Vidi kôd stranice Phillipsova krivulja

<!--'''Phillipsova krivulja'''-->'''Phillipsova krivulja''' je u [[ekonomija|ekonomiji]] inverzni odnos između stope nezaposlenosti i stope inflacije. Jednostavno bi objašnjenje glasilo što je stopa nezaposlenosti u ekonomiji neke [[država|države]] niža, to je veća stopa promjene u [[plaća]]ma radne snage ekonomije te države.

== Povijest ==
1958. godine [[Alban W. Phillips]] objavio je članak naslova "The relationship between unemployment and the rate of change of money wages in the UK 1861-1957". Phillips je uočio inverzan odnos između promjene nadnica i [[nezaposlenost|nezaposlenosti]] . Kada je na tržištu veća [[ponuda]] rada od [[potražnja|potražnje]] za radom, tj. kada je veća nezaposlenost, nadnice padaju, dok, suprotno, nadnice rastu kada je potražnja za radom veća od ponude, odnosno, kada se nezaposlenost smanjuje. Promjena nadnica se reflektira na promjenu [[cijena]], tj. [[inflacija|inflaciju]]. Do 1970-ih godina ovaj je odnos uočen u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] (Phillips) i SAD-u ([[Paul Samuelson|Samuelson]] i Solow).  Samuelson i Solow su ovaj obrnuto proporcionalan odnos između nezaposlenosti i inflacije nazvali Phillipsova krivulja, te je on postao temelj [[makroekonomija|makroekonomskog ]] razmišljanja i ekonomskih politika. 

Taj odnos je implicirao da se zemlje trebaju odlučiti između različitih kombinacija nezaposlenosti i inflacije. Neka zemlja je mogla postići nisku nezaposlenost ako je bila voljna tolerirati višu inflaciju, ili se mogla odlučiti za stabilnost cijena (nisku ili nultu inflaciju) ukoliko je bila voljna tolerirati višu razinu nezaposlenosti. 

== Stagflacija ==
Većina diskusija vezanih za Phillipsovu krivulju se odnosila na to koju točku na krivulji odabrati tj. koja je kombinacija inflacije i nezaposlenosti najbolja. 1970-ih empirijske procjene ovog odnosa su postale nezadovoljavajuće. U [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i zemljama OECD-a istovremeno je postojala visoka nezaposlenost i visoka inflacija, što je, očito, bilo u suprotnosti s Phillipsovom krivuljom. Uočena [[stagflacija]] je dovela do raspada koncepta Phillipsove krivulje.

[[Kategorija:Makroekonomija]]