Vidi kôd stranice Programska podrška

Programska podrška''' (još i '''softver''', '''programska oprema''', '''programska potpora'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 847.</ref>) je neopipljivi dio [[računalo|računala]] ({{en|soft}} znači meko, nježno) u kojeg se ubrajaju [[računalni program|programi]] i podaci koji se nalaze na računalu, ne uključujući [[operacijski sustav]], za razliku od mehaničkih i elektroničkih dijelova koji zajedno čine [[sklopovlje]] ({{en|hardware}}). Termin "softver" ({{en|software}}) prvi je rabio [[John W. Tukey]] [[1957.]] godine.

== Povijest ==
[[Algoritam]] za ono što se smatra prvim softverom napisala je [[Ada Lovelace]] u 19. stoljeću za nadolazeći [[analitički stroj]].{{Sfn|Evans|2018}} Izradila je [[Matematički dokaz|dokaz]] koji su trebali izračunati Bernoulli brojeve.{{Sfn|Evans|2018}} Poradi dokaza i algoritma ona se smatra prvim računalskim programerom.<ref name="Annals of the History of Computing">{{Cite journal|last=Fuegi|first=J.|last2=Francis|first2=J.|date=2003|title=Lovelace & Babbage and the creation of the 1843 'notes'|journal=Annals of the History of Computing|volume=25|issue=4|pages=16–26|doi=10.1109/MAHC.2003.1253887}}</ref><ref name="Lovelace Google">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/dec/10/ada-lovelace-honoured-google-doodle|title=Ada Lovelace honoured by Google doodle|last=|first=|date=10. 12. 2012|work=The Guardian|access-date=25. 11. 2018}}</ref>

Prvu teoriju o softveru, prije stvaranja današnjih suvremenih računala, predložio je [[Alan Turing]] u svom eseju iz 1935. ''On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem'' (O računalskim brojevima, uz primjenu na ''[[Entscheidungsproblem]]'' – problem odluke).

To je na kraju dovelo do stvaranja akademskog polja [[Računalstvo|računalne nauke]] i [[Softversko inženjerstvo|softverskog inženjerstva]]. Računalstvo je teorijska doktrina o računalima i softveru, dok je softverski inženjering primjena inženjeringa i razvoja softvera.

Prije 1946. softver još nije bio program spremljen u [[Računalna memorija|memoriji]] digitalnih računara kao što je danas ustaljeno. Prvi uređaji za elektroničko računanje su nanovo spajani žicama kako bi bili ponovno programirani. Najranija upotreba termina "softver" u inženjerskom aspektu zabilježena je u kolovozu 1953. u radu Richarda R. Carharta.<ref name="Carhart_1953"><cite class="citation book">Carhart, Richard (1953). [https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/research_memoranda/2013/RM1131.pdf#79 ''A survey of the current status of the electronic reliability problem''] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. Santa Monica, CA: [[Rand Corporation]]. p.&nbsp;69. <q>[…] It will be recalled from Sec. 1.6 that the term ''personnel'' was defined to include people who come into direct contact with the hardware, from production to field use, i.e., people who assemble, inspect, pack, ship, handle, install, operate, and maintain electronic equipment. In any of these phases personnel failures may result in unoperational gear. As with the hardware factors, there is almost no quantitative data concerning these software or human factors in reliability: How many faults are caused by personnel, why they occur, and what can be done to remove the errors. […]</q></cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref>

== Odnos softvera i strojevine (hardvera) računala ==
* '''[[sistemski softver]]''' su programi bitni za rad strojevine računala i pomažu u njegovu radu. Sistemski softver obuhvaća [[operacijski sustav]], [[pogonitelj]]e (pokretače) uređaja (device drivers), [[dijagnostički softver]], izbornik, itd
* '''[[aplikacijski softver]]''' su programi koji izvršavaju po jednu ili više uskih zadaća. Tipične aplikacije su na primjer; [[baza podataka]], računalna igra, obrazovni softver, itd.
* '''[[programski softver]]''' su programi koje programeri koriste za vrijeme stvaranja programa: [[obrađivač teksta]], [[Jezični prevoditelj|programi prevoditelji]], ...

== Način rada ==
* [[interpreter|interpretirani]] kod 
* prevedeni ''kompajlirani'' kod

== Inačice softvera ==

Kako vrijeme odmiče, tako se pojavljuju nove [[inačica (softver)|inačice]] svakog kvalitetnog softvera (primjenjuje se ista logika kao i kod automobilske industrije). Kako tehnologija napreduje, ljudi je žele koristiti, a vole i redizajn starih stvari. Obično se programi označavaju brojevima u rastućem nizu (1.0, 2.0 itd.) Ponekad autori (proizvođači) neke programe odmah nazovu 2.0 ili 3.0, čime žele reći da su njihovi programi dobri i stabilni, jer su već davno prošli inačicu 1.0. Također se događa da se neki brojevi preskoče.

Kad se radi o softveru [[otvoreni kod|otvorenog koda]], često su publici dostupne razne inačice dotičnog softvera, npr. stare verzije, prije godinu, dvije ili čak i više dana, zatim zadnja stabilna (provjerena) inačica, te ''beta'' inačica (program koji još nije prošao testiranje, no možete ga koristiti na vlastitu odgovornost, i ako dođe do problema javiti ih autorima softvera i na taj im način pomoći u izradi boljeg programa).

== Softver i patentni sustavi ==
== Sustavi za uređivanje sadržaja ==

([[Engleski jezik|eng]]. Content Management System - '''CMS''') su jako popularni u zadnje vrijeme, [[wikipedija]] sama jest zapravo sustav za uređivanje sadržaja, pokretana [[MediaWiki]] CMS softverom.

([[Engleski jezik|eng]]. Multilingual Content Management System - '''M-CMS''') višejezični sustav za uređivanje/upravljanje sadržajima. Par značajniji predstavnika M-CMS-a su [http://www.dxm-cms.com DXM Multilingual CMS], [http://www.mulingal.com Mulingal] - Hrvatski M-CMS, [http://www.chipka.com Chipka.com]

== Vanjske poveznice ==
<!-- ovdje je zaista dovoljna samo jedna vanjska poveznica! -->
* [http://www.mediawiki.org/wiki/MediaWiki MediaWiki]

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Programska podrška| ]]