Vidi kôd stranice Urbanizam Zagreba u 19. stoljeću

<!--'''Urbanizam Zagreba u 19. stoljeću'''-->'''Urbanizam Zagreba u 19. stoljeću''' bio je dugotrajan proces.

== Razvoj Zagreba kao modernog grada u 19. stoljeću ==

Razvoj modernog grada dugotrajan je proces koji podrazumijeva čitav niz unaprijed ostvarenih uvjeta kako bi provincijalno mjesto, kao što je bio [[Zagreb]] početkom [[19. stoljeće - građanska epoha|19. stoljeća]], izrastao u urbano središte. Početak 19. stoljeća u [[Zagreb]]u obilježile su teške gospodarske i političke prilike, siromaštvo i glad. Još uvijek „dvojni grad“ s političkim, kulturnim i upravnim središtem na [[Gradec (Zagreb)|Gradecu]], te crkvenim na [[Povijest Zagreba|Kaptolu]], Zagreb je stagnirao u svakom pogledu, što se odrazilo i na izostanak većih graditeljskih i urbanističkih pothvata. Naime, između Gradeca i Kaptola - dviju teritorijalno i upravno zasebnih cjelina - nije postojao zajednički interes za razvoj i širenje grada, a još uvijek [[Feudalizam|feudalno]] društvo nije pokazivalo svijest o gradu kao urbanom središtu, pa time ni želju za njegovim razvojem. Takvo stanje zadržat će se sve do sredine stoljeća kada, nakon ukidanja feudalnog sustava 1848. godine,  započinje razvoj Zagreba kao jedinstvene teritorijalne cjeline s moderniziranom upravom te se stvara društvena svijest o gradu kao reprezentativnom središtu.

== Počeci urbanističkog planiranja grada Zagreba ==

Planiranje razvoja i izgradnje grada bilo je prvi korak k stvaranju modernog, reprezentativnog središta kakvo je zahtijevala tadašnja kulturna i društvena svijest. Druga polovina 19. stoljeća donijela je veliki urbanistički zamah k razvoju Zagreba iz provincijalnog u urbano središte, i to prvenstveno pojavom misli o prostornom planiranju. Prve naznake promišljanja o izgledu grada nalazimo u prvom i najvažnijem aktu nakon ujedinjenja zagrebačkih naselja, Redu gradjenja za zemaljski glavni grad Zagreb iz 1857. godine, u kojem se traži „da se zemaljskom glavnom gradu Zagrebu građevno stanje digne u interesu sigurnosti zdravlja, udobnosti, pristojnosti i ukusa i da se malo po malo postigne veća pravilnost ulica i pijaca“.  U Redu gradjenja za zemaljski glavni grad Zagreb donesene su temeljne odrednice prostornog planiranja novog dijela grada - [[Donji grad|Donjeg grada]] - koje su službeno potvrđene prvom Regulatornom osnovom, tj. prvim urbanističkim planom grada Zagreba iz 1865. godine. U drugoj Regulatornoj osnovi iz 1887./1888. godine službeno je potvrđena ideja za reprezentativni okvir perivoja i trgova novom središtu grada na području Donjeg grada - Lenucijeve ili Zelene potkove kao monumentalnog urbanističkog zahvata jednakog onom na kakav nailazimo u Beču izgradnjom Ringstrasse. Prostorno planiranje grada u drugoj polovini 19. stoljeća usredotočeno je (čemu svjedoče i regulatorne osnove) na prostor [[Donji grad|Donjeg grada]], koji nakon ujedinjenja povijesnih zagrebačkih naselja postaje prostorom [[Urbanizam|urbanizacije]], no u drugoj Regulatornoj osnovi prvi se put regulira i izgradnja na području sjevernih brežuljaka Zagreba, gdje je predviđena izgradnja [[Ljetnikovac|ljetnikovačkog]] područja.

=== Ljetnikovačko područje grada Zagreba - Josipovac ===

Sjeverno od [[Donji grad|Donjeg grada]] proteže se bregovit dio grada na kojem se predviđa izgradnja ljetnikovaca. Parcelacija zemljišta redovnica magdalenki, na kojem se nalazio njihov samostan i kupnja istog 1888. godine, odredila je područje Josipovca. Izgradnja ljetnikovaca započela je već 1887. i trajala je do 1896. godine. Nastajanje ljetnikovačkog područja možemo pratiti od druge Regulatorne osnove iz 1887./1888. godine i Propisnika za izgradnju zgrada na Josipovcu iz 1888. godine, u kojima se regulira izgradnja na brežuljcima Zagreba i zacrtava nova ulica od današnjeg Britanskog trga do sirotišta na Josipovcu (današnja [[Vladimir Nazor|Nazorova]] ulica), čime nastaje novi građevni odsjek za izgradnju prvog planiranog naselja ljetnikovaca, za što se utvrđuje dvadeset parcela.<ref name="Meštrović">Meštrović, M., Obad-Šćitaroci, M. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=104774 ''Propisi i planiranje ljetnikovačkog područja Zagreba 1857. – 1940.''], Prostor – znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 19 (2011), 1 (41), Zagreb, 2011. str. 116, 118</ref> Planiranje ovog dijela grada prilagođeno je bregovitom terenu, čime se razlikuje od ortogonalnog modela predviđenog za izgradnju na ravnom terenu Donjeg grada. Usporedno s izgradnjom ljetnikovaca planira se i izgradnja stepenica i prilaza kojima bi se to područje povezalo s Donjim gradom. U prvim propisima jasno su utvrđene i obaveze koje graditelji moraju poštovati, a odnose se na temelje, visinu i vanjsko oblikovanje, vatrište, stijene uz dimnjak, udaljenost od ograde ceste i susjeda, na kanalizaciju i otpad, gospodarske građevine i njihovu udaljenost od međe, te korištenje preostalog zemljišta.<ref name="Meštrović"/> Također, propisane su i olakšice za gradnju kojima se pokušava potaknuti izgradnja ovog dijela grada i njegova revitalizacija. Već početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] taj prostor postaje područje izrazite naseljenosti, te predstavlja [[pejzaž]]ni prostor i mjesto odmora izvan vreve grada.

=== Donji grad ===

[[Zagreb|Gornji grad]] zadržao je svoju [[Srednji vijek|srednjovjekovnu]] strukturu pa na tom području u 19. stoljeću nema većih urbanističkih zahvata. Rušenjem zidina [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]] i gradskih vrata nakon ujedinjenja Zagreba u jedinstvenu teritorijalnu cjelinu, Donji grad postaje prostor za širenje grada. Na području Donjeg grada u drugoj polovini 19. stoljeća planira se i realizira najveći urbanistički zahvat u povijesti razvoja grada Zagreba – Lenucijeva ili [[Lenuzzijeva potkova|Zelena potkova]].

==== Lenucijeva ili zelena potkova ====

Lenucijeva ili Zelena potkova slijed je od sedam [[trg]]ova (Trg [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], Trg [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]], Trg [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]], Trg [[Ante Starčević|dr. Ante Starčevića]], Trg [[Marko Marulić|Marka Marulića]], Trg [[Ivan Mažuranić|Ivana]], [[Antun Mažuranić|Antuna]] i Vladmira Mažuranića i Trg [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]) i [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], dok se unutar okvira „potkove“ nalaze još dva trga – Trg [[Petar Svačić|Petra Svačića]] (Snačića) i Trg [[Petar Preradović|Petra Preradovića]]. Naziv dobiva nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], šezdesetih godina 20. stoljeća prihvaćaju ga znanost i [[publicistika]]<ref name="Knežević">Knežević, Snješka. ''Zagrebačka zelena potkova'', Školska knjiga, Zagreb, 1996. {{ISBN|953-0-60524-2}}, str. 21</ref>, a ime je dobila po Milanu Lenuciju, najznačajnijem zagrebačkom urbanistu kraja [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kojem se pripisuje ideja [[Lenuzzijeva potkova|Potkove]]. Naziv „Zelena potkova“ nešto je kasniji i svojevrstan je kompromis jer se ideja Potkove razvijala cijelu drugu polovinu 19. stoljeća, a u razvoju i realizaciji Milan Lenuci odigrao je jednu od ključnih uloga brinući se o upotpunjavanju okvira, prvenstveno brojnim osnovama u kojima je predlagao kako urediti pojedini prostor kako bi se on prikladno uklopio u cjelokupnu ideju.

== Galerija djela ==

<center><gallery>
Datoteka:Situacija jednog diela grada Zagreba, 1882..png 
Datoteka:Prva Regulatorna osnova - detalj, 1865 (1).png
Datoteka:Pogled na Lenucijevu ili Zelenu potkovu.png ‎
</gallery></center>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==	

#Knežević, Snješka. ''Zagrebačka zelena potkova'', Školska knjiga, Zagreb, 1996. {{ISBN|953-0-60524-2}}
#Meštrović, M., Obad-Šćitaroci, M. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=104774 ''Propisi i planiranje ljetnikovačkog područja Zagreba 1857. – 1940.''], Prostor – znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 19 (2011), 1 (41), Zagreb, 2011.
#Bilić, J., Ivanković, H. (ur.). ''Zagrebački leksikon'', [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], Masmedia, Zagreb, 2006.

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.ipu.hr/uploads/documents/1524.pdf Knežević, Snješka. ''Lenuci i "Lenucijeva potkova"''.pdf]
*[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=278039 Radović Mahečić, Darja. ''Urbanizam i arhitektura 19. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj'' - izvod iz knjige] 
*[http://zagreb.wikispaces.com/Lenucijeva+potkova Lenucijeva potkova]
*[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:075gPRC6-PwJ:student.geof.unizg.hr/skriptarnica/index.php%3Faction%3Ddownloadfile%26filename%3Dgeodezija-07.pdf%26directory%3Dprostorno_planiranje_i_urbanizam/2007-08_predavanja%26PHPSESSID%3D38775ee0f76b25a2eca2c6f03ef445de+&cd=3&hl=hr&ct=clnk&gl=hr Jukić, Tihomir. ''Gradograditeljstvo 19. stoljeća u Europi''.pdf]
*[http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/Skripta_2._dio/11_POVIJEST%20GRADITELJSTVA%20-%20INDUSTRIJSKA_REVOLUCIJA.pdf Povijest graditeljstva - Industrijska revolucija.pdf]

[[Kategorija:Povijest Zagreba| ]]