Vidi kôd stranice Tarnowskie Góry

<!--'''Tarnowskie Góry'''-->{{Infookvir naselje
| ime = Tarnowskie Góry
| ime_genitiv = tarnogórski
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Tarnowskie_G%C3%B3ry_-_Rynek.JPG
| veličina_slike = 280px
| opis_slike     = Trg Rynek u Tarnowskie Góry s [[neoromanika|neoromaničkom]] protestantskom crkvom desno

| slika_zastava                = POL_Tarnowskie_G%C3%B3ry_flag.svg
| slika_zastava_veličina       = 100px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Herb_TarnowskieGory.svg
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Poljska

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi = 50
| širina-minute    = 27
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 18
| dužina-minute    = 52
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = [[Poljska]]
| lokacija1_ime  = [[Vojvodstvo]]
| lokacija1_info = [[Šlesko vojvodstvo]]
| lokacija2_ime  = [[Povjat]]
| lokacija2_info = [[Powiat tarnogórski]]
| lokacija3_ime  = [[Općina]]
| lokacija3_info = Tarnowskie Góry

| utemeljenje_ime    = Status grada
| utemeljenje_datum  = [[1526.]]
| utemeljenje1_ime   = 
| utemeljenje1_datum = 
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            = Jan II. Dobri
| nazvan_po          = Selu Tarnowice

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik
| ime_vođe       = Arkadiusz Czech
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 83,72 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 
| visina_izvor      =
| visina_max        = 
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2016.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 61.099<ref>[http://www.polskawliczbach.pl/Tarnowskie_Gory Podatci OCD-a od 30. lipnja 2016.]</ref>
| stanovništvo_gustoća      = 729,8/km²
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 42-600, 42-603 - 42-606, 42-609, 42-612 i 42-680
| pozivni_broj       = (+48) 32
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = Registarska oznaka
| prazno_info  = STA
| prazno1_ime = [[UNESCO]]-va [[svjetska baština]]
| prazno1_info = '''Tarnowskie Góry, rudnik i njegov vodovodni sustav'''
| prazno2_ime = Godina uvrštenja
| prazno2_info = [[2017.]] <small>(41. zasjedanje)</small>
| prazno3_ime = Vrsta
| prazno3_info = Kulturno dobro
| prazno4_ime = Mjerilo
| prazno4_info = i, ii, iv
| prazno5_ime =Ugroženost
| prazno5_info = -
| prazno6_ime = Poveznica
| prazno6_info =[http://whc.unesco.org/en/list/1539 UNESCO]

| web_stranica = http://www.tarnowskiegory.pl/

| bilješke =

}}
'''Tarnowskie Góry''' ([[Šleski jezik|šleski]]: ''Tarnowske Gůry'', [[njemački]]: ''Tarnowitz'', [[češki]]: ''Tarnovice'') je grad u jugozapadnoj [[Poljska|poljskoj]] pokrajini [[Šlesko vojvodstvo]], sjedište županije [[powiat tarnogórski]], u povijesnoj pokrajini [[Šleska|Gornja Šleska]]. Mjesto je najslavnije po [[rudnik|rudnicima]] koji predstavljaju važan doprinos svjetskoj proizvodnji [[olovo|olova]] i [[cink]]a, zbog čega je 2017. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1689 Eight new sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List], UNESCO 9. srpnja 2017. {{eng oznaka}} Pristupljeno 21. srpnja 2017.</ref>.
{{Široka slika|Tarnowskie_G%C3%B3ry_-_Market_square_01.jpg|600px|<center>Panorama gradskog trga Rynek|40%|left}}

==Povijest==
[[Datoteka:Montes_Tarnovicenses.jpg|mini|lijevo|<center>Pogled na grad Tarnowskie Góry iz prve polovice 18. stoljeća, djelo Friedriecha Bernharda Wernhera]] 
[[Datoteka:PrincipatusSilesiaeOppoliensis1736_-_Tarnowitz.jpg|mini|lijevo|<center>Tarnowskie Góry na jednom od najstarijih karata u Poljskoj koju je izradio Tarnogórski I. Wieland 1736. godine]]
Najstariji dokazi ljudskog obitavanja na području grada su 20.000 godina stari arheološki nalazi u selu Rybna iz starijeg paleolitika. U [[brončano doba]], od 8. do 5. stoljeća pr. Kr., uz obale rijeke Stoła su živjeli ljudi koji se počinju baviti metalurgijom oko 3. stoljeća pr. Kr.

Naselje je oduvijek kroz povijest bilo povezano s [[rudarstvo]]m srebra, olova, a kasnije i cinka. Prema legendi, na prvi grumen rude srebra naletio je seljak Rybka oko 1490. iz sela Tarnowice. Od tada su na područje današnjeg grada počeli pristizati doseljenici i niknula su prva rudarska naselja.

Vlasnik zemljišta, Jan II. Dobri, opolsko-raciborski vojvoda i markgrof George von Ansbach su zajednički 1526. god. dali selu rudarsku povlasticu, tj. „Akt o slobodnom rudarstvu” (''Akt Wolności Górniczej''), koji je davao slobodu od kmetstva svakomu tko bi došao u grad biti rudarom. Iste godine, Tarnowskie Góry dobio je svoje ime i status grada sa svim privilegijama i pravima, a dvije kodine kasnije je dobio rudarski zakon (''Ordunek Górny'') kojim je veliki dio rude pripadao rudarima. Desetljećima kasnije, 1562., grad je dobio svoj grb i službeni pečat grada. To je razdoblje brzog razvoja rudarstva, kada se intenzivno razvija trgovina i obrt, a izgrađene su i mnoge danas postojeće kuće.

Sredinom 16. st. Tarnowskie Góry je bio najveći centar rudarstva u Šleskoj i jedan od najvećih u Europi. Mnogi zagovornici reformacije su našli sklonište u gradu. A, nakon smrti Jana II. Dobrog (1532.), grad je došao pod vlast obitelji [[Hohenzollern]], pobornika [[protestantska reformacija|reformacije]]. God. 1529. protestanti su izgradili prvu drvenu crkvu, a dvije godine kasnije na njezino mjesto crkvu od opeke.

Procvatu grada stao je na kraj [[Tridesetogodišnji rat]] (1618.-1648.), da bi grad počeo slabiti od 1676. kada je u gradu izbila kuga. Kuga je počela da prolazi nakon velike gradske procesije do [[Gospa|marijanskog]] svetišta u obližnji [[Piekary Śląskie]]. Kako bi obilježili ovaj događaj Tarnogórci svake nedjelje oko 2. srpnja pohoduju do svetišta Gospe u Piekary. Ova tradicija se nastavlja i dan danas.
[[Datoteka:Kopalnia_Fryderyk_diorama_1860-70.jpg|mini|lijevo|<center>Povijesni rudnik Fryderyk oko 1870.]]
[[Šleski ratovi]] između [[Austrija|Austrije]] i [[Pruska|Pruske]] (1740.-1742., 1744.-1745. i 1756.-1763.) su završili pruskom okupacijom i 1780-tih godina po vladaru Pruske [[Friedrich Wilhelm II.|Friedrichu Wilhelmu II.]] nazvana je talionica „Fryderyk”, koja je 1788. bila prva takova na europskom kontinentu, jer je imala [[parni stroj]] za isušivanje rudnika uvezen iz Engleske.

Godine 1803. otvorena je prva rudarska škola, a desetak godina kasnije, iskopano je novo rudarsko okno „Frederic”, popločan trg i ulice Krakowska i Lubliniecka (koje su dobile i plinsku rasvjetu), osnovane nove tvornice i željezare i započela se gradnja gradskog vodovoda. God. 1873. osnovan je novi okrug čije je središte postao Tarnowskie Góry, a 1857. otvorena je prva željeznička pruga do Opole. Uslijedile su izgradnja bolnice i suda.

[[Versajski ugovor]] je naveo kako se stanovnici Šleske moraju odrediti da li će pripasti Njemačkoj ili Poljskoj i 1921. oko 62% je glasalo za pripadnost Poljskoj, a Njemačkoj 38% (uključujući i gotovo 10% tzv. imigrantskih glasova). Godine 1922. grad je nakon 300 godina njemačke dominacije pripao poljskoj<ref>Kazimierz Popiołek, ''Historia Śląska od pradziejów do 1945 roku'', Śląski Inst. Naukowy, 1984. {{ISBN|83-216-0151-0}}</ref>.

Početkom dvadesetog stoljeća iscrpljeni su rudarski resursi i rudarstvo je okončano. Grad je bio dio [[Katowice|Vojvodstva Katowice]] od 1975. do 1998. godine kada je ujedinjeno [[Šlesko vojvodstvo]].

==Znamenitosti==
[[Datoteka:Zabytkowa_Kopalnia_Rud_Srebronosnych_Tarnowskie_Gory_1_20070627.jpg|mini|lijevo|<center>Povijesni rudnik srebra Tarnowskie Góry]]
Gradski trg ukrašavaju nizovi romantičarskih građevina, sjajna gradska vijećnica i protestantska crkva iz 17. st.

Uskotračna željeznica Gornje Šleske iz 1853., koja ima najveći [[ranžirni kolodvor]] u Poljskoj (i jedan od najvećih u Europi), je najstarija ove vrste koja je još u uporabi na svijetu.

No, najslavnije su znamenitosti povezane s rudarstvom srebra, olova i cinka. Tarnowskie Góry posjeduje stare rudnike s oknima, vodovodnim kanalima (adit), [[galerija]]ma i [[vodovod]]nim sustavom koji su podzemni, dok je iznad sustav ravnog kopa iz 19. st. Parni stroj za ispumpavanje vode iz rudnika svjedoči o kontinuiranim težnjama starijima od tri stoljeća za isušavanjem podzemnih rudarskih zona. Ona je omogućila da se voda iz rudnika upotrijebi za gradske potrebe i potrebe rastuće industrije<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1539 Tarnowskie Góry Lead-Silver-Zinc Mine and its Underground Water Management System], UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 22. srpnja 2017.</ref>.

Rudarski adit crne pastrve (''Sztolnia Czarnego Pstrąga'') je dio od 8 kanala koji su iskopani kako bi se odvodila voda iz rudnika<ref>Paweł Zalewski (ur.), ''Technika'', Carta Blanca, Varšava, 2008. str. 264. {{ISBN|978-83-60887-51-6}} (in Polish).</ref>. Danas se njegovim 600 m dugim kanalom, iskopanim 1821.-1834. u živoj stijeni, može ploviti turističkim brodicama-vagonima.

<gallery>
Slika:P160615_IMGP2375_tarnowskie-g%C3%B3ry.JPG|<center>Sylwester okno duboko 30 m
Slika:Zwarte_Forelgalerij.jpg|<center>Rudarski adit crne pastrve
Slika:Town_hall_Tarnowskie_Gory.jpg|<center>Gradska vijećnica
Slika:Tarnowskie_G%C3%B3ry_-_Dworzec_PKP_02.jpg|<center>Željeznička stanica 
Slika:Tarnog%C3%B3rski_park_miejski.jpg|<center>Gradski park
</gallery>

==Gradovi prijatelji==
Tarnowskie Góry ima ugovore o partnerstvu s gradovima:
* {{ZD|N|NJE}} [[Bernburg]], [[Njemačka]]
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Békéscsaba]], [[Mađarska]]

==Izvori==
{{izvori}}
* Jana Drabiny, prof. (ur.), ''Historia Tarnowskich Gór'', Tarnowskie Góry, 2000.

==Poveznice==
* [[Bochnia]]
* [[Wieliczka]]
* [[Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona]]
* [[Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa]]

==Vanjske poveznice==
*[http://dir.icm.edu.pl/pl/Slownik_geograficzny/Tom_XII/212 Tarnowskie Góry], Słownik geograficznym Królestwa Polskiego, Tom XII  {{pl icon}}

=== Ostali projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = Tarnowskie Góry
|commonshr      = Tarnowskie Góry
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
{{Svjetska baština u Poljskoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Poljskoj]]
[[Kategorija:Rudnici srebra]]
[[Kategorija:Rudnici olova]]
[[Kategorija:Rudnici cinka]]