Vidi kôd stranice Voyager 1

<!--'''Voyager 1'''-->{{Infokutija svemirska letjelica
| ime = Voyager 1
| slika = [[Datoteka:Voyager.jpg|250px]]
| slika_opis = Voyager
| organizacija = 
| glavni_ugovaratelji = [[NASA]] / [[JPL]]
| platforma = 
| tip_misije = Heliosfera
| prelet = 
| datum_preleta = '''[[Jupiter]]''' <br> '''Datum preleta:''' [[5. ožujka]] [[1979.]] <br> '''Udaljenost:''' 349.000 km
<br><br> '''[[Saturn]]''' <br> '''Datum preleta:''' [[12. studenog]] [[1980.]]<br> '''Udaljenost:''' 124.000 km
| trenutacna_destinacija = [[Međuzvjezdani prostor]]
| satelit_od = 
| datum_ulaska_u_orbitu = 
| orbitira = 
| pad_iz_orbite = 
| lansiranje = [[5. rujna]] [[1977.]]
| lansiran_uz_pomoc = Titan IIIE
| raketa_nosac = 
| mjesto_lansiranja = [[Cape Canaveral]]
| trajanje_misije = 43 godine<br><small>Planetarna misija: 3 godine, 3 mjeseca, 9 dana<br>Međuzvjezdana misija: 39 godina, 8 mjeseci, 20 dana (i dalje traje)</small>
| NSSDC_ID = 
| internet_sjediste = [https://www.jpl.nasa.gov/voyager/ voyager.jpl.nasa.gov]
| masa = 825.5 kg
| napajanje = 420 W
| baterije = 
| orbitalni_rezim = 
| sirina = 
| velika_poluos = 
| ekscentricitet = 
| inklinacija = 
| orbitalni_period = 
| apoapsis = 
| apogej = 
| periapsis = 
| perigej = 
| interval_ponavljanja =
| orbita_dnevno = 
| ponovljivost=
| instrumenti = 
| glavni_instrumenti= 
| transponderi = 
| razlucivost = 
| podrucje_pokrivanja = 
| spektralni_pojas = 
| brzina_prijenosa_podataka = 
| SSR = 
| povrsina_pokrivanja = 
<!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}-->
| razlucivost_slike = 
| ref = 
}}

[[Datoteka:Voyager_spacecraft_structure_vector.svg|mini|Konstrukcija letjelice Voyager]]
'''Voyager 1''' je svemirska sonda [[Program Voyager|programa Voyager]] lansirana u cilju proučavanja vanjskih [[plinoviti div|plinovitih planeta]] i dalje. Lansirana je [[5. rujna]] [[1977.]] godine, i do danas još uvijek aktivna. Pri lansiranju je imala masu od 815&nbsp;kg. Posjetila je planete [[Jupiter (planet)|Jupiter]] i [[Saturn (planet)|Saturn]] i snimila ove planete i njihove satelite.

Voyager je trenutno od Zemlje najdalji objekt koji je čovjek stvorio. Voyager 1 je prešao u područje gdje utjecaj Sunca polako prestaje, a zamjenjuje ga utjecaj ogromnog međuzvjezdanog prostora.

Primarni ciljevi Voyagera 1 su bili planet Jupiter, Saturn i njihovi mjeseci i prstenovi. Trenutna misija mu je mjerenje čestica [[Sunčev vjetar|Sunčevog vjetra]], kao i istraživanje međuzvjezdanog područja. Obje sonde Voyager imaju [[radio-termalni generator|radio-termalne generatore]] (generatore na bazi termalne energije radijacije izotopa), koji su daleko premašili zamišljen životni vijek. Očekuje se da će stvarati dovoljno energije za komunikaciju sa Zemljom do 2030. godine.

== Planiranje misije i lansiranje ==
[[Datoteka:Voyager 1 entering heliosheath region.jpg|mini|Ulazak Voyagera 1 u [[heliopauza|heliopauzu]]]]
Voyager 1 je prvotno bio planiran kao misija u sklopu [[program Mariner|programa Mariner]], kao misija "Mariner 11". Bio je dizajniran da iskoristi tada novu tehniku [[gravitacijska praćka|gravitacijske praćke]]. Sretnom slučajnošću razvoj interplanetarnih sondi dogodio se kad i položaj planeta zvan Grand Tour. Grand Tour je povezana serija gravitacijskih utjecaja, koja je omogućila da sa minimalnim gorivom potrebnim za ispravke kursa bude omogućen posjet svim četirima plinovitim divovima (Jupiter, Saturn, [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]). Identične sonde Voyager 1 i [[Voyager 2]] su bile dizajnirane s tim na umu, a njihovo lansiranje je bilo tempirano da se iskoriste te okolnosti.

Voyager 1 je lansiran 5. rujna 1977. od NASA-e iz [[Cape Canaveral]]a na raketi [[Titan IIIE Centaur]], nešto kasnije nego njegov sestrinski brod Voyager 2. Unatoč tome što je lansiran poslije Voyagera 2, Voyager 1 je poslan na bržoj putanji pa je prije stigao do Jupitera i Saturna.

== Istraživanje ==
=== Voyagerovi instrumenti<ref name="info">https://www.jpl.nasa.gov/voyager/mission/status/</ref> ===
{| class="wikitable"
!Instrumenti
!Voyager 1
|-
|'''<center>Podsistem svemirskog zračenja<br> (CRS)</center>'''
|<center><p style="background-color:#A0EE90;">Uključeno</p></center>
|-
|'''<center>Detektor nabijenih čestica niske energije <br>(LECP)</center>'''
|<center><p style="background-color:#A0EE90;">Uključeno</p></center>
|-
|'''<center>Magnetometar <br>(MAG)</center>'''
|<center><p style="background-color:#A0EE90;">Uključeno</p></center>
|-
|'''<center>Podsistem plazminih valova <br> (PWS)</center>'''
|<center><p style="background-color:#A0EE90;">Uključeno</p></center>
|-
|'''<center>Podsistem istraživanja slika <br>(ISS)</center>'''
|<center><p style="background-color:#EE9090;">Isključeno zbog uštede struje  <br>
([[14. veljače]] [[1990.]])</p></center>
|-
|'''<center>Infracrveni interferometar, spektrometar i radiometar<br> (IRIS)</center>'''
|<center><p style="background-color:#EE9090;">Isključeno zbog uštede struje <br>
([[3. lipnja]] [[1998.]])</p></center>
|-
|'''<center>Planetarna radio astronomija<br> (PRA)</center>'''
|<center><p style="background-color:#EE9090;">Isključeno zbog uštede struje <br>
([[15. siječnja]] [[2008.]])</p></center>
|-
|'''<center>Ultraljubičasti spektrometar<br> (UVS)</center>'''
|<center><p style="background-color:#EE9090;">Isključeno zbog uštede struje  <br>
([[19. travnja]] [[2016.]])</p></center>
|-
|'''<center>Fotopolarimetarni podsustav (PPS)</center>'''
|<center><p style="background-color:#EE9090;">neispravan</p></center>
|-
|'''<center>Plazmin spektrometar<br> (PLS)</center>'''
|<center><p style="background-color:#EE9090;">Isključeno zbog lošijih performansa ([[1. veljače]] [[2007.]])</p></center>
|}

=== Jupiter ===
[[Datoteka:790106-0203_Voyager_58M_to_31M_reduced.gif|lijevo|mini]]
Voyager 1 je počeo s fotografiranjem Jupitera u siječnju 1979. Njegov najbliži prelet Jupiteru je bio 5. ožujka 1979., na udaljenosti od 349.000 kilometara od njegovog središta. Zbog veće rezolucije omogućene blizinom, većina promatranja mjeseca, prstena, magnetskih polja i radijacije Jupiterovog sustava je napravljena u dvodnevnom razdoblju najbližeg preleta. Fotografiranje planeta završilo je u travnju.

Sonde Voyager otkrile su mnoga važna saznanja o Jupiteru i njegovim satelitima. Iznenađujuće je bilo otkriće [[vulkan]]ske aktivnosti na mjesecu [[Io (mjesec)|Io]], koja nije bila primijećena sa Zemlje i sondama [[Pioneer 10]] i [[Pioneer 11]].

=== Saturn ===
[[Datoteka:Crescent Saturn as seen from Voyager 1.jpg|mini|
Slika [[Saturn|Saturna]] na udaljenosti od 5,3 milijuna kilometara,

Dne [[6. studenoga|6. studenoga]] [[1980.]]
]]Uz gravitacijsku pomoć Jupitera sonda je krenula na posjet Saturnu. Voyagerov prelet Saturna bio je u Studenom 1980., s najbližim prilazom 12. studenoga kad je došao na udaljenost od 124.000 kilometara od najviših oblaka planeta. Sonda je primijetila složene strukture u Saturnovim prstenima i proučila atmosfere Saturna i mjeseca [[Titan (mjesec)|Titan]]a. Zbog prijašnjih otkrića o tankoj atmosferi na Titanu kontrolori misije u "[[Jet Propulsion Laboratory]]" odlučili su da Voyager 1 napravi bliski prilaz Titanu i prekine Grand Tour. Titanova gravitacija izazvala je dodatni gravitacijski zamah koja je Voyager 1 izbacila iz [[ekliptika|ekliptičke]] ravnine, čime je završena njegova planetarna znanstvena misija.

=== Daljnje istraživanje Sunčevog sustava ===
Dne [[14. veljače]] [[1990.]] Voyager 1 okrenuo je kamere zadnji puta i okinuo galeriju fotografija nazvanu [[Obiteljski portret]], skup fotografija 6 planeta Sunčevog sustava, među kojima je [[Zemlja]] prikazana kao [[Pale Blue Dot|blijeda plava točka]] u tami svemira.
[[Datoteka:Pale Blue Dot.png|250px|minijatura|desno|Gledano s udaljenosti od 6 milijardā kilometara, Zemlja nalikuje sićušnoj točki, plavkasto-bijeloj točki otprilike u sredini narančaste vrpce s desne strane, unutar tame dubokog svemira.]]

Voyager 1 je izašao iz [[heliopauza|heliopauze]] u [[Kolovoz|kolovozu]] [[2012.]] godine. Voyager 2 je isto učinio u [[Studeni|studenom]] [[2018.|2018]]. Obje sonde sada izlaze iz Sunčevog sustava i pozicionirane su između Kuiperovog pojasa i Oortovog oblaka. Za obje sonde se prestanak rada očekuje oko 2025. kada generatori više neće generirati dovoljno energije za komunikaciju.

=== Budućnost ===
Za 300 godina Voyager 1 će ući u Oortov oblak i izaći iz njega za 30 000 godina. 40 000 godina će trebati za susret s prvom zvijezdom na udaljenosti od 1,6 svjetlosnih godina.[[Datoteka:72408main ACD97-0036-1.jpg|mini|lijevo|Svemirski položaji Voyagera, Pioneera, Sunčeva vjetra, izlaznog šoka, heliopauze, [[lučni šok|lučnog šoka]] i kozmičkog zračenja.]]

== Proputovane udaljenosti ==
U svibnju 2021. Voyager 1 bio je na udaljenosti od 21,6 milijarda kilometara od Sunca. Na ovoj udaljenosti svjetlosti treba oko 20 sati za doći do Zemlje. Prema podatcima iz svibnja 2021. sonda je putovala brzinom od 16,9 kilometara u sekundi relativno prema Suncu, tj. 3,6 AU u godini, 10&nbsp;% brže od Voyagera 2. Sonda ne ide prema nekoj određenoj zvijezdi.<ref name="info"/>

== Zanimljivosti ==

* Voyager 1 je mogao posjetiti [[Pluton]], ali je letjelica usmjerena preme [[Titan (mjesec)|Titanu]], gdje je otkrio mjesečevu gustu atmosferu. Slično je bilo i s [[Voyager 2|Voyagerom 2]], koji je poslan na [[Uran]] i [[Neptun]].<ref>{{Citiranje časopisa|author=Eric Betz {{!}} Published: Tuesday, June 23, 2015|title=Why didn't Voyager visit Pluto?|url=https://astronomy.com/year-of-pluto/2015/06/why-didnt-voyager-visit-pluto|accessdate=2019-10-05}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Istraživanje Jupitera}}
{{Istraživanje Saturna}}
{{NASA}}

[[Kategorija:NASA]]
[[Kategorija:Preletači Jupitera]]
[[Kategorija:Preletači Saturna]]