Vidi kôd stranice Izbor režima obrade

<!--'''Izbor režima obrade'''-->[[datoteka:Tokarenje 01.pdf|mini|desno|300px|Izbor režima obrade kod [[Tokarenje|tokarenja]] podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: brzine rezanja ''v<sub>c</sub>'', posmaka ''f'' i dubine rezanja ''a<sub>p</sub>''.]]

[[datoteka:Brzina rezanja 1.png|mini|desno|300px|Parametri kod [[Tokarenje|tokarenja]]: brzina rezanja ''v<sub>c</sub>'', posmak ''f'' i dubina rezanja ''a<sub>p</sub>''.]]

[[datoteka:Kutevi reznog alata.jpg|mini|desno|300px|Kutovi [[rezni alat|reznog alata]].]]

[[datoteka:Kutevi tokarskog noza.jpg|mini|desno|300px|Kutovi [[tokarenje|tokarskog]] noža.]]

[[datoteka:StimUmfangsfraesen2B.png|mini|desno|300px|[[Glodalica|Glodanje]] je postupak [[strojna obrada|strojne obrade]] skidanjem čestica kod kojeg [[alat]] obavlja glavno [[gibanje]].]]

[[datoteka:SchruppenDrehen.jpg|mini|desno|300px|Grubo uzdužno [[tokarenje]].]]

[[datoteka:SchlichtenDrehen.jpg|mini|desno|300px|Završno ili fino [[tokarenje]].]]

[[datoteka:Längs-Rund-Drehen.jpg|mini|desno|300px|Uzdužno [[tokarenje]] je osnovna operacija tokarenja.]]

[[datoteka:Quer-Plan-Drehen.jpg|mini|desno|300px|Poprečno ili plansko [[tokarenje]].]]

'''Izbor režima obrade''' kod [[Tokarenje|tokarenja]] podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: 
* brzine rezanja ''v<sub>c</sub>'' ([[Metar u sekundi|m/s]]),
* posmaka ''f'' (mm/[[minuta|min]]),
* dubine rezanja ''a<sub>p</sub>'' (mm).

'''Brzina rezanja''' je [[brzina]] kojom se [[materijal]] (obradak) kreće u odnosu prema oštrici [[Rezni alat|reznog alata]] prilikom [[Rezanje|rezanja]]. 

'''Posmak''' ili '''posmična brzina''' pri gruboj obradi je vezan uz [[geometrija|geometriju]] pločice i dubinu rezanja. Posmak ne treba biti veći od pola (1/2) [[polumjer]]a vrha pločice (na primjer tokarskog noža). Pri finoj (čistoj) obradi posmak (mm/okr) je određen zahtijevanom kvalitetom [[Hrapavost površine|hrapavosti obrađene površine]].

'''Dubina rezanja''' što je veća, broj prolaza će biti manji, a time i vrijeme izrade kraće.

Vrijednosti se biraju na osnovi: 
* vrste [[materijal]]a obratka,
* vrste materijala [[Rezni alat|reznog alata]] i [[geometrija|geometrije]] [[alat]]a ([[kut]]ovi, izmjere ili dimenzije, polumjer vrha pločice),
* tipa operacije i vrste [[Strojna obrada|strojne obrade]] (gruba, čista ili fina obrada),

uvažavajući ograničenja vezana uz: 
* [[kvaliteta|kvalitetu]] obrade ([[Tolerancija dužinskih mjera|tolerancije]], hrapavost površine),
* [[stroj]] ([[snaga]], [[okretni moment]], najveća brzina vrtnje i najveći posmak),
* sigurnost (brzina vrtnje povezana sa [[Stezni pribor|stezanjem obratka]], nebalansiranost stegnutog obratka),
* tehničko-ekonomske kriterije ([[troškovi proizvodnje]], [[produktivnost]]) koji ovise o životnom vijeku alata, a time i o odabranim parametrima obrade.

Određivanje vrijednosti parametara obrade može se temeljiti na: 
* [[Iskustvo|iskustvu]] [[Tehnologija|tehnologa]] [[Strojna obrada|obrade odvajanjem čestica]]; 
* priručnicima i [[Katalog|katalozima]] proizvodača alata; 
* [[Računalo|računalnim sustavima]] za određivanje parametara obrade. <ref> Mladen Bošnjaković: ”Numeričko upravljani alatni strojevi “, Školska knjiga, 2016. </ref>

== Optimalna brzina rezanja ==
Za dani materijal i dani skup uvjeta rezanja postoji najbolja (optimalna) brzina rezanja. Glavni čimbenici na osnovi kojih se računa optimalna brzina rezanja jesu:
* vrsta materijala koji se obrađuje, to jest rezljivost materijala; materijali s većim otporom za rezanje razviti će više [[toplina|topline]], a time će [[temperatura]] i alata i obratka biti veća;
* vrsta materijala [[alat]]a, to jest sposobnost alata da izdrži toplinu bez gubitka reznih svojstava;
* vrsta obrade (fina ili gruba obrada);
* ekonomični životni vijek alata (trošak oštrenja ili nabave novog alata s obzirom na količinu proizvedenih proizvoda). Na životni vijek alata neposredno utječe toplina koja se razvija pri obradi (proizvedena toplina ne predstavlja problem, ako se može odvoditi jednako brzo kao što se i stvara).

Materijali koji se koriste za izradu alata imaju neku graničnu temperaturu nakon koje se oštrica brzo zatupljuje. Prosječne vrijednosti tih temperatura dane su u tablici:

{| class="wikitable"
|+ Prosječne temperature nakon koje se oštrica brzo zatupljuje
|-
! scope="col" | Materijal alata
! scope="col" | Granična temperatura ([[°C]])
|-
| Visokougljični [[čelik]] 
| 150
|-
| [[Brzorezni čelik]] (HSS)
| 600
|-
| [[Legure]]  
| 700
|-
| [[Volframov karbid|Volframovi karbidi]] i [[Titanijev karbid|titanijevi karbidi]] 
| 870
|-
| Oksidna [[keramika]]
| 1 150
|-
|}

Brzina rezanja se računa pod pretpostavkom da su ispunjeni optimalni uvjeti rezanja što podrazumijeva: 
* stalno i dobro [[hlađenje]];
* optimalna količina odvojenog materijala;
* odgovarajuću [[krutost]] sustava obradak - alat – stroj;
* neprekinuti rez (u usporedbi s prekinutim kada se tokari pravokutni pripremak); 
* povoljnu strukturu materijala (bez otvrdnutih dijelova, uključaka pijeska (nakon [[Lijevanje|lijevanja]]), ogorine i slično).

Ograničavajući čimbenici pri odabiru najveće brzine rezanja mogu biti: 
* svojstva stroja (snaga, okretni moment, najveća brzina vrtnje i najveći posmak); 
* tehničko stanje stroja (starost stroja, [[održavanje]] i slično).

Prevelika brzina rezanja može uzrokovati preveliko trošenje alata, lom alata ili odvajanje dijelova alata i to dovodi do mogućih opasnih uvjeta rada. Također može dovesti i do pregrijanja izratka što dovodi do njegovog znatnijeg širenja. Nakon hlađenja takav obradak će imati manje izmjere ([[dimenzija|dimenzije]]) od potrebnih. Jednako tako, pregrijavanje nekih materijala može dovesti do strukturnih promjena u površinskom sloju, mijenjajući mu na taj način svojstva.

=== Brzina vrtnje vretena kod tokarenja ===
Na osnovu brzine rezanja ''v<sub>c</sub>'' (na primjer preporuke proizvođača alata) računa se [[broj okretaja]] vretena ''n'' (okr/s): 

:<math> n = \frac{v_c}{\pi \cdot d} </math> 

ili ''n'' (okr/min):

:<math> n = \frac{60 \cdot v_c}{\pi \cdot d} </math> 

gdje je: ''d'' - promjer obratka u [[metar|metrima]], ''v<sub>c</sub>'' - brzina rezanja u [[Metar u sekundi|m/s]].

Kako brzina rezanja direktno utječe na vrijeme obrade, a značajno utječe i na veličine pri stvaranju odvojene čestice i pri trošenju oštrice reznog alata te na ostvarenje odgovarajuće kvalitete obrađene površine, potrebno ju je optimirati. U primjeni su najčešće dva kriterija optimiranja:
* najkraće vrijeme obrade jednog komada (najveća [[produktivnost]]), 
* najniži trošak obrade jednog komada (najveća [[ekonomičnost]]).

== Optimalni posmak ==
Najveće vrijednosti posmaka u ovisnosti o polumjeru vrha pločice tokarskog noža dane su u tablici niže:

{| class="wikitable"
! Polumjer vrha pločice (mm)
! 0,4
! 0,8
! 1,2
! 1,6
! 2,4
|- 
| najveći posmak (mm/okr)
| 0,13 - 0,25
| 0,25 - 0,50
| 0,35 - 0,70
| 0,5 - 1,0 
| 0,7 - 1,5
|- 
|}

Posmak se bira tako da se postigne najveće volumno odstranjivanje materijala za danu krutost sustava obradak-stroj-alat te raspoloživu snagu stroja. 

Pri finoj obradi posmak (mm/okr) je određen zahtijevanom kvalitetom [[Hrapavost površine|hrapavosti obrađene površine]].

{| class="wikitable"
| colspan="3" | '''Hrapavost površine'''
| colspan="4" | '''Polumjer vrha pločice''' (mm)
|- 
| rowspan="2" | Stare oznake
| rowspan="2" | R<sub>a</sub>
| rowspan="2" | R<sub>t</sub>
| 0,4
| 0,8
| 1,2
| 1,6
|- 
| colspan="4" | '''Posmak''' (mm/okr)
|-
| N6
| 0,8  
| 1,6
| 0,07 
| 0,1   
| 0,12 
| 0,14
|-
| N7 		
| 1,6     
| 4 	
| 0,11  
| 0,16    
| 0,19 
| 0,22 
|-
| N8 		
| 3,2   
| 10 	
| 0,17  
| 0,15    
| 0,30  
| 0,35
|-
| N9 		
| 6,3   
| 16 	
| 0,22  
| 0,32    
| 0,39  
| 0,45
|-
|} 

Za postizanje vrlo male hrapavosti R<sub>a</sub> < 0,8 [[metar|μm]] veliki utjecaj ima i stanje rezne oštrice alata.

Na osnovu odabranog posmaka može se izračunati brzina posmaka ''v<sub>f</sub>'' (mm/min):

:<math> v_f = f \cdot n </math> 

== Dubina rezanja ==
Pri gruboj obradi dubina rezanja ograničena je dodatkom za obradu i snagom stroja, a povezana je s brzinom rezanja i posmakom. Što je veća dubina rezanja, broj prolaza će biti manji, a time i vrijeme izrade kraće.

Pri finoj obradi dubina rezanja je mala kako bi se dobila dobra kvaliteta obrade:
:0,2 mm < ''a<sub>p</sub>'' <0,5 mm.

=== Količina odvojenog materijala ===
Nakon određivanja parametara ''v<sub>c</sub>, f'' i ''a<sub>p</sub>'', može se izračunati količina odvojenog materijala ''Q'' (mm<sup>3</sup>/min): 

:<math> Q = a_p \cdot f \cdot v_c </math>

== Primjer izbora režima obrade ==

{| class="wikitable"
| colspan="2" | '''Materijal obratka'''
| rowspan="3" | Vrsta <br> reza<sup>1)</sup>
| colspan="4" | Nož
| colspan="5" | '''Brzina rezanja'''<sup>4)</sup> ''v<sub>c240</sub>'' (m/min)
|- 
| rowspan="2" | vrsta
| rowspan="2" | čvrstoća <br> ''R<sub>m</sub>'' (N/mm<sup>2</sup>)
| rowspan="2" | tvrde <br> kovine<sup>2)</sup>
| colspan="3" | kutovi na alatu<sup>3)</sup>
| colspan="5" | pri '''posmaku''' ''f'' (mm/okr)
|- 
| γ (˚)
| γ<sub>f</sub> (˚)
| λ (˚)
| 0,1
| 0,2
| 0,4
| 0,8
| 1,6
|-
| rowspan="3" | čelični <br> lijev
| < 520  
| m <br> v
| P 10 <br> P 30 
| 6 <br> 6   
| - <br> - 5
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| 135 <br> -		
| 110 <br> -     
| 95 <br> 40	
| 80 <br> 32  
| - <br> 27 
|-
| 520 - 700 
| m <br> v
| P 10 <br> P 30 
| 6 <br> 6   
| - <br> - 5
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| 110 <br> -		
| 90 <br> -     
| 75 <br> 30	
| 65 <br> 25  
| - <br> 22 
|-
| > 700  
| m <br> v
| P 10 <br> P 30 
| 6 <br> 6   
| - <br> - 7
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| 70 <br> -		
| 60 <br> -     
| 50 <br> 20	
| 45 <br> 17
| - <br> 14 
|-
| meki <br> čelik
| < 520  
| m <br> v
| P 10 <br> P 30 
| 15 <br> 12   
| - <br> - 3
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| 250 <br> -		
| 210 <br> -     
| 180 <br> 85	
| 150 <br> 70
| - <br> 60 
|-
| polutvrdi <br> čelik
| 500 - 700  
| m <br> v
| P 10 <br> P 30 
| 12 <br> 10   
| - <br> - 3
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| 220 <br> -		
| 185 <br> -     
| 155 <br> 65	
| 130 <br> 55
| - <br> 45 
|-
| tvrdi <br> čelik
| 700 - 1000  
| m <br> v
| P 10 <br> P 30 
| 10 <br> 8   
| - <br> - 3
| 4 - 6 <br> 5 - 10
| 165 <br> -		
| 135 <br> -     
| 110 <br> 45	
| 85 <br> 35
| - <br> 25 
|-
| rowspan="2" | legirani <br> čelik
| 400 - 1000  
| m <br> v
| P 10 <br> P 30 
| 6 <br> 6   
| 0 <br> - 7
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| 85 <br> -		
| 65 <br> -     
| 55 <br> 22	
| 45 <br> 18
| - <br> 14 
|-
| 1400 - 1800  
| m <br> v
| K 10 <br> K 10 
| 4 <br> 4   
| 0- 3 <br> - 7
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| -		
| 30     
| 25	
| 15
| - 
|-
| Mn tvrdi <br> čelični lijev
| -  
| m <br> s
| K 10 <br> K 10 
| 0 <br> 0   
| - <br> - 5
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| -		
| 18     
| 15
| -
| - 
|-
| Mn tvrdi <br> čelik kovani
| -  
| m <br> s
| P 20 <br> P 20 
| 4 <br> 4   
| - <br> - 5
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| -		
| 18     
| 15
| -
| - 
|-
| nehrđajući <br> čelik lijevani
| 600 - 700
| m <br> s
| K 10 <br> K 10 
| 6 <br> 6   
| - <br> - 5
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| 30		
| 25     
| 20
| 15
| - 
|-
| nehrđajući <br> čelik kovani
| 600 - 700
| m <br> s
| P 10 <br> P 20 
| 12 <br> 12   
| - <br> 0
| 0 - 4 <br> 5 - 10
| 80 <br> -		
| 65 <br> 40     
| 50 <br> 30
| 45 <br> 25
| - 
|-
| alatni <br> čelik 
| 1500 - 1800
| m <br> s
| K 10 <br> K 10 
| 0 <br> 0   
| - <br> - 5
| 3 - 5 <br> 3 - 5
| 23		
| 18     
| 15
| 12
| - 
|}
Napomena:
*1) m - mali presjek, neprekinuti rez s dubinom rezanja do 3 mm i posmakom do 0,3 mm;
** s - srednji presjek, prekinuti rez s dubinom rezanja do 6 mm i posmakom do 0,6 mm;
** v - veliki presjek, prekinuti rez s dubinom rezanja do 10 mm i posmakom do 1,5 mm;
*2) Vrste [[Tvrdi metal|tvrdih kovina]].
*3) Kutovi na alatu: ''γ<sub>f</sub>'' je kut fasete na prednjoj plohi, širokoj od 0,5 do 2 posmaka; ''α'' = 8˚. Kut fasete na stražnjoj plohi ''α<sub>f</sub>'' = 8˚.
*4) ''v<sub>c240</sub>'' brzina rezanja za postojanost ''T'' = 240 minuta. Za drugačiju postojanost alata vrijede omjeri:
** ''v<sub>c60</sub>'' : ''v<sub>c240</sub>'' : ''v<sub>c480</sub>'' = 1,26 : 1 : 0,89 <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Obrada metala]]