga], [acq], [abh], [aeb], [auz]
|-
|[[standardni arapski|arb]]
|aktivan
|Standardni arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|
|Arapski poluotok, sjeverna Afrika
|Živi
|Član arapskog mj
|-style="background:#FFFF00;"
|[[aramejski jezik|arc]]
|aktivan
|Aramejski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|†
|
|Drevni
|2. 5. 2007 stari naziv aramejski zamijenjen je sa službeni aramejski i imperijalni aramejski
|-style="background:#808080;"
|[[Arabana jezik|ard]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Arabana</span>
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|†
|Australija
|Izumrli
|3. 7. 2009 označen izumrlim
|-
|[[zapadni Arrarnta jezik|are]]
|aktivan
|Zapadni Arrarnta
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|1.000 (Wurm and Hattori 1981).
|Australija (NT)
|Živi
|Dijalekti: zapadni aranda, akerre (akara), južni aranda. Južni je gotovo izumro. Kod Alice Springsa.
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Arafundi jezik|arf]]'''''
|Povučen
|[[Arafundi jezici|Arafundi]]
|Arafundi
|733 (1981 Wurm and Hattori).
|Australija
|
|14. 1. 2008 povučen i podijeljen je na Andai [afd]; Nanubae [afk]; Tapei [afp].
|-
|[[Aragonski jezik|arg]]
|aktivan
|Aragonski
|Romanski
|11.000.
|[[Španjolska]]
|Živi
|Etničkih 2.000.000 (1994). Ostali nazivi: altoaragonés, aragoieraz, aragonés, fabla aragonesa, high aragonese, patués. Dijalekti: zapadnoaragonski (ansotano, cheso), centralnoaragonski (belsetán, tensino, pandicuto, bergotés), iastočnoaragonski (benasqués, grausino, ribagorzano, fobano, chistabino), južnoaragonski (ayerbense, semontanés). Različit od španjolske varijante isto nazivane ''aragonski''.
|-
|[[arhuaco jezik|arh]]
|aktivan
|Arhuaco
|[[Chibchan|Čibča]]
|14.800 (2001)
|Kolumbija
|Živi
|Isto i aruaco, bintucua, bintuk, bíntukua, ica, ijca, ijka, ika, ike. Na obroncima planina Sierra Nevada de Santa Marta.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Arikara jezik|ari]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Arikara</span> 
|[[Caddoan|Caddo]]
|20 (1997 D. Parks), 
|SAD
|Živi
|Blizu izumiranja
|-style="background:#808080;"
|[[Arapaso jezik|arj]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Arapaso</span>
|[[Tucanoan|Tukano]]
|†
|Brazil
|Izumrli
|Isto i arapaço, araspaso, koneá.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Arikapú jezik|ark]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Arikapú</span> 
|[[Yabuti]]
|6 (1998 SIL).
|Brazil
|Živi
|Pred izumiranjem
|-style="background:#DC143C;"
|[[Arabela jezik|arl]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Arabela</span>
|[[Zaparoan|Zaparo]]
|50 (2002 SIL).
|Peru
|Živi
|Pred izumiranjem
|-
|[[Mapudungun jezik|arn]]
|aktivan
|Mapudungun
|[[Araukanski jezici|Araukan]]
|300.000 (1982 SIL). 
|[[Čile]], Argentina
|Živi
|Narod: Mapuche
|-
|[[Araona jezik|aro]]
|aktivan
|Araona
|[[Tacanan|Takana]]
|81 (Adelaar 2000).
|Bolivija
|Živi
|Isto i cavina.
|-
|[[Arapaho jezik|arp]]
|aktivan
|Arapaho
|[[algonquian|Algonkijski]]
|1.040 (1990 popis),
|SAD
|Živi
|Isto i arrapahoe. Etničkih: 1.218 (2000 popis).
|-
|[[Alžirski arapski‎|arq]]
|aktivan
|Alžirski arapski‎
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|22.397.000.
|Alžir; ostale zemlje
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|[[Karo (ramarama jezik)|arr]]
|aktivan
|Karo
|[[Tupian|Tupijski]]
|170 (2004 ISA).
|Brazil
|Živi
|Isto i arára, arára de rondonia, arára do jiparaná, arara-karo, itanga, itogapuc, itogapúk, ntogapid, ntogapig, ramarama, uruku, urukú. Dijalekti: arara, uruku. U državama Rondônia i Mato Grosso.
|-
|[[Najdi arapski|ars]]
|aktivan
|Najdi arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|9.977.000.
|Saud. Arabija, Irak, [[Jordan]], Sirija
|Živi
|Član arapskog mj
|-style="background:#808080;"
|[[Aruá (arawa jezik)|aru]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aruá</span> 
|[[Arauan]]
|†
|Brazil
|Izumrli
|Poslj. govornik umro je 1877
|-
|[[Arbore jezik|arv]]
|aktivan
|Arbore
|[[Kušitski jezici|Kušitski]]
|4.440 (1994 popis). 
|Etiopija
|Živi
|Etničkih 6.559 (1994 popis). Isto i arbora, erbore, irbore.
|-
|[[Arawak jezik|arw]]
|aktivan
|Arawak
|[[Aravački jezici|Aravački]]
|2.450
|Surinam, [[Francuska Gijana|Fr. Gijana]], [[Gvajana]], Ven.
|Živi
|Isto i arowak, lokono. Etničkih: 2.051 u Surinamu (1980 popis); 350 (Fr. Gijana); 15.500 (Gvajana); 420 (Ven.).
|-style="background:#DC143C;"
|[[Aruá (monde jezik)|arx]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Aruá</span>
|[[Tupian|Tupijski]]
|12 (1990 YWAM). 
|Brazil
|Živi
|Pred izumiranjem
|-
|[[marokanski arapski|ary]]
|aktivan
|Marokanski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|21.048.900.
|Maroko, [[Zapadna Sahara]]
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|[[egipatski arapski|arz]]
|aktivan
|Egipatski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|53.990.000.
|Egipat; druge zemlje
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|[[Asu (bantu jezik)|asa]]
|aktivan
|Asu
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|500.000 (2000).
|Tanzanija
|Živi
|Isto i athu, casu, chasu, chiasu, pare. Etnička grupa zove se Wapare.
|-
|[[Assiniboine jezik|asb]]
|aktivan
|Assiniboine
|[[Siouan]]
|250
|[[Kanada]], SAD
|Živi
|Isto i assiniboin. Etničkih: 5.000 (1997 D. Parks).
|-
|[[Casuarina Coast Asmat (jezik)|asc]]
|aktivan
|Casuarina Coast Asmat
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|9.000 (1991 SIL).
|Indonezija
|Živi
|Isto i Kaweinag. Dijalekti: matia, sapan (safan). →Asmat-Kamoro jezici
|-
|[[Asas jezik|asd]]
|aktivan
|Asas
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|330 (Wurm and Hattori 1981).
|PNG (Madang)
|Živi
|Isto i kow.
|-
|[[američki znakovni jezik|ase]] (zn)
|aktivan
|Američki znakovni jezik
|[[Znakovni jezici gluhih]]
|100.000 do 500.000
|SAD, Kanada
|Živi
|Isto i skraćeno ASL.
|-
|[[australski znakovni jezik|asf]] (zn)
|aktivan
|Australski znakovni jezik
|[[Znakovni jezici gluhih]]
|14.000.
|Australija
|Živi
|Isto i Auslan.
|-
|[[Cishingini jezik|asg]]
|aktivan
|Cishingini
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|100.000 (2004 SIL).
|Nigerija
|Živi
|Isto i agwara kambari, aschingini, ashaganna, ashingini, chisingini, kambari, kamberchi, kamberri, “maunchi” , “mawanchi” , yauri. Dijalekt: rofia. 
|-style="background:#808080;"
|[[Abishira jezik|ash]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Abishira</span> 
|[[Neklasificirani jezici|Neklasificirani]]
|†
|Peru
|Izumrli
|Isto i abigira, abiquira, agouisiri, auishiri, avirxiri, ixignor, tequraca, vacacocha. danas žive u Puerto Elvira na jezeru Vacacocha na rijeci Napo.
|-
|[[Buruwai jezik|asi]]
|aktivan
|Buruwai
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|1.000 (2000).
|Indonezija
|Živi
|Isto i asianara, asienara, karufa, madidwana, sabakor, sebakoor. Sela: Yarona, Kuna, Esania, Marobia, Guriasa, Tairi, Hia, and Gaka. →Asmat-Kamoro jezici.
|-
|[[Nsari jezik|asj]]
|aktivan
|Saari
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|7.000 (2001 SIL).
|Kamerun
|Živi
|Isto i akweto, nsari, pesaa, sali. Tri sela: Mbissa, Kamine i Akweto.
|-
|[[Ashkun jezik|ask]]
|aktivan
|Ashkun
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|1.200 (2000).
|Afganistan ([[Kunar]])
|Živi
|Dijalekti: ashuruveri (kolata, titin bajaygul), gramsukraviri, suruviri (wamai). Nepisani.
|-
|[[Asilulu jezik|asl]]
|aktivan
|Asilulu
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|8.760 (1987 SIL).
|Indonezija
|Živi
|Dijalekti asilulu, ureng, negeri lima (lima, henalima).
|-
|[[asamski jezik|asm]]
|aktivan
|Asamski
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|16.818.750.
|Indija, Bangladeš
|Živi
|Isto i asambe, asami, asamiya. Dijalekti: jharwa (piđin), mayang, standardni asamski, zapadnoasamski (kamrupi).
|-
|[[Awaté jezik|asn]]
|aktivan
|Awaté (Asurini of Xingu)
|[[Tupian|Tupijski]]
|110 (2002 ISA).
|Brazil
|Živi
|Isto i asuriní de koatinema, asurini do xingú, awaeté, awaté.
|-
|[[Dano jezik|aso]]
|aktivan
|Dano
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|30.000 (1987 SIL).
|Papua NG
|Živi
|Isto i asaro, upper asaro. Dijalekti: upper asaro, lunube mado, bohena, amaizuho, kongi.
|-
|[[alžirski znakovni jezik|asp]] (zn)
|aktivan
|Alžirski znakovni jezik
|[[Znakovni jezici gluhih]]
|Nepoznato
|Alžir
|Živi
|
|-
|[[austrijski znakovni jezik|asq]] (zn)
|aktivan
|Austrijski znakovni jezik
|[[Znakovni jezici gluhih]]
|Nepoznato
|Austrija
|Živi
|
|-
|[[Asuri jezik|asr]]
|aktivan
|Asuri
|Munda
|16.600 (2001).
|Indija
|Živi
|Isto i ashree, assur, asura, maleta. Dijalekti: brijia (birjia, koranti), manjhi.
|-
|[[Ipulo jezik|ass]]
|aktivan
|Ipulo
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]] 
|2.500 (1990 SIL).
|Kamerun
|Živi
|Isto i assumbo, asumbo, badzumbo. Dijalekti: olulu, tinta, etongo.
|-
|[[Asturleonski jezik|ast]]
|aktivan
|Asturski
|Romanski
|125.000. 
|Španjolska, portugal
|Živi
|Isto i asturleonski, asturianu. Dijalekti: leonski (lleones), zapadnoasturski, centralnoasturski (bable), istočnoasturski, montañes.
|-
|[[Akwaya jezik|asu]]
|aktivan
|Asuriní 
|[[Tupian|Tupijski]]
|300 (2001 ISA).
|Brazil
|Živi
|Stari naziv Asuriní 18. 7. 2007. zamijenje je sa Tocantins Asurini.
|-
|[[Asoa jezik|asv]]
|aktivan
|Asoa
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|25.500 (2000).
|DR Kongo
|Živi
|Isto i aka, asua, asuae, asuati.
|-
|[[Znakovni jezik australskih Aboridžina|asw]] (zn)
|aktivan
|Znakovni jezik australskih Aboridžina
|[[Znakovni jezici gluhih]]
|nepoznato
|Australija
|Živi
|Koriste ga Aboridžini kao alternativni način komunikacije za govornicima drugih jezika. Nekoliko znakovnih jezika koriste gluhe osobe.
|-
|[[Muratayak jezik|asx]]
|aktivan
|Muratayak
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|810 (2003 SIL).
|PNG (Madang)
|Živi
|Isto i asat, murataik.
|-
|[[Yaosakor Asmat (jezik)|asy]]
|aktivan
|Yaosakor Asmat
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|2.000 (1991 SIL).
|Indonezija
|Živi
|Isto i yaosakor. →Asmat-Kamoro jezici
|-
|[[As (jezik)|asz]]
|aktivan
|As
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|230 (2000 S. Wurm).
|Indonezija
|Živi
|Sela: Asbakin (glavni centar), Maklaumkarta, Mega.
|-
|[[Pele-Ata jezik|ata]]
|aktivan
|Pele-Ata
|Yele-zapadnonovogvinejski
|2.000 (2007 SIL).
|Papua NG (West New Britain)
|Živi
|Dijalekti: pele, ata. Isto i peleata, uase, uasi, uasilau, wasi.
|-
|[[Zaiwa jezik|atb]]
|aktivan
|Zaiwa
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|110.000.
|Kina, Burma
|Živi
|Isto i aci, aji, atshi, atsi, atsi-maru, atzi, azi, szi, tsaiwa, xiaoshanhua. Dijalekti: longzhun, tingzhu, bengwa.
|-style="background:#808080;"
|[[Atsahuaca jezik|atc]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Atsahuaca</span> 
|[[Panoan|Pano]]
|†
|Peru
|Izumrli
|1904. bilo je 20 govornika.
|-
|'''[[Ata Manobo jezik|atd]]'''
|aktivan
|Ata Manobo
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|26.700 (2000 popis).
|Filipini (Mindanao)
|Živi
|Isto i Ata of Davao, Atao Manobo, Langilan.
|-
|[[Atemble jezik|ate]]
|aktivan
|Atemble
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|60 (2000 S. Wurm).
|PNG (Madang)
|Živi
|Isto i atemple, atemple-apris. →Madang, South Adelbert Range, Wanang, Atan
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Atuence jezik|atf]]''''' 
|Povučen
|Atuence
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|590.000.
|Kina
|
|Povučen 10. 8. 2007. kao nepostojeći.
|-
|[[ivbie sjeverni-okpela-arhe (jezik)|atg]]
|aktivan
|Ivbie North-Okpela-Arhe
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|20.000 (1973 SIL).
|Nigerija
|Živi
|Dijalekti: ivbie north (ibie north), okpela (okpella, ukpella, upella), arhe (atte, ate). →Benue-kongoanski, →Edoid.
|-
|'''[[atapaskanski jezici|ath]]'''
|aktivan
|Atapaskanski jezici
|
|
|
|
|Kolektivni identifikator za atapaskanske jezike.
|-
|[[Attié jezik|ati]]
|aktivan
|Attié
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|381.000 (1993 SIL).
|Obala Slonovače (Abidjan)
|Živi
|Isto i akie, akye, atche, atie, atshe. Dijalekti: naindin, ketin, bodin.
|-
|[[Atikamekw jezik|atj]]
|aktivan
|Atikamekw
|[[algonquian|Algonkijski]]
|5.000.
|Kanada (Quebec)
|Živi
|Isto i atihkamekw, atikamek, attikamek, attimewk, tête de boule. tri podgrupe: Manawan, Wemotaci, Opitciwan. 
|-
|[[Ati jezik|atk]]
|aktivan
|Ati
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|1.500 (1980 SIL).
|Filipini
|Živi
|Isto i inati. Dijalekti: malay, barotac viejo nagpana. Na otoku Panay.
|-
|[[Mt. Iraya Agta jezik|atl]]
|aktivan
|Mt. Iraya Agta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|150 (2000 S. Wurm).
|Filipini
|Živi
|Isto i East, Inagta of Mt. Iraya, Itbeg Rugnot, Lake Buhi, Rugnot of Lake Buhi East. Etničkih: 375. Ist. od jezera Buhi.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Ata jezik|atm]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Ata</span>
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|4 (2000 S. Wurm).
|Filipini
|Živi
|Pred izumiranjem. →Filipinski.
|-
|[[Ashtiani jezik|atn]]
|aktivan
|Ashtiani
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|21.100 (2000).
|Iran
|Živi
|Isto i ashtiyani, astiani. Dijalekti: ashtiani, tafresh. 
|-
|[[Atong jezik|ato]]
|aktivan
|Atong
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|4.200 (2000 SIL).
|Kamerun
|Živi
|Isto i etoh. 5 sela. 
|-
|[[Pudtol Atta jezik|atp]]
|aktivan
|Pudtol Atta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|710 (2000).
|Filipini (Luzon)
|Živi
|Na rijeci Abulog.
|-
|[[Aralle-Tabulahan jezik|atq]]
|aktivan
|Aralle-Tabulahan
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|12.000 (1984 SIL).
|Indonezija ([[Sulawesi]])
|Živi
|Dijalekti: aralle, tabulahan, mambi.
|-
|[[Waimiri-Atroari jezik|atr]]
|aktivan
|Waimiri-Atroarí
|[[Karipski (jezična porodica)|Karipski]]
|930 (2001 ISA).
|Brazil
|Živi
|18. 7. 2007 stari naziv Atruahí zamijenjen je sa Waimiri-Atroari 
|-style="background:#DC143C;"
|[[Gros Ventre jezik|ats]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Gros Ventre</span>
|[[algonquian|Algonkijski]]
|10 (1977 SIL), 
|SAD
|Živi
|Pred izumiranjem. Isto i ahahnelin, ahe, ananin, atsina, fall indians, gros ventres, white clay people. Etničkih: 80 (2000 census).
|-
|[[Pamplona Atta jezik|att]]
|aktivan
|Pamplona Atta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|1.000 (1998 SIL). 
|Filipini
|Živi
|Isto i Northern Cagayan Negrito.
|-
|[[Reel jezik|atu]]
|aktivan
|Reel
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|50.000 (1998).
|Sudan
|Živi
|Dinke ih zovu Atuot. Podplemena: Apak, Luac, Jilek, Rorkec, Akot, Kuek. 
|-
|[[sjevernoaltajski jezik|atv]]
|aktivan
|Sjevernoaltajski
|[[Turkijski jezici|Turkijski]]
|1.570. 
|Rusija
|Živi
|Isto i telengit, telengut, teleut. Dijalekti: tuba, kumandy, chalkan.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Atsugewi jezik|atw]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Atsugewi</span>
|Hoka
|3 (1994 L. Hinton).
|SAD
|Živi
|Blizu izumiranja. Etničkih: : 200 (1977 SIL)
|-style="background:#DC143C;"
|[[Arutani jezik|atx]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Arutani</span>
|[[Arutani-Sape]]
|42.
|Brazil (17, 1986 SIL); 25 u Venezueli (2001 popis).
|Živi
|Blizu izumiranja. Isto i aoaqui, auake, auaqué, awake, oewaku, orotani, uruak, urutani.
|-
|[[Aneityum jezik|aty]]
|aktivan
|Aneityum
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|900 (Lynch and Crowley 2001).
|Vanuatu
|Živi
|Isto i aneiteum, aneiteumese, anejom. Na otoku Aneityum.
|-style="background:#DC143C;"
|[[Arta jezik|atz]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Arta</span>
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|15 (2000 S. Wurm).
|Filipini
|Živi
|Pred izumiranjem
|-style="background:#DC143C;"
|[[Asumboa jezik|aua]]
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Asumboa</span>
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|10 (1999 SIL).
|Solomonski otoci
|Živi
|Pred izumiranjem
|-
|[[Alugu jezik|aub]]
|aktivan
|Alugu
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|3.500 (2007)
|Kina
|Živi
|Priznat 14. 1. 2008
|-
|[[Waorani jezik|auc]]
|aktivan
|Waorani
|[[Izolirani jezici|Izolirani]]
|1.650 (2004)
|[[Ekvador]]
|Živi
|Isto i “Auca” , Sabela. Etničkih:1.400 (2000 SIL).
|-
|[[Anuta jezik|aud]]
|aktivan
|Anuta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|270 (1999 SIL).
|Solomonski otoci
|Živi
|Na otoku Anuta.
|-
|[[ǂKxʼauǁʼein jezik|aue]]
|aktivan
|ǂKxʼauǁʼei
|[[kojsanski jezici|Kojsan]]
|7.000.
|[[Namibija]], [[Bocvana]]
|Živi
|Isto i ǂkx’auǁʼei, ǁauǁei, ǁx’auǁʼe, auen, kaukau, koko, kung-gobabis. Dijalekt: nogau.
|-
|[[Aguna jezik|aug]]
|aktivan
|Aguna
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|3.470 (1992 popis).
|[[Benin]] (Zou). 
|Živi
|Isto i agunaco, awuna. Selo Agouna. →Kwa, Left Bank, Gbe.
|-
|[[Aushi jezik|auh]]
|aktivan
|Aushi
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|95.200  (2000).
|[[Zambija]] (Luapula); DR Kongo
|Živi
|Isto i avaushi, ushi, usi, uzhil, vouaousi.
|-
|[[Anuki jezik|aui]]
|aktivan
|Anuki
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|890 (2001 SIL).
|PNG (Milne Bay)
|Živi
|Isto i Gabobora.
|-
|[[Awjilah jezik|auj]]
|aktivan
|Awjilah
|[[berberski jezici|Berberski]]
|3.000 (2000). 
|[[Libija]]
|Živi
|Ostali nazivi: aoudjila, augila, aujila.
|-
|[[Heyo jezik|auk]]
|aktivan
|Heyo
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|2.710 (2000 popis).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|Isto i arima, arinua, arinwa, lolopani, ruruhip, wan wan.
|-
|[[Aulua jezik|aul]]
|aktivan
|Aulua
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|750 (Lynch and Crowley 2001).
|Vanuatu
|Živi
|Isto i Aulua Bay. Dijalekti: onesso, boinelang. Malekula.
|-
|[[Asu (nupe jezik)|aum]]
|aktivan
|Asu
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|5.000 (1998 R. Blench)
|Nigerija (Niger)
|Živi
|Isto i abewa, ebe.
|-
|[[Molmo One jezik|aun]]
|aktivan
|Molmo One
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|500 (2000 Crowther).
|Papua NG
|Živi
|Isto i aunalei, molmo, onele, oni. Sela: Molmo, Wisoli, Anononti, Laurela, Pusa.
|-style="background:#808080;"
|[[Auyokawa jezik|auo]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Auyokawa</span> 
|[[Čadski jezici|Čadski]]
|†
|Nigerija (Jigawa)
|Izumrli
|Isto i auyakawa, awiaka.
|-
|[[Makayam jezik|aup]]
|aktivan
|Makayam
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|1.300 (2003 SIL).
|Papua NG
|Živi
|Isto i adulu, atura, aturu, makaeyam, tirio. Dijalekt: giribam. Sela Adulu, Lewada, Suame na otoku Sumogi. Giribam u selu  Janor.
|-
|[[Anus jezik|auq]]
|aktivan
|Anus
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|320 (2005 SIL).
|Indonezija (Papua)
|Živi
|14. 1. 2008. dodan je i dodatni naziv Korur.
|-
|[[Aruek jezik|aur]]
|aktivan
|Aruek
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|740 (2003 SIL).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|Isto i djang.
|-
|'''[[australski jezici|aus]]'''
|aktivan
|Australski jezici
|
|
|
|
|Kolektivni identifikator za australske jezike.
|-
|[[Austral (jezik)|aut]]
|aktivan
|Austral
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|8.000 (1987).
|[[Francuska Polinezija]]
|Živi
|Zvan i Tubuai-Rurutu.
|-
|'''[[Auye jezik|auu]]'''
|aktivan
|Auye
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|350 (1995 SIL).
|Indonezija (Papua)
|Živi
|Isto i Auwje
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Overnjanski dijalekt|auv]]''''' 
|Povučen
|Overnjanski
|Romanski
|1.315.000 (2004).
|Francuska
|
|Povučen 14. 3. 2007. i uklopljen u [[okcitanski jezik|okcitanski [oci] ]].
|-
|'''[[Awyi jezik|auw]]'''
|aktivan
|Awyi
|Border
|350 (2000 S. Wurm).
|Indonezija (Papua)
|Živi
|Isto i awje, awji, awye, njao, nyao.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Aurá jezik|aux]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aurá</span> 
|[[Tupian|Tupijski]]
|2 (2004 SIL); †
|Brazil
|Izumrli
|3. 7. 2009. označen kao izumrli
|-
|'''[[Awiyaana jezik|auy]]'''
|aktivan
|Awiyaana
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|11.100 (2000).
|Papua NG
|Živi
|Isto i auyana.
|-
|'''[[uzbečki arapski|auz]]'''
|aktivan
|Uzbečki arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|700
|[[Uzbekistan]]
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|'''[[avarski jezik|ava]]'''
|aktivan
|Avarski
|[[Sjevernokavkaski jezici|Sjevernokavkaski]]
|788.960. 
|Rusija, [[Azerbajdžan]]
|Živi
|Isto i avar, avaro, bolmac, khundzuri, maarul dagestani. Dijalekti: sjevernoavarski (bolmats, salatav, andian avar, unkratl, khunzakh), jugozapadni avarski (batlukh, hid kaxib, hid keleb), jugoistočni avarski (andalal, andalal untib, andalal shulanin), antsukh (ancux), qarakh (karakh, bacadin), qusur, zaqatal (char). Etničkih: 814.470.
|-
|'''[[Avau jezik|avb]]'''
|aktivan
|Avau
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|620 (2002 SIL).
|PNG (WNB)
|Živi
|Isto i awau. Dijalekt: gasmata.
|-
|'''[[Alviri-Vidari jezik|avd]]'''
|aktivan
|Alviri-Vidari
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|Iran (Markazi)
|?
|Živi
|Dijalekti: alvir (alviri), vidar (vidari).
|-style="background:#FFFF00;"
|'''[[avesta jezik|ave]]'''
|aktivan
|Avesta (Avestički)
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|†
|Iran
|Drevni
|Starija (1200 prije Krista) i mlađa varijanta. Na starijem postoji zapisano 5 pjesama gāθās.
|-
|'''[[Avikam jezik|avi]]'''
|aktivan
|Avikam
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|21.000 (1993 SIL).
|Obala Slonovače
|Živi
|Isto i avekom, brignan, brinya, gbanda, kwakwa, lahu. 
|-
|'''[[Kotava jezik|avk]]'''
|aktivan
|Kotava
|[[Umjetni jezici|umjetni]]
|
|
|Umjetni
|Priznat 14. 1. 2008. Stvorio ga je Staren Fetcey 1978. kao međunarodni jezik.
|-
|'''[[istočnoegipatski bedawi arapski|avl]]'''
|aktivan
|Istočnoegipatski bedawi arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|1.690.000.
|Egipat, Jordan, Palestina, Sirija
|Živi
|Član arapskog mj
|-style="background:#808080;"
|'''[[Angkamuthi jezik|avm]]'''
|Aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Angkamuthi</span> 
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|†
|Australija
|Izumrli
|Priznat 3. 2. 2012<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=avm Documentation for ISO 639 identifier: avm]</ref>
|-
|'''[[Avatime jezik|avn]]'''
|aktivan
|Avatime
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|24.000 (2003).
|Gana
|Živi
|Isto i afatime, si-ya, sia, sideme.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Agavotaguerra jezik|avo]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Agavotaguerra</span> 
|[[Neklasificirani jezici|Neklasificirani]]
|†
|Brazil (Mato Grosso)
|Izumrli
|Isto i agavotokueng, agavotoqueng. U Xingú Parki, između rijeka Curisevo i Culuene.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Aushiri jezik|avs]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Aushiri</span> 
|Zaparo
|†
|Peru
|Izumrli
|Isto auxira. Drugačiji od abishira [ash].
|-
|'''[[Au (jezik)|avt]]'''
|aktivan
|Au
|[[Torricelli jezici|Torricellski]]
|8.000 (2000 popis). 
|PNG (Sandaun)
|Živi
|19  sela. Podno planina Torricelli.
|-
|'''[[Avokaya jezik|avu]]'''
|aktivan
|Avokaya
|[[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharski]]
|65.000.
|Sudan, DR Kongo
|Živi
|Isto i abukeia, avukaya. Dijalekti: ojila (odzila, odziliwa), ajugu (adjiga, ojiga, agamoru).
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Avá-Canoeiro jezik|avv]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Avá-Canoeiro</span>
|[[Tupian|Tupijski]]
|40 (1998 ISA).
|Brazil (Goiás)
|Živi
|Isto i abá, avá, awana, canoa, canoe, canoeiros. otok Bananal, i gornji Tocantins.
|-style="background:#FFDEAD;"
|'''[[Sakalava analalava malagaški jezik|avy]]'''
|Odbijen
|Sakalava analalava malagaški
|Austronezijski
|350.000 (2006)<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/2010-036_avy.pdf ISO 639-3 Registration Authority]</ref>
|Madagaskar
|Živi
|18. 5. 2011 odbijen je zahtjev da se Sakalava malagaški [skg] podijeli na jezike sakalava analalava malagaški [avy] i sakalava besalampy malagaški [bpf]<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/PastComments/2010-036_CR_Comment.pdf ISO 639-3 Change Request 2010-036]</ref>. Isto i Analalava.
|-
|'''[[Awadhi jezik|awa]]'''
|aktivan
|Awadhi
|[[Indoiranski jezici|Indoiranski]]
|38.261.000.
|Indija, nepal
|Živi
|Isto i abadi, abohi, ambodhi, avadhi, baiswari, kojali, kosali. Dijalekti: gangapari, mirzapuri, pardesi, uttari.
|-
|'''[[awa (transnovogvinejski jezik)|awb]]'''
|aktivan
|Awa
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|2.050 (2003 SIL).
|PNG (Eastern Highlands)
|Živi
|Isto i mobuta, chana. Dijalekti: tauna, ilakia, sjeveroistočni awa, južni awa.
|-
|'''[[Cicipu jezik|awc]]'''
|aktivan
|Cicipu
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|20.000 (1995 CAPRO).
|Nigerija
|Živi
|Stari naziv zapadni acipa 16. 1. 2009 zamijenjen je sa cicipu. Narod se zove Acipawa.
|-
|'''[[Awetí jezik|awe]]'''
|aktivan
|Awetí
|[[Tupian|Tupijski]]
|140 (2006 ISA).
|Brazil
|Živi
|Isto i arauine, arauite, aueti, aueto, auiti, awetö.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Anguthimri jezik|awg]]''' 
|Aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Anguthimri</span> 
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|†
|Australija
|Izumrli
|Priznat 3. 2. 2012.<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=awg Documentation for ISO 639 identifier: awg]</ref>
|-
|'''[[Awbono jezik|awh]]'''
|aktivan
|Awbono
|[[Bayono-Awbono jezici|Bayono-Awbono]]
|100 (1999 SIL).
|Indonezija (Papua)
|Živi
|Isto i Kvolyab. Na rijeci Modera.
|-
|'''[[Aekyom jezik|awi]]'''
|aktivan
|Aekyom
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|8.000 (1987 UBS).
|PNG (Western)
|Živi
|Isto i aiwin, akium, awin, zaapdni awin. Dijalekti: sjeverni awin, južni awin, istočni awin.
|-style="background:#808080;"
|'''[[awabakal (jezik)|awk]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Awabakal</span> 
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|†
|Australija
|Izumrli
|Isto i Awabagal, kuringgai, kuri, lake macquaire, newcastle tribe, lake macquarie, geawegal, gwegal. Dijalekti: awabagal, cameeragal, wonarua.
|-
|'''[[Arawum jezik|awm]]'''
|aktivan
|Arawum
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|60 (2000 S. Wurm).
|PNG (Madang)
|Živi
|→Madang, Rai Coast, Kabenau.
|-
|'''[[Awngi jezik|awn]]'''
|aktivan
|Awngi
|[[Kušitski jezici|Kušitski]] 
|500.000 (2007),
|Etiopija
|Živi
|Isto i agau, agaw, agew, agow, awawar, awi, awiya, damot, kwollanyoch. Isto i kunfal (kumfel, kunfäl, kunfel). 14. 1. 2008. u njega je uklopljen kunfal [xuf]. Etničkih: 1.000.000.
|-
|'''[[Awak jezik|awo]]'''
|aktivan
|Awak
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|6.000 (1995 CAPRO).
|Nigerija (Gombe)
|Živi
|Isto i awok, yebu.
|-
|'''[[Awera jezik|awr]]'''
|aktivan
|Awera
|[[Lakes Plain jezici|Lakes Plain]]
|70 (2000 S. Wurm).
|Indonezija
|Živi
|Na ušću rijeke Wapoga; jedno selo.
|-
|'''[[južni awyu jezik|aws]]'''
|aktivan
|Južni awyu
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|9.340 (2002 SIL).
|Indonezija (Papua)
|Živi
|Isto i jenimu, oser, siagha, sjiagha, syiagha, yenimu.
|-
|'''[[Araweté jezik|awt]]'''
|aktivan
|Araweté 
|[[Tupian|Tupijski]]
|290 (2003 ISA).
|Brazil
|Živi
|Isto i bide. Kod Altamire, Brazil.
|-
|'''[[centralni awyu jezik|awu]]'''
|aktivan
|Centralni awyu
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|7.500 (2002 M. Sohn).
|Indonezija
|Živi
|Isto i ajau, auyu, avio, awju, awya, nohon. 4 dijalekta.
|-
|'''[[Jair awyu jezik|awv]]'''
|aktivan
|Jair awyu
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|2.300 (2002 SIL).
|Indonezija
|Živi
|→Ok-Awyu, Awyu-Dumut, Awyu.
|-
|'''[[Awun jezik|aww]]'''
|aktivan
|Awun
|[[Sepički jezici|Sepički]]
|400 (2003 SIL).
|PNG (Sandaun)
|Živi
|Isto i awon; selo Yakeltim.
|-
|'''[[Awara jezik|awx]]'''
|aktivan
|Awara
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|1.870 (2007 popis),
|PNG (Morobe, Lae)
|Živi
|Etničkih: 1.865.
|-
|'''[[Edera awyu jezik|awy]]'''
|aktivan
|Edera awyu
|[[Transnovogvinejski jezici|Transnovogvinejski]]
|3.870 (2002 SIL).
|Indonezija
|Živi
|Isto i jenimu, oser, siagha, sjiagha, syiagha, yenimu.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Abipon (jezik)|axb]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Abipon</span> 
|[[Guaycuruan|Guaykuru]]
|†
|Argentina
|Izumrli. 
|Podskupine [[Riikahè]], [[Nakaigetergehè]]. Yaaucaniga ([[Yaaukanigá]]) se navode kao posebna skupina i jezik.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Ayerrerenge jezik|axe]]''' 
|Aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Ayerrerenge</span> 
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|†
|Australija
|Izumrli
|Priznat 3. 2. 2012.<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=axe Documentation for ISO 639 identifier: axe]</ref>
|-style="background:#808080;"
|'''[[Arára (neklasificirani jezik)|axg]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Arára</span> 
|[[Neklasificirani jezici|Neklasificirani]]
|†
|Brazil (MT)
|Izumrli
|Pleme se služi portugalskim. Isto i Arara do Beiradão, Arara do Rio Branco, Arára do Mato Grosso. Etničkih 150 (1994 ISA).
|-
|'''[[Yaka (Ngando jezik)|axk]]'''
|aktivan
|Yaka
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|30.000.
|Srednjoafr. Rep., Kongo
|Živi
|Narod se zove [[Bayaka]].
|-style="background:#FFC0CB;"
|'''[[srednjovjekovni armenski jezik|axm]]'''
|aktivan
|Srednjovjekovni armenski
|Armenski
|†
|ist. [[Anatolija]]
|Povijesni
|Govorio se od 11 do 15 stoljeća.
|-
|'''[[Xaragure jezik|axx]]'''
|aktivan
|Xaragure
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|570 (1996 census).
|Nova Kaledonija
|Živi
|Isto i ’Aragure, Aragure, Haragure, Thio.
|-style="background:#FFDEAD;"
|[[Auriongx jezik|axz]]
|Odbijen
|Auriongx 
|Umjetni
|/ Još nije u upotrebi
|/
|/
|18. 1. 2010 odbijen je zahtjev za priznanje<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/PastComments/CR_Comments_2009-070.pdf ISO 639-3 Change Request
2009-070]</ref>. Autonim: Aurioŋж / Aurioŋx; eng. nazivi Auriongzh , Auriongsh. Još nije u upotreebi<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/2009-070_axz.pdf ISO 639-3 Registration Authority]</ref>. zahtijev je podnesao Urion Argador.
|-
|'''[[Awar jezik|aya]]'''
|aktivan
|Awar
|[[Ramu-donjosepički jezici|Ramu-donjosepički]]
|1.090 (2003 SIL).
|PNG (Madang)
|Živi
|Dijalekti: awar, nubia. 3 sela.
|-
|'''[[Ayizo Gbe jezik|ayb]]'''
|aktivan
|Ayizo Gbe
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|227.000 (2006).
|[[Benin]]
|Živi
|Isto i ayizo, ayizo-gbe, ayzo. Dijalekti: kadagbe (kada-gbe), ayizo-seto, ayizo-tori, ayizo-kobe. U provincijama Mono i Atlantique.
|-
|'''[[južnoajmarski jezik|ayc]]'''
|aktivan
|Južnoajmarski
|[[aymaran|Ajmarski]]
|219.000 (2006).
|Peru
|Živi
|Član ajmarskog mj.
|-style="background:#808080;"
|'''[[Ayabadhu jezik|ayd]]'''
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Ayabadhu</span> 
|[[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]]
|6 (1981 Wurm and Hattori); †
|Australija (QL). Na poluotoku York.
|Izumrli
|3. 7. 2009 označen izumrlim
|-
|'''[[Ayere jezik|aye]]'''
|aktivan
|Ayere
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|3.000 (Blench 1992).
|Nigerija (Kwara)
|Živi
|→Benue-Congo, Defoid, Ayere-Ahan
|-
|'''[[Ginyanga jezik|ayg]]'''
|aktivan
|Ginyanga
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|12.000 (2000 census).
|[[Togo]]
|Živi
|Narod sebe naziva Anyanga ili Agnagan.
|-
|'''[[hadrami arapski|ayh]]'''
|aktivan
|Hadrami arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|410,000.
|Jeman; [[Eritreja]], Kenija
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|'''[[Leyigha jezik|ayi]]'''
|aktivan
|Leyigha
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|10.000 (1989).
|Nigerija
|Živi
|Narod se zove Ayigha.
|-
|'''[[Akuku jezik|ayk]]'''
|aktivan
|Akuku
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|Nepoznato
|Nigerija (Edo)
|Živi
|⇒Benue-Congo, Edoid, Sjverozapadni Edoid, Južni
|-
|'''[[Libijski arapski|ayl]]'''
|aktivan
|Libijski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|4.321.000.
|Libija, Egipat, Niger
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|'''[[ajmarski jezik|aym]]''' (mj)
|aktivan
|Ajmarski
|[[aymaran|Ajmarski]]
|2.446.642.
|Bolivija, peru
|Živi
|Jezici: [ayr], [ayc] 
|-
|'''[[sjevernojemenski arapski|ayn]]'''
|aktivan
|sjevernojemenski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|7.600.000 (1996).
|Jemen
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|'''[[Ayoreo jezik|ayo]]'''
|aktivan
|Ayoreo
|[[zamucoan|Zamuco]]
|3.070.
|[[Paragvaj]], Bolivija
|Živi
|Isto i ayoré, moro, morotoco, pyeta yovai. Diajalekt: tsiracua. Pleme se u Paragvaju zove [[Morotoco]].
|-
|'''[[sjevernomezopotamski arapski|ayp]]'''
|aktivan
|Sjevernomezopotamski arapski
|[[Semitski jezici|Semitski]]
|6.300.000.
|Irak, Sirija, Turska
|Živi
|Član arapskog mj
|-
|'''[[Ayi (sepički jezik)|ayq]]'''
|aktivan
|Ayi
|[[Sepički jezici|Sepički]]
|430 (2000 popis).
|Papua NG
|Živi
|3 sela u provinciji Sandaun
|-
|'''[[centralnoajmarski jezik|ayr]]'''
|aktivan
|Centralnoajmarski 
|[[aymaran|Ajmarski]]
|2.262.900.
|Bol., Arg., Čile, Peru.
|Živi
|Član ajmarskog mj
|-style="background:#DC143C;"
|'''[[Sorsogon Ayta jezik|ays]]'''
|aktivan
|<span style='color: #00FF00'>Sorsogon Ayta</span>
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|18 (2000 S. Wurm).
|Filipini
|Živi
|Pred izumiranjem
|-
|'''[[Bataan Ayta jezik|ayt]]'''
|aktivan
|Bataan Ayta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|500 (2000 S. Wurm). 
|Filipini
|Živi
|1.000 etničkih. 18. 1. 2010. stari naziv Bataan Ayta zamijenjen je sa novim nazivom Magbukun Ayta<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=ayt Documentation for ISO 639 identifier: ayt]</ref>.
|-
|'''[[Ayu jezik|ayu]]'''
|aktivan
|Ayu 
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|800 (2003 SIL).
|Nigerija (Kaduna)
|Živi
|isto i aya. U selima Kongon, Gwade, Tayu, Arau, Diger, Ikwa, Agamati, Anka Ambel i Amantu.
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Ayi (tibetsko-burmanski jezik)|ayx]]'''''
|Povučen
|Ayi
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|2.200 (2004).
|Kina
|
|18. 5. 2011 povučen je i uklopljen u Anong [nun] kao duplikat.
|-style="background:#808080;"
|[[Tayabas Ayta jezik|ayy]]
|aktivan
|<span style='color: #FFFAFA'>Tayabas Ayta</span> 
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|†
|Filipini
|Izumrli
|
|-
|'''[[Mai brat|ayz]]'''
|aktivan
|Mai Brat
|[[Maybrat jezici|Maybrat]]
|20.000 (1987 SIL).
|Indonezija
|Živi
|Narod se zove [[Ayamaru]]. Oko 40 sela. Dijalekti: maisawiet, maiyah, maimaka, maite, maisefa.
|-
|'''[[Azha jezik|aza]]'''
|aktivan
|Azha
|[[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]]
|53.000 (2007).
|Kina (Yunnan)
|Živi
|Isto i aji, ajiwa, a’ndze, a’ntsaozo, azan, nimitso, phuphje, phula, hua phula, hua yi, shaoji phula, sifter basket phula, hei phula, black phula, niuweiba phula, cowtail phula, jin phula, golden phula, han phula. Priznat 14. 1. 2008.
|-
|'''[[južnoazerbajdžanski jezik|azb]]''' 
|aktivan
|Južnoazerbajdžanski
|[[Turkijski jezici|Turkijski]]
|12.612.660.
|Iran, Afg., Irak, Sirija, Turska.
|Živi
|Član azerbajdžanskog mj [aze]. Dijalekti često nose imena po plemenima: aynallu (inallu, inanlu), karapapakh, tabriz, afshari (afshar, afsar), shahsavani (shahseven), moqaddam, baharlu (kamesh), nafar, qaragozlu, pishagchi, bayat, qajar.
|-
|'''[[istočni Durango Nahuatl jezik|azd]]''' 
|Aktivan
|Istočni Durango Nahuatl
|[[uto-Aztecan|Juto-astečki]]
|
|Meksiko
|Živi
|Čekanje na priznanje na zahtjev upučen 2011. da se odvoji od durango nahuatla [nln]; priznat je 3. 2. 2012. Etn. grupa Mexicanero.
|-
|'''[[azerbajdžanski jezik|aze]]''' (mj)
|aktivan
|Azerbajdžanski 
|[[Turkijski jezici|Turkijski]]
|19.147.529.
|Azerbajdžan, Iran
|Živi
|Jezici: [azj], [azb]
|-
|'''[[Amuzgo de San Pedro Amuzgos (jezik)|azg]]'''
|aktivan
|Amuzgo de San Pedro Amuzgos
|[[Oto-Manguean|Otomang]]
|4.000 (1990 popis).
|Meksiko
|Živi
|Isto i Amuzgo de San Pedro Amuzgos, Oaxaca Amuzgo.
|-
|'''[[sjevernoazerbajdžanski jezik|azj]]'''
|aktivan
|Sjevernoazerbajdžanski
|[[Turkijski jezici|Turkijski]]
|7.473.270. 
|[[Azerbajdžan|Azerb.]], [[Armenija|Arm.]], [[Gruzija|Gruz.]], [[Rusija|Rus.]]
|Živi
|Član azerbajdžanskog mj. Dijalekti: quba, derbend, baku, shamakhi, salyan, lenkaran, qazakh, airym, borcala, terekeme, qyzylbash, nukha, zaqatala (mugaly), qabala, yerevan, nakhchivan, ordubad, ganja, shusha (karabakh), karapapak. Etničkih: 6,224,490.
|-
|'''[[Ipalapa Amuzgo jezik|azm]]'''
|aktivan
|Ipalapa Amuzgo
|[[Oto-Manguean|Otomang]]
|940 (2000 popis).
|Meksiko
|Živi
|Isto i Jnunda.
|-
|'''[[zapadni durango nahuatl jezik|azn]]'''
|Aktivan
|Zapadni Durango Nahuatl
|[[uto-Aztecan|Juto-astečki]]
|
|Meksiko
|Živi
|Čekanje na priznanje upučeno 2011 da se odvoji od durango nahuatla [nln]; priznat je 3. 2. 2012
|-
|'''[[Awing jezik|azo]]'''
|aktivan
|Awing
|[[Voltaško-kongoanski jezici|Voltaško-kongoanski]]
|19.000 (2001 SIL).
|Kamerun
|Živi
|Isto i Awi, Bambuluwe, Mbwe’wi. U selu Awing-Bambaluwe. Niger-Congo, Atlantic-Congo,⇔ Benue-Congo, Bantoid, Južni Bantoid, Wide Grassfields, Narrow Grassfields, Mbam-Nkam, Ngemba
|-style="background:#90EE90;"
|'''''[[Adzera jezik|azr]]''''' 
|Povučen
|Adzera 
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|20.675 (1988 Holzknecht).
|Papua NG
|
|14. 1. 2008 povučen i podijeljen na 3 jezika: Adzera [adz] (novi identifikator), Sukurum [zsu] i Sarasira [zsa] 
|-
|'''[[Faire Atta jezik|azt]]'''
|aktivan
|Faire Atta
|[[Austronezijski jezici|Austronezijski]]
|300 (2000 S. Wurm). 
|[[Filipini]]
|Živi
|600  etničkih.
|-
|'''[[sierra astečki (jezik)|azz]]'''
|aktivan
|Sierra astečki
|Juto-astečki
|125.000 (1983).
|[[Meksiko]]
|Živi
|Isto i Mejicano de Zacapoaxtla, Náhuat de la Sierra de Puebla, Sierra Aztec, Sierra Puebla Náhuatl, Zacapoaxtla Náhuat, Highland Puebla Nahuatl
|}
== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.sil.org/iso639-3/codes.asp ISO 639 Code Tables A]
*[http://www.ethnologue.com/14/language_code_index.asp?letter=A Ethnologue: Fourteenth Edition Language code index A]
*[http://www.ethnologue.com/15/language_code_index.asp?letter=A Ethnologue Language Code Index (15) A]
*[http://www.ethnologue.com/language_code_index.asp?letter=A Ethnologue Language Code Index]
*[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/639-3_ChangeRequests_2006_Summary3.pdf ISO 639-3 Change Requests Series 2006]
*[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/639-3_ChangeRequests_2007_Sum&Add.pdf ISO 639-3 Change Requests Series 2007]
*[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/639-3_ChangeRequests_2008_Sum&Add.pdf ISO 639-3 Change Requests Series 2008]
*[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/639-3_ChangeRequests_2009_Sum&Add.pdf ISO 639-3 Change Requests Series 2009]
*[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/639-3_ChangeRequests_2010_Summary.pdf ISO 639-3 Change Requests Series 2010]
*[http://www.sil.org/iso639-3/codes_retired.asp Retired Code Elements Index]
*[http://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_list.php Codes arranged alphabetically by alpha-3/ISO 639-2 Code]
[[Kategorija:Popis jezika po kodnim nazivima]]