Vidi kôd stranice Joseph Louis Gay-Lussac

<!--'''Joseph Louis Gay-Lussac'''-->{{Znanstvenik
| ime                     = Joseph Louis Gay-Lussac
| slika                   = Gaylussac.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[6. prosinca]] [[1778.]]
| mjesto_rođenja          = [[Saint-Léonard-de-Noblat]], [[Limousin]], [[Francuska]]
| datum_smrti             = [[9. svibnja]] [[1850.]]
| mjesto_smrti            = [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Francuzi|Francuz]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]], [[kemija]]
| radna_institucija       = [[École polytechnique|Politehnička škola u Parizu]] <br/> [[Sorbona|Sveučilište u Parizu]] ([[Sorbona]])
| alma_mater              = [[École polytechnique|Politehnička škola u Parizu]] 
| doktorski_mentor        = [[Claude Louis Berthollet]]
| doktorski_studenti      =  
| poznat_po               = [[Gay-Lussacov zakon]]
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 =  
}}

'''Joseph Louis Gay-Lussac''' ([[Saint-Leonard-de-Noblat]], [[6. prosinca]] [[1778.]] - [[Pariz]], [[9. svibnja]] [[1850.]]), [[Francuska|francuski]] [[fizičar]] i [[kemičar]]. Asistent [[Claude Louis Berthollet|C. Bertholleta]]; od 1809. [[profesor]] kemije na Politehničkoj školi u Parizu; od 1808. do 1832. profesor fizike na [[Sorbona|Sorbonnei]], od 1832. profesor opće kemije na ''Jardin des Plantes''. Proslavio se već u 24. godini radom ''Istraživanja o širenju plinova i para'' ([[Francuski jezik|fr]]. ''Recherches sur la dilatation des gaz et des vapeurs'', 1802.), kojim je proširio zapažanja [[Jacques Charles|J. Charlesa]] ([[Charlesov zakon]]) o toplinskom rastezanju plinova ([[Gay-Lussacov zakon]]). Godine 1804. dizao se [[balon]]om do 7 000 [[metar]]a proučavajući sastav [[zrak]]a i promjene [[Zemljino magnetsko polje|Zemaljskoga magnetizma]]. Zajedno s [[Alexander von Humboldt|A. von Humboldtom]] 1805. postavio zakon o volumnim proporcijama kod reakcija među [[plin]]ovima. S Louis Jacques Thénardom 1808. izdvojio [[natrij]] i [[kalij]] i upotrijebio ih za [[Oksidacija|redukciju]] [[Bor (element)|borne]] [[kiseline]] u bor (1809.). Istraživao [[vrenje]] ili fermentaciju (1810.) i [[jod]] (1814.), otkrio dicijan i [[Cijanovodična kiselina|cijanovodičnu kiselinu]] (1815.). Usavršio je postupke čišćenja [[kovina]], a 1835. uveo u postrojenja za proizvodnju [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]], [[toranj]] za (''Gay-Lussacov toranj'') ponovno iskorištavanje [[Dušikovi oksidi|dušikovih oksida]]. <ref> '''Gay-Lussac, Louis Joseph''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21451] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Njegovo ime nalazi se na listi [[Lista sa 72 imena na Eiffelovom tornju|72 znanstvenika]] ugraviranih na [[Eiffelov toranj|Eifellovom tornju]].

==Gay-Lussacov zakon==
{{glavni|Gay-Lussacov zakon|Plinski zakoni}}

[[datoteka:Charles and Gay-Lussac's Law animated.gif|mini|lijevo|250px|[[Gay-Lussacov zakon]].]]
'''Gay-Lussacov zakon''' je otkrio Joseph Louis Gay-Lussac 1809. On je tvrdio da je [[tlak]] u nekom spremniku, koji ima konstantan [[obujam]], direktno razmjeran (proporcionalan) sa [[Temperatura|apsolutnom temperaturom]] (u [[Kelvin]]ima). Povećanjem temperature, [[molekule]] [[plin]]a postaju sve brže i snažnije udaraju na stijenke spremnika. Matematički se taj zakon može opisati kao:

:<math>P = k_3 \cdot T \,</math>

gdje je: ''T'' - [[apsolutna temperatura]] ([[kelvin|K]]), ''P'' – [[tlak]] plina ([[Pa]]) i ''k<sub>3</sub>'' – [[konstanta]].

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Gay-Lussac, Joseph Louis}}
[[Kategorija:Francuski fizičari]]
[[Kategorija:Francuski kemičari]]