Vidi kôd stranice Pohod Matije Korvina na Bosnu 1480.

<!--'''Pohod Matije Korvina na Bosnu 1480.'''-->{{Oružani sukob
|naziv        = Pohod Matije Korvina na Bosnu 1480.
|dio          = [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]]
|slika        = 
|opis slike=  
|datum        = [[6. studenoga]] 1480. - poč. prosinca [[1480.]]
|mjesto       = 
|povod        = Učestali osmanski upadi u Hrvatsko-Ugarsku.
|teritorij    = [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosna]], gornja Hercegovina
|ishod        = [[Matija Korvin]] vratio je djelove Bosne od Osmanlija. Vlasi u Poneretavlju izrazili naklonost Matiji Korvinu. 
|sukobljeni1  = [[Datoteka:Croatian Chequy.svg|25px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatsko Kraljevstvo]] <br> [[Datoteka:Coat of Arms of Hungary.svg|25px]] [[Kraljevina Ugarska]] 
|sukobljeni2  = [[datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|25px]] [[Osmansko Carstvo]]
|sukobljeni3  =
|zapovjednik1 = kralj Matija Korvin<br>hrvatski ban [[Ladislav Egervarski]]<br> bosanski ban [[Petar Dojčin]]<br> srpski naslovni despot [[Vuk Grgurević]]
|zapovjednik2 = Daut-paša
|jačina1      = 
|jačina2      = 
|jačina3      = 
|posljedice1  = 
|posljedice2  = 
|posljedice3  = 
|bilješke     = 
}}

'''Pohod Matije Korvina na Bosnu''' bila je ofenzivna operacija [[Hrvatsko-Ugarska|Hrvatsko-Ugarske]] protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name="Horvat397-399">[[Rudolf Horvat]]: [https://archive.org/stream/povjesthrvatske00horvgoog/povjesthrvatske00horvgoog_djvu.txt Povijest Hrvatske], Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 397.-399. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.</ref> 

== Ciljevi ==
Cilj je bio poremetiti Osmanlijama osvajački polet, oslabiti osvajača plijenjenjem, zarobljavanjem i paležem, vratiti izgubljene posjede, možebitno doći i do krajeva koje nije prije posjedovao te možebitno preokrenuti tijek ratovanja iz obrambenog u napadno.<ref name="Horvat397-399"/>

== Uvodne okolnosti ==
Nakon osmanskih provala ljeti i jeseni 1479. u hrvatske, slovenske, austrijske i mađarske krajeve te osmanskog poraza u [[bitka kod Brežaca 1479.|bitci]] kod Brežaca iste godine, uslijedio je jednogodišnji neizvjesni mir. <ref name="Horvat397-399"/>

Kolovoza 1480. provali u hrvatske je krajeve provalio [[Daut-paša]] te s porobljavanjem i paleži nastavio dalje u Kranjsku, Korušku i Štajersku. Opustošili su Osmanlije sve doline rijeke Save, Drave, Krke, Labuđe i Mure. U Bosnu su se vratili s velikim plijenom. Uz mnogo zaplijenjenog tvoriva, zarobili su mnogo ljudi koje su poslije prodavali kao roblje po Osmanskom Carstvu.<ref name="Horvat397-399"/>

Situacija je postajala sve gora. Nepromišljeni kraljev [[Rat Matije Korvina protiv Frankopana 1479. - 1480.|pohod na Frankopane]] koji je rezultirao gubitkom pomorskih posjeda u Hrvatskoj veljače 1480., kao i svježa sjećanja na osmanski pohod na mletačku "Terra firmu" u Furlanskoj, davalo je do znanja da se mora nešto učiniti, jer postojala je izvjesnost da budući osmanski napadi ne će biti samo [[puzajući rat]] kojim se gospodarski iscrpljuje i depopulira pogranično područje te tako stvara preduvjet za pomicanje granice na štetu njegova kraljevstva, nego bi mogao umjesto pljačkaškog uslijediti osvajački pohod. Uz to je kralj već bio u ambicioznom ratu [[Rat Matije Korvina protiv Fridrika III. 1479. - 1487.|protiv njemačkog cara]], a [[Mlečani]] su čekali prigodu za dočepati se još kojeg komada njegova kraljevstva.<ref name="Horvat397-399"/>

Po dopuštenju Fridrika III. provalio je Daut-beg kroz Hrvatsku u Kranjsku i Štajersku. Na 
povratku provalio je Daut-beg i u Ugarsku do  Rabe, gdje se negdje i Matija Korvin nalazio, ali ga 
do nogu potukoše [[Stjepan Zapolja]] i [[Petar Gereb]]. Korvin je tad odlučio radi povrjede slobod
noga prolaza, što ga je Daut-beg dobio, zaratiti na Bosnu. U pismu osmanskom sultanu Korvin sultana uvjerava "da nije Daut-begu priječio prolaza svojom zemljom", ali da je Daut-bg prekršio svoje obećanje i navalio na njegove oblasti, zbog čega sad Korvin mora viditi osvetnu borbu protiv njega, a da sa sultanom želi živjeti u miru.<ref name="Prelog">Milan Prelog: [http://archive.org/stream/povijestbosneodn00preluoft/povijestbosneodn00preluoft_djvu.txt Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti kraljevstva], Sarajevo : Naklada J. Studnike i druga, 1910. Digitaliziranje sponzoriralo Sveučilište u Torontu, čijoj zbirci Robarts pripada knjiga.</ref>

== Tijek borba ==
=== Pripreme za pohod ===
Stoga je kralj odlučio iste 1480. udariti na Osmanlije iz Bosne. Od lako oboružanih konjanika svojih sastavio je posebnu vojsku koju su vodili hrvatski ban [[Ladislav od Egervara]] i bosanski ban [[Petar Dojčin]] (varadinski ban<ref name="Prelog"/>). Pridružio im se naslovni srpski despot [[Vuk Grgurević]] (unuk [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]]) koji je u to vrijeme živio u Hrvatskoj, gdje je imao više gradova. <ref name="Horvat397-399"/>

=== Pohod ===
Listopada su već bili kod [[Greben (razdvojba)|Grebena]].<ref name="Prelog"/>
[[6. studenoga]] 1480. kraljeve se postrojbe kod današnje [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]] prešle [[Sava|Savu]]. Dolinom rijeke [[Vrbas]]a krenule su prema Jajcu. Konjanička vojska nenadano se je pojavila pred [[Vrhbosna|Vrhbosnom]] (Sarajevom). Daut-paša jedva je uspio umaknuti. <ref name="Horvat397-399"/>

Vijest o tome poslali su iz Jajca sva trojica kraljevih zapovjednika u kojoj su obavijestili kralja o svojem četovanju s Turcima. Izvijestili su da su došli do Vrhbosne, a da o njihovom dolasku nije niti paša niti itko drugi slutio. Paša je pred njima pobjegao u velike planine, a oni ostadoše pod gradom tri dana. Treći dan otstupili su i dali čitav grad i okolicu popaliti uzevši sa sobom pašino blago. <ref name="Prelog"/>

Nakon što su banovi i despot porobili i zapalili Vrhbosnu, stanu vraćati se nazad. No, na povratku ih je slijedio Daut paša s nadošlim osmanskim četama, pa su više puta izbivale bitke.<ref name="Horvat397-399"/> Negdje na povratku ih je dočekao na [[Lašva|Lašvi]] gdje je izbilo ljuto kreševo.<ref name="Prelog"/> Na koncu se zbila velika [[bitka kod Travnika 1480.|bitka kod Travnika]] gdje su osmanske snage pretrpile velike gubitke. 
Kralj je bio zadovoljan ishodom pohoda. Postigao je da su mu naklonost izrazili [[Vlasi]] oko rijeke [[Neretva|Neretve]]. <ref name="Horvat397-399"/> 

U isto vrijeme postrojbe Matije Korvina poduzele su iz južne Ugarske [[pohod Matije Korvina u Srbiju 1480.|pohod]] u Srbiju, pod vodstvom kapetana [[Pavao Kiniži|Pavla Kinižija]], tamiškog grofa (comes) (mađ. ''Pál Kinizsi'', rum. ''Pavel Chinezul'', lat. ''Paulo de Kynys''). Pohod je bio uspješan.<ref name="Horvat397-399"/>

=== Poslije pohoda ===
Početkom prosinca kralj se uze vraćati. Već [[14. prosinca]] bio je u [[Zagreb]]u. Vojna je bila slavodobitna, ali bilo je potrebno opravdati se papi zašto nije oslobodio cijelu Bosnu. Stoga je po prispijeću u Zagreb pisao papi [[Siksto IV.|Sikstu IV.]] podugo pismo s potankim opisom rata. Kao opravdanje neoslobađanja i nevraćanja pod kršćansku vlast zapisao je da je "''cijela ta zemlja posve opustošena, a preostali žitelji pobjegoše preko rijeke Drine u Srbiju''", pa je suvišnim smatrao upuštati se u [[logistika|logistički]] zahtjevan i strateški pogibeljan osobni odlazak (razvlačenje crta) u puste daleke krajeve. Kao drugo opravdanje naveo je uspješan pohod u Srbiju gdje su njegove snage potukle bega [[Malkočević]]a te poharale cijelu tu zemlju, a zatim se vratile u Ugarsku s velikim plijenom i sa 60.000 zarobljenih ljudi.<ref name="Horvat397-399"/>

== Posljedice ==
Kralj je nakon pohoda ostao u Hrvatskoj tri mjeseca, pa je u Zagreb došla i supruga mu, kraljica [[Beatrica Aragonska]]. Višemjesečna kraljeva izočnost za posljedicu je imala da je u Hrvatskoj nastalo [[bezvlašće|bespravno]] stanje, jer su banovi bili vrlo slabi. Kralj je boravak iskoristio za urediti stanje u u Hrvatskoj, zastrašio je [[feudalna anarhija|osiljene]] hrvatske velikaše, koji su se od tada neko vrijeme bojali činiti nasilja.<ref name="Horvat397-399"/> 

==  U kulturi ==
Iz ovog pohoda datira narodna epska pjesma o borbi Vuka Jajčanina (Grgurevića) i Đerzelez Alije.<ref name="Prelog"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Unutarnje poveznice ==
*Rudolf Horvat: [[:s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Hrvatska god. 1479.—1490.|Povijest Hrvatske: Hrvatska god. 1479.—1490.]]

[[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (do 1527.)]]
[[Kategorija:Osmanska vojna povijest]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]