Vidi kôd stranice Santiago de Compostela

<!--'''Santiago de Compostela'''-->{{Naselje
| ime =Santiago de Compostela
| ime_genitiv =Santiaga de Compostele
| izvorno_ime = 
| slika_panorama = Santiago de Compostela dende Santasmariñas 10.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike     = Panorama Santiaga de Compostele
| slika_zastava                = Bandera de Santiago de Compostela.svg
| slika_zastava_veličina       = 100px
| slika_grb                    = Escudo de Santiago de Compostela.svg
| slika_grb_veličina           =80px
| slika_karta     = Santiago de Compostela, Spain location.png
| veličina_karte  = 200px
| opis_karte      =Položaj Santiaga de Compostele u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Galiciji
| nadimak =
| geslo   = 

| širina-stupnjevi =42
| širina-minute    =88
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =8
| dužina-minute    =54
| dužina-oznaka    =W

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Španjolska]]
| lokacija1_ime  =[[Španjolske autonomne zajednice|Autonomna zajednica]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Galicia.svg|20px]] [[Galicija]]
| lokacija2_ime  =[[Španjolske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info = [[Santiago de Compostela (pokrajina)|Santiago de Compostela]]

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| osnivač            = 
| nazvan_po          = 

| vrsta_vlasti   = Gradsko vijeće
| vlast_bilješke = Concello de Santiago
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       = Xosé Antonio Sánchez Bugallo
| stranka_vođe   = [[PSdeG]]

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 220 km²
| visina            = 260 m

| stanovništvo_godina       =2009.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 95,092
| stanovništvo_gustoća      = 428.81 stanovnika/km²

| vremenska_zona     =Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      =+2
| poštanski_broj     = 33001 i 33013
| pozivni_broj       = +34
| gradovi_prijatelji = 

| web_stranica =[http://www.santiagodecompostela.org  http://www.santiagodecompostela.org]

}}
'''Santiago de Compostela''' je glavni grad [[Galicija, Španjolska|Galicije]] ([[Španjolska]]). Nalazi se na sjeverozapadu Španjolske, u provinciji Coruña. [[UNESCO]] je 1985. godine proglasio Stari dio grada Santiago de Compostela [[Svjetska baština|svjetskom kulturnom baštinom]]. Godine 2000. bio je [[Europski glavni grad kulture|Europski grad kulture]].

Santiago de Compostela je sjedište galicijske autonomne vlade ([[galicijski|gal.]] ''Xunta de Galicia''). Također je i važna destinacija kršćanskih hodočašća, treće nakon [[Jeruzalem]]a i [[Rim]]a. Od vrijednih povijesnih spomenika, Santiago ima jedan od najstarijih sveučilišta u Europi i svijetu, Sveučilište Santiago de Compostela, osnovano prije oko 500 godina, i [[Katedrala svetog Jakova u Santiago de Composteli|katedralu sv. Jakova]].
[[Datoteka:Santiago_de_Compostela_view.jpg|mini|lijevo|<center>Santiago de Compostela]]
[[Datoteka:Santiago.gif|mini|lijevo|<center>Stari grad Santiaga de Compostele]]
== Podrijetlo imena grada ==

Naziv grada Santiago ([[hrvatski|hrv.]] "[[Sveti Jakov]]"), dobiven je od ''Sant Jago'', što je izvedenica iz [[latinski|lat.]] ''Sanctus Iacobus'' i ''Compostela''. Drugo ime "Compostela" se tumači na različite načine: navodno je na grobu Svetog Jakova bilo svjetlosno polje (lat. ''campus stellae'') ali danas se smatra da naziv dolazi od toga da su [[Rimljani]] svoje mrtve sahranjivali u blizini na gradskom groblju što se tumači sa latinskom riječi ''compostum'' (groblje) i ''tella'' (polje). 

==Povijest==

Na čudom otkrivenim mjestom gdje su pokopane kosti apostola Jakova sagrađena je bazilika oko 818. godine, u vrijeme vladavine [[Alfonsa II.]], kralja [[Asturija|Asturije]]. Galicijski grob je nakon toga postao simbol otpora španjolskih kršćana protiv islama, te je inspirirao kasniju [[rekonkvista|rekonkvistu]]. U borbi za Clavijo (844.) pobjedu nad silama Abd ar Rahmana II. pripisuje se svetištu u Santiagu. Osvojio ga je i opustošio 997. godine Al-Mansour, no grad je obnovljen tijekom 11. stoljeća oko apostolovog groba, koji čudesno nije bio oštećen. 

Najstariji spomenici potječu iz tog razdoblja: glavno tijelo katedrale, posvećene 1211. godine, sa svojim divnom [[romanika|romaničkom]] gradnjom (tlocrt u obliku latinskog križa, [[kor]] i [[deambulatorij]] sa zrakastim [[kapela]]ma, prostor u unutrašnjosti povećan je brojnim [[galerija]]ma) i kiparski oblikovanim prolazima (npr. "Vrata zlatara" ili ''Puerta de las Platerías'' na južnom kraku [[transept]]a). Izgradnja je trajala tijekom 12. stoljeća do pobjedničkog završenja 1188. godine s podizanjem "Trijema slave" (''Portico de la Gloria'') na glavnom pročelju.

Uljepšavanje ovog zdanja je bio kontinuirani proces u koji su dodane [[gotika|gotičke]] kapele na koru i transeptu, [[renesansa|renesansna]] [[kupola]] 1448. god. te klaustar u 16. stoljeću i na kraju golemi [[barok]]ni [[churrigueresque]] plašt [[Obradoiro]]-a (1738.-1750.) koji je simboličan početak transformacije cijelog srednjovjekovnog grada, koji je obnovljen u baroknom stilu tijekom 18. stoljeća, ali uz dužno poštovanje za monumentalnu kvalitetu ranijih građevina.

==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Santiago de Compostela (Stari grad)
|slika = Catedral_de_Santiago_de_Compostela.gif
|godina = [[1985.]] <small>(33. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/347
|država = {{ZD+X/Š|ŠPA}} 
}}
Najslavnije hodočasničko mjesto u zapadnoj Europi je koncem 10. stoljeća postalo simbolom borbe [[kršćanstvo|kršćanstva]] protiv [[islam]]a. Naime, nakon što su ga muslimani potpuno razorili, u 11. stoljeću je potpuno obnovljeno i to u novim europskim stilovima [[romanika|romanike]] i [[gotika|gotike]]. Zahvaljujući tim građevinama, Stari grad Santiaga de Compostele je postao jedan od najljepših gradskih područja na svijetu. Najstariji spomenici se nalaze oko grobnice [[Sveti Jakov|sv. Jakova]] i njegove [[Katedrala svetog Jakova u Santiago de Composteli|katedrale]] u kojoj se nalazi i izvanredni ''Pórtico de la Gloria'' ("Trijem slave"). Zbog toga je Stari grad Santiaga de Compostele upisan na UNESCO-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1985. god.
Hodočašće dvojice hrvatskih hodočasnika u Santiago da Compostelu zabilježeno je u dokumentarcu [[Zapisi s hodočašća na kraj svijeta. Camino de Santiago]].<ref name="raspored">[http://www.danikrscanskekulture.info/raspored.php?program Dani kršćanske kulture] Raspored manifestacija 2017. godine (pristupljeno 22. travnja 2017.)</ref><ref>[http://www.danikrscanskekulture.info/stavkaVise.php?id=471 Dani kršćanske kulture 2017. - više o filmu]</ref>

Ispred kompleksa Katedrale sv. Jakova, uređen je i gradski "Španjolski trg" (šp. ''Plaza de España'', gal. ''Praza do Obradoiro''), jedan od najljepših svjetskih urbanih područja, gdje se miješaju romaničke i gotičke odlike u palači ''Diego Gelmírez'' i Kolegiju sv. Jeronima (''Colexio de San Xerónimo''), te barokne fasade "Kraljevske bolnice" (''Hospital Reál'') s umetkom [[pleterski stil|pleterskog]] [[portal]]a [[Enrique de Egas|Enriquea de Egasa]] (1505.-1511.) i [[neoklasicizam|neoklasičnim]] izgledom palače Rajoy.

Na drugim kompleksima u gradu ovaj spoj je manje snažan, a građanski i vjerski arhitektonski elementi iz srednjeg vijeka i renesanse su integrirani u visokokvalitetno tkivo urbanog grada 17. i 18. stoljeća.

<gallery>
Datoteka:Basílica de Santiago 02.JPG|<center>[[Katedrala svetog Jakova u Santiago de Composteli]]
Datoteka:Hostal dos Reis Católicos. Praza do obradoiro. Santiago de Compostela.jpg|<center>Kraljevski hospital
Datoteka:Santiago fonseca GDFL050914 038.jpg|<center>Kolegij sv. Jeronima
Datoteka:Santiago Pazo de Fonseca 3.jpg|<center>Klaustar kolegija
Datoteka:Ayuntamiento de Santiago de Compostela.jpg|<center>Palača Rajoy
</gallery>

== Put svetog Jakova ==
{{glavni|Put svetog Jakova}}

Mnogi od današnjih sjevernih europskih putova ka Santiagu slijede iste rimske puteve opisane u Kodeksu Calixtinus. Peta knjiga Kodeksa spominje rute počev od Pariza, Vezne, Le Pi i Arlesa, koji svi vode preko [[Pirineji|Pirineja]] kao [[Put Svetog Jakova (francuski put)|Francuskog puta]] (šp. ''Camino Francés''). Taj put je najpopularnija hodočasnička ruta za Santiago kojim godišnje prolazi oko 80.000 hodočasnika. Druge popularne rute su Srebrna ruta iz [[Sevilla|Seville]] (šp. ''Via de Plata''), ili [[portugal]]ska ruta (šp. ''Camino Portugués'').

Svake godine, oko 100.000 hodočasnika koji dođu pješke, na biciklu, magarcu ili konju iz oko 100 zemalja traže potvrdu koja se zove ''compostela'', a koja se dodjeljuje na osnovu hodočasničke putovnice ispunjene pečatima gradova kroz koje su prošli na putu do Santiaga de Compostele. Putovnica je dokaz da su prošlli putem koji je udruženje hodočasnika sv. Jakova priznalo kao jedini službeni put. Ovaj broj je zbilja veći, jer ima mnogo hodočasnika koji ne traže svoju compostelu, jer se ona daje samo onima koji je traže iz vjerskih pobuda.

== Stanovništvo ==

Santiago de Compostela je po zadnjem popisu iz 2008. godine imao 94.339 stanovnika

{{Demography 6col|530px|1900|1930|1950|1981|2004|2005
|24.120|38.270|55.555|82.404|92.298|92.919}}

== Gradovi prijatelji ==
{{commonscat}}
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* {{ZD|B|BRA}} '''[[São Paulo]]''', [[Brazil]]<ref  name="São Paulo">[http://www2.prefeitura.sp.gov.br/secretarias/relacoes_internacionais/ingles/descentralized_cooperation/sister_cities/0001  Prefeitura.Sp - Descentralized Cooperation]</ref><ref name="São Paulo2">[http://www.prefeitura.sp.gov.br/cidade/secretarias/relacoes_internacionais/cidadesirmas/index.php?p=1066  International Relations - São Paulo City  Hall -  Official Sister Cities]</ref>
*{{ZD|P|POR}} '''[[Santiago do Cacém]]''', [[Portugal]] (1980-ih)
*{{ZD|A|ARG}} '''[[Buenos Aires]]''', [[Argentina]] (1980-ih)
*{{ZD|P|POR}} '''[[Coimbra]]''', [[Portugal]] (1994.)
*{{ZD|I|IRN}} '''[[Mašhad]]''', [[Iran]] (2000ih)
*{{ZD|I|IRN}} '''[[Kom]]''', [[Iran]] (2000-ih)
||
*{{ZD|D|DOM}} '''[[Santiago de los Caballeros]]''', [[Dominikanska Republika]] (2004.)
*{{ZD|M|MEX}} '''[[Santiago de Querétaro]]''', [[Meksiko]] (2005.)
*{{ZD|K|KUB}} '''[[Santiago de Cuba]]''', [[Kuba]] 
*{{ZD|I|ITA}} '''[[Assisi]]''', [[Italija]] (2008.)
*{{ZD|I|ITA}} '''[[Pisa]]''', [[Italija]] (2010.)
|}

== Izvori ==

{{izvori}}
{{Svjetska baština u Španjolskoj}}
{{Europski gradovi kulture}}

[[Kategorija:Gradovi u Španjolskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Španjolskoj]]
[[Kategorija:Galicija (Španjolska)]]