Vidi kôd stranice Zavarivanje TIG postupkom

<!--'''Zavarivanje TIG postupkom'''-->[[datoteka:Hubert Minnebo laswerk.jpg|mini|desno|300px|Zavarivanje TIG postupkom.]]

[[datoteka:GTAW.svg|mini|desno|300px|Način rada zavarivanja TIG postupkom.]]

[[datoteka:08-TIG-weld.jpg|mini|desno|300px|[[Zavareni spoj|Kutni zavar]] izveden zavarivanjem TIG postupkom.]]

[[datoteka:TIG torch-accs.jpg|mini|desno|300px|Dio opreme za zavarivanje TIG postupkom.]]

[[datoteka:GTAW setup.svg|mini|desno|300px|Oprema za zavarivanje TIG postupkom.]]

'''Zavarivanje TIG postupkom''' ([[Engleski jezik|engl]]. Tungsten Inert Gas), '''TIG postupak zavarivanja''' ili '''elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti inertnog plina''' (engl. ''Gas Tungsten Arc Welding'' – GTAW) je ručni postupak [[zavarivanje|zavarivanja]] u neutralnom [[zaštitni plin|zaštitnom plinu]] ili neutralnoj smjesi plinova, koji koristi netaljivu [[volfram]]ovu elektrodu (ili volfram s dodacima, npr. [[torij]]evog oksida ili oksida drugih elemenata kao [[cirkonij]], [[lantan]], [[itrij]]) i posebno dodatni materijal. Svojstvo ovog postupka je stabilan [[električni luk]] i visoko [[kvaliteta|kvalitetan]] zavar, ali zahtjeva izuzetne [[Vještina|vještine]] zavarivača i relativno je spor. Iako se može koristiti za skoro sve vrste materijala, najčešće se koristi za zavarivanje [[nehrđajući čelik|nehrđajućih čelika]] i lakih metala ([[aluminij]]eve legure, [[titanijeve legure]]). Pogodan za zavarivanje tankih limova (do debljine 6 [[metar|mm]]), a često se koristi kod proizvodnje [[bicikl]]a, [[zrakoplov]]a i [[brod]]ova, te kod zavarivanja u prinudnim položajima. U pravilu se volframova elektroda priključuje na (-) pol izvora [[Istosmjerna struja|istosmjerne struje]], zbog znatno manjeg trošenja volframove elektrode. Koristi se pulsirajuća struja zavarivanja. <ref> "Zavarivanje I", izv. prof. dr. sc. Duško Pavletić, dipl. ing., Tehnički fakultet Rijeka, 2011.</ref>

[[Električni luk]] se uspostavlja pomoću [[frekvencija|visokofrekventnog]] [[Električni generator|generatora]] (VF generator), koji se uključuje samo u djeliću sekunde, neposredno pred zavarivanje. Nakon uspostavljanja električnog luka između netaljive volframove elektrode i radnog komada, tj. priključaka na polove [[Izvor struje za zavarivanje|električne struje]] (istosmjerne ili izmjenične), VF generator se isključuje, a postupak  zavarivanja se odvija sa (ponekad i bez) dodavanja dodatnog materijala (žice) u [[električni luk]]. Nakon toga slijedi taljenje ivica [[zavareni spoj|žlijeba za zavarivanje]] (kod materijala manje debljine – I spoj), odnosno ravnomjerno ručno dodavanje žice za zavarivanje u električni luk, te taljenje žice i stvaranje [[zavareni spoj|zavarenog spoja]] (kod debljih materijala ili kod provarivanja korijena debelih materijala). <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

== Prednosti i nedostaci ==
Prednosti zavarivanja TIG postupkom su: [[kvaliteta]] zavarenog spoja je vrlo visoka (kako u pogledu broja [[Greške u zavarenim spojevima|grešaka u zavarenom spoju]], tako i sa stajališta [[estetika|estetskog]] izgleda i mehaničkih svojstava zavara), pogodan je za reparaturna (popravak) zavarivanja, ima mogućnost zavarivanja u svim položajima zavarivanja, nema rasprskavanja kapljica.

Nedostaci su: viša [[cijena]] opreme za zavarivanje (uređaja za zavarivanje) u odnosu na [[zavarivanje MIG postupkom]], kvaliteta zavara još uvijek ovisi o [[vještina|vještini]] zavarivača, nije pogodan za [[automatizacija|automatizaciju]] i [[robot]]izaciju, vrijeme za [[Škola|izobrazbu]] dobrog zavarivača je dugo, daleko manja učinkovitost u odnosu na zavarivanje MIG postupkom i [[zavarivanje plazmom]], dolazi do jakog bljeskanja pri zavarivanju, otežan rad na otvorenom (vjetar!), pri zavarivanju se oslobađaju [[plin]]ovi (potrebna dobra [[ventilator|ventilacija]] prostora), dugotrajni rad može ostaviti štetne posljedice na zdravlju zavarivača ([[reuma]], oštećenja [[dišni sustav|dišnog sustava]]).

==Oprema za zavarivanje TIG postupkom==

===Netaljive elektrode===
Netaljive [[elektrode za zavarivanje]] TIG postupkom  ([[volfram]] ima [[talište]] 3410 [[Celzijev stupanj|°C]]) mogu biti:
* čisti volfram (zelena),
* volfram + [[torij]]ev oksid ThO<sub>2</sub>  (žuta, crvena, ljubičasta),
* volfram + [[cirkonij]]ev oksid ZrO<sub>2</sub> (smeđa, bijela),
* volfram + [[lantan]]ov oksid LaO<sub>2</sub> (crna).
Za netaljive volframove elektrode često je potrebno oblikovanje ([[brušenje]] elektrode zbog gubitka [[geometrija|geometrije]]). <ref> "TIG-elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštitnoj atmosferi inertnog plina", www.fsb.unizg.hr, 2012.</ref>

===Zaštitni plin===
[[Zaštitni plin]] se koristi kod [[elektrolučno zavarivanje|elektrolučnog zavarivanja]], kod postupaka: zavarivanje TIG postupkom, [[zavarivanje MIG postupkom]] i [[zavarivanje MIG postupkom|zavarivanje MAG postupkom]]. Zaštitni plin kod ovih postupaka bitno određuje kvalitetu [[zavareni spoj|zavarenog spoja]]. U počecima uvođenja postupka zavarivanja u atmosferi zaštitnog plina uobičajeno je bilo svega nekoliko pojedinačnih [[plin]]ova, na primjer kod zavarivanja MIG postupkom čisti [[argon]], a kod zavarivanja MAG postupkom čisti [[ugljikov dioksid]]. Danas prevladavaju mješavine plinova. U međuvremenu je količina [[standard]]iziranih plinskih mješavina znatno povećana, jer se kao dijelovi u mješavini ne primjenjuju samo argon i CO<sub>2</sub>, već također i [[kisik]], [[helij]], [[vodik]] i [[dušik]]. Podjela različitih zaštitnih plinova dana je u europskom standardu EN „Zaštitni plinovi za elektrolučno zavarivanje i rezanje“. <ref> [ftp://161.53.116.242/Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/Tehnologija_III/Zavarivanje/zavarivanje%20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm] "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardžić, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.</ref> Zbog uobičajnosti korištenja argona kao zaštitnog plina, TIG postupak zavarivanja naziva se i ''argonsko zavarivanje''.

===Izvor struje za zavarivanje===
[[Izvor struje za zavarivanje]] TIG postupkom može biti:
* [[Istosmjerna struja|istosmjerni izvor]] s minus polom na elektrodi: koristi se za [[Nehrđajući čelik|nehrđajuće čelike]], [[Ugljični čelik|nelegirane čelike]], [[titanijeve legure]], [[bakar]]<ref> [http://www.zavarivanje.info/cd/11940/zavarivanje-moderni-postupci-mig-mag-tig-rel-autogeno] "Moderni postupci zavarivanja", RAM Rijeka, 2018.</ref>;
* istosmjerni ili [[Izmjenična električna struja|izmjenični izvor]]: koristi se za [[aluminij]], [[magnezij]] i njihove legure;
* izmjenični izvor je skuplji zbog HF ([[frekvencija|visokofrekventnog]]) modula, koji se koristi za uspostavljanje i održavanje električnog luka i ima strmopadajuću karakteristiku. <ref> [http://www.ram-rijeka.com/c/931/Osnovni-postupci-zavarivanja---Ram-Rijeka.wshtml] "Osnovni postupci zavarivanja", www.ram-rijeka.com, 2012.</ref>

Izvor struje ima padajuću karakteristiku kao kod REL postupka zavarivanja. Zbog toga većina novih strojeva ima mogućnost TIG i REL zavarivanja. Izvori struje za TIG zavarivanje mogu biti:
* za standardno TIG zavarivanje,
* za impulsno TIG zavarivanje.

Prednosti impulsnog zavarivanja su :
* stabilniji [[električni luk]] (ako se dobro odrede parametri),
* precizna kontrola penetracije smanjenje veličine taline zavara smanjenje unosa, topline u radni komad a time i smanjenje deformacija.

Uspostavljanje električnog luka:
* dodirivanjem volframove elektrode s radnim komadom ili takozvano ''kresanje'' (rijetko se koristi – mogućnost oštećivanja volframove elektrode i kontaminacija radnog
komada),
* uz pomoć visokofrekventnog generatora (VF generator) – koji služi za uspostavljanje električnog luka bez dodira vrha volframove elektrode sa radnim komadom (DC i AC) te za podržavanje stabilnosti električnog luka kod zavarivanja izmjeničnom strujom AC).

Zavarivanje TIG postupkom istosmjernom strujom s elektrodom na negativnom polu (istosmjerna struja je vrsta električne struje gdje ne dolazi do promjene smjera toka elektrona u jedinici vremena) je najčešća kombinacija struje/polariteta kod primjene TIG postupka (DCEN – ''Direct Current Electrode Negative''). Elektroni se kreću s negativne elektrode na pozitivni osnovni materijal, ubrzavajući kroz električni luk, a pozitivni elektroni imaju suprotan smjer. Pri tome, količina kinetičke energije elektrona značajno je veća od one iona pa dolazi do većeg zagrijavanja radnog komada, a manjeg vrha elektrode (približni odnos toplinskog opterećenja: 1/3 na elektrodi, 2/3 na radnom komadu). Zbog toga ovaj način TIG zavarivanja omogućuje rad sa manjim promjerima elektroda, to jest rad s velikim strujama, a vrh elektrode može biti zašiljen što daje stabilnost električnom luku. Ovaj način zavarivanja daje dobru penetraciju. 

Kod zavarivanja TIG postupkom istosmjernom strujom gdje je elektroda na pozitivnom polu (DCEP - ''Direct Current Electrode Positive'') smjer elektrona je suprotan pa je time i
raspodjela topline drugačija – dolazi do velikog toplinskog opterećenja elektrode. Stoga, ovaj način zavarivanja je moguć kod manjih struja zavarivanja uz primjenu netaljivih
elektroda većeg promjera. Također, u odnosu na prethodni slučaj, penetracija je manja, a zaobljenost vrha elektrode može rezultirati nestabilnošću električnog luka. Ipak, smjer
pozitivnih iona (s elektrode na radni komad) rezultira razaranjem tankih površinskih oksida s površine osnovnog materijala što omogućuje zavarivanje aluminija, magnezija i
njihovih legura.

Zavarivanje TIG postupkom izmjeničnom strujom (AC – ''Alternating Current'' - izmjenična struja je vrsta električne struje gdje dolazi do promjene smjera toka elektrona u jedinici vremena) je način TIG zavarivanja gdje se uz mogućnost dobrog čišćenja oksida s površine osnovnog materijala dobiva i dobra penetracija, a toplinsko opterećenje je
približno podjednako na elektrodi i radnom komadu (iako ovisi o balansu izmjenične struje). Pri tome, dolazi do mijenjanja pravca kretanja čestica (ovisno o frekvenciji struje),
a time i do "gašenja i paljenja" luka što dovodi do njegove nestabilnosti (utjecaj ove pojave može se smanjiti dodatnim uređajem na izvoru struje koji proizvodi visokonaponsku i
visokofrekventnu struju u trenutku "gašenja" luka). Kod TIG AC zavarivanja promjenom frekvencije izmjenične struje, ali i njezinim balansom (odnosom koliko vremena je elektroda na pozitivnom, a koliko na negativnom polu), može se utjecati na geometriju zavarenog spoja, čišćenje oksida, ali i termičko opterećenje radnog komada i elektrode.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Gas tungsten arc welding}}


[[Kategorija:Zavarivanje]]

[[de:Schweißen#Wolfram-Inertgasschweißen (WIG)]]