Čovječje srce - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-09T21:34:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T03:57:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 03:57, 30. studenoga 2021.
Redak 135:		Redak 135:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commonscat\|Heart (organ)\|srce (organ)}}~~
	*[http://www.meddean.luc.edu/lumen/MedEd/GrossAnatomy/thorax0/heartdev/main_fra.html prenatalni razvoj čovječjeg srca]		*[http://www.meddean.luc.edu/lumen/MedEd/GrossAnatomy/thorax0/heartdev/main_fra.html prenatalni razvoj čovječjeg srca]
	*[http://www.texasheart.org/HIC/anatomy/anatomy.cfm anatomija čovječjeg srca - Teksaški srčani institut]		*[http://www.texasheart.org/HIC/anatomy/anatomy.cfm anatomija čovječjeg srca - Teksaški srčani institut]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T21:54:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-07T02:18:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{slično|čovjekovom mišićnom organu|druga značenja|Srce (razdvojba)}}
{| class="infobox" style="width: 22em; text-align: left; font-size: 88%; line-height: 1.5em"
! colspan=2 style="font-size: 125%; text-align:center; background-color: dimgray; color: white" | ''čovječje srce''
|-
! colspan=2 style="text-align: center" | [[File:Anatomy Heart English Tiesworks.jpg|200px|]]
|-
| colspan=2 style="text-align: center" | pogled izvana
|-
! colspan=2 style="text-align: center" | [[File:Surface anatomy of the heart.png|200px|]]
|-
| colspan=2 style="text-align: center" | površinski pogled na srce
|-
|- style="text-align: left;"
! [[Latinski jezik|Latinski]]
| ''cor humanum''
|- style="text-align: left;"
! [[Organski sustav|Sustav]]
| [[krvožilni sustav|krvožilni]]
|- style="text-align: left; background:Pink"
! [[Arterija]]
| [[desna koronarna arterija]], [[lijeva koronarna arterija]], [[anteriorna interventrikularna arterija]]
|- style="text-align: left; background:LightBlue"
! [[Vena]]
| [[gornja šuplja vena]], [[donja šuplja vena]], desne [[plućne vene]], lijeve plućne vene
|- style="text-align: left;"
! [[Medical Subject Headings|MeSH]]
| style="white-space: nowrap;" | ''[http://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&term=Heart Heart]''
|}
'''Čovječje srce''' je [[organ]] koji pruža neprekidnu [[krvožilni sustav|cirkulaciju]] [[krv]]i tijekom [[srčani ciklus|srčanog ciklusa]] i jedan je od najvitalnijih organa u [[čovječje tijelo|čovječjem tijelu]].<ref name="tabers">{{cite book |author=Taber, Clarence Wilbur; Venes, Donald |title=Taber's cyclopedic medical dictionary |publisher=F a Davis Co |location= |year=2009. |pages=1018–23 |isbn=0-8036-1559-0 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> Srce je podijeljeno na četiri glavne [[srčane komore|komore]]: gornje dvije komore zovu se lijevom i desnom pretklijetkom (atrijem), a donje dvije komore zovu se desnom i lijevom klijetkom (ventrikulom).<ref name="StarrEvers2009">{{cite book|author1=Cecie Starr|author2=Christine Evers|author3=Lisa Starr|title=Biology: Today and Tomorrow With Physiology|url=http://books.google.com/books?id=dxC27ndpwe8C&pg=PA422|accessdate=7. lipnja 2012|date=2. siječnja 2009.|publisher=Cengage Learning|isbn=978-0-495-56157-6|pages=422–}}</ref> Debeo mišićni zid razdvaja desnu stranu srca od lijeve, a naziva se [[srčana pregrada|srčanom pregradom]] ([[septum]]om). Normalno sa svakim otkucajem desni ventrikul potiskuje jednaku količinu krvi u [[pluća]] kao što lijevi ventrikul potiskuje u tijelo. Liječnici obično za desni atrij i desni ventrikul rabe zajednički izraz '''desno srce''', a za lijevi atrij i lijevi ventrikul '''lijevo srce'''.<ref>{{cite book |first=Brendan |last=Phibbs |title=The human heart: a basic guide to heart disease |location=Philadelphia |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2007. |page=1 |isbn=9780781767774 |edition=2nd }}</ref>

[[Električna energija]] koja stimulira srce javlja se u [[sinoatrijalni čvor|sinoatrijalnom čvoru]] koji proizvodi konačan [[električni potencijal|potencijal]], a zatim se prazni šaljući impuls kroz atrije.

Nije sasvim poznato kako se električni signal giba u atrijima. Čini se da se giba radijalno, no Bachmannov snop i koronarni sinusni mišić igraju ulogu u provođenju između dvaju atrija, što dovodi do gotovo simultane [[sistola|sistole]].<ref>{{cite journal |last=Antz |first=Matthias |last2=et al. |year=1998. |title=Electrical Conduction Between the Right Atrium and the Left Atrium via the Musculature of the Coronary Sinus |journal=Circulation |volume=98 |issue=17 |pages=1790–1795 |doi=10.1161/01.CIR.98.17.1790 }}</ref><ref>{{cite journal |last=De Ponti |first=Roberto |last2=et al. |year=2002. |title=Electroanatomic Analysis of Sinus Impulse Propagation in Normal Human Atria |journal=Journal of Cardiovascular Electrophysiology |volume=13 |issue=1 |pages=1–10 |doi=10.1046/j.1540-8167.2002.00001.x }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=5402 |title=SA node definition - Medical Dictionary definitions of popular medical terms easily defined on MedTerms |publisher=Medterms.com |date=27. travnja 2011. |accessdate=7. lipnja 2012. }}</ref> Dok se nalazi u ventrikulu, signal se provodi specijaliziranim tkivom nazvanim [[Purkinjeova vlakna|Purkinjeovim vlaknima]] koja zatim prenose električni naboj u [[miokard]].<ref>{{cite web|url=http://biology.about.com/library/organs/heart/blpurkinje.htm |title=Purkinje Fibers |publisher=Biology.about.com |date=9. travnja 2012. |accessdate=7. lipnja 2012.}}</ref>

Čovječje [[embrij|embrionalno]] srce počinje kucati otprilike 21 dan nakon začeća ili pet tjedana nakon posljednjeg normalnog [[menstrualni ciklus|menstrualnog ciklusa]] (LMP, engl. ''last menstrual period''). Prvi dan LMP-a normalno se smatra datumom početka gestacije ([[trudnoća|trudnoće]]).

Čovječje srce počinje kucati frekvencijom sličnom majčinoj, oko 75–80 otkucaja u minuti (BPM, engl. ''beats per minute''). Embrionalni [[srčani ritam]] (EHR, engl. ''embryonic heart rate'') zatim ubrzava približno do 100 BPM tijekom prvog mjeseca da bi dosegao vrhunac na 165–185 BPM tijekom ranog sedmog tjedna nakon začeća (rani deveti tjedan nakon LMP-a). Ovo ubrzanje odgovara približno 3,3 BPM na dan ili oko 10 BPM svaka tri dana što je povećanje od 100 BPM u prvom mjesecu.<ref>{{cite web|author=DuBose, Miller , Moutos |url=http://www.obgyn.net/us/us.asp?page=/us/cotm/0001/ehr2000 |title=Embryonic Heart Rates Compared in Assisted and Non-Assisted Pregnancies |publisher=Obgyn.net |date= |accessdate=18. listopada 2010.}}</ref><ref>
{{cite journal |last=DuBose |first=T. J. |last2=Cunyus |first2=J. A. |last3=Johnson |first3=L. |title=Embryonic Heart Rate and Age |journal=[[Journal of Diagnostic Medical Sonography|J Diagn Med Sonography]] |year=1990. |volume=6 |issue=3 |pages=151–157 |doi=10.1177/875647939000600306 }}</ref><ref name="Fetal Sonography">DuBose, TJ (1996.) ''Fetal Sonography'', str. 263-274; Philadelphia: WB Saunders {{ISBN|0-7216-5432-0}}</ref> Formula regresije koja opisuje ovo ubrzanje prije nego što embrij dosegne 25 mm duljine tjeme-zadak ili 9,2 LMP tjedana jest: dob u danima = EHR(0,3)+6.<ref>Terry J. DuBose [http://www.obgyn.net/english/pubs/features/dubose/ehr-age.htm Sex, Heart Rate and Age]</ref>

Nakon 9,1 tjedana nakon LMP-a ono ubrzava do oko 152 BPM (±25 BPM) tijekom 15. tjedna nakon LMP-a. Nakon 15. tjedna ubrzavanje se usporava na prosječnu stopu od oko 145 (±25 BPM) BPM. Ne postoji razlika u ženskom i muškom srčanom ritmu prije porođaja.

Čovječje srce i [[bolesti srca|njegovi poremećaji]] (kardiopatije) primarno proučavaju [[kardiologija|kardiolozi]].

== Struktura ==
Čovječje [[srce]] ima masu od 250 do 350 grama, a otprilike je veličine stisnte [[šaka|šake]].<ref name="manual">{{cite book |author=MacDonald, Matthew |title=Your Body: The Missing Manual |publisher=Pogue Press |location=Sebastopol, CA |year=2009. |pages= |isbn=0-596-80174-2 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref>

Nalazi se unutar dvostruke zaštitne vreće nazvane [[perikard]]. Površinski dio ove vreće naziva se [[parijetalni perikard]]. Unutarnji perikardijalni sloj naziva se [[visceralni perikard]]. Zajednički se obično nazivaju [[serozni perikard|seroznim perikardom]] jer sadrži [[perikardijalna tekućina|perikardijalnu tekućinu]]. Izvan parijetalnog perikarda nalazi se fibrozni sloj koji ovisi o medijastinalnoj fasciji i naziva se [[fibrozni perikard]].<ref>{{cite web|url=http://thorax.bmj.com/content/6/4/359.full.pdf|title=the anatomy and applied anatomy of the mediastinal fascia|accessdate=27. veljače 2013.}}</ref> Perikardijalna vreća štiti srce, sidri njegove okolne strukture, ali nema nikakva utjecaja na srčanu funkciju u normalnih pojedinaca.<ref>{{cite web|url=http://circ.ahajournals.org/content/61/2/352.short|title=The effect of the pericardium on ventricular systolic function in man|accessdate=27. veljače 2013.}}</ref>

Dvostruka membrana perikarda sadrži perikardijalnu tekućinu koja pruža glatku podmazanu kliznu površinu unutar koje se srčani organ može gibati uslijed vlastitih kontrakcija i gibanja priležećih struktura poput dijafragme i pluća.<ref name="bio">{{cite book |author=Levine, Joseph M.; Miller, Kenneth S. |title=Biology |publisher=Pearson Prentice Hall |location=Upper Saddle River, NJ |year=2002. |pages= |isbn=0-13-050730-X |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref>

[[File:EHR-BBII.jpg|thumb|220px|Nakon 21 dana poslije [[oplodnja|začeća]] čovječje srce počinje kucati brzinom od 70 do 80 otkucaja u minuti i linearno ubrzava tijekom prvog mjeseca kucanja.]]
Vanjski zid čovječjeg srca sastoji se od triju slojeva. Vanjski sloj naziva se epikard ili visceralni perikard jer je on također vanjski zid (seroznog) perikarda. Srednji sloj srca naziva se [[miokard]] i sastoji se od mišića koji se kontrahira. Unutarnji sloj naziva se [[endokard]] i u dodiru je s krvlju koje srce pumpa.<ref name="Darpan2009">{{cite book|author=Pratiyogita Darpan|title=Competition Science Vision|url=http://books.google.com/books?id=yEU6mYWgUcwC&pg=PT55|accessdate=7. lipnja 2012|date=travanj 2009.|publisher=Pratiyogita Darpan|pages=55–}}</ref> Osim toga on se stapa s unutarnjim pokrovom ([[endotel]]om) krvnih žila i prekriva srčane zalistke.<ref name='MedLookHeart'>{{cite web|url=http://www.medicalook.com/human_anatomy/organs/Heart.html |title=Heart |accessdate=3. svibnja 2010. |work=MedicaLook |publisher=Medicalook.com }}</ref>

Čovječje srce ima četiri komore, dva gornja atrija i dva donja ventrikula. Atriji su komore koje se pune (primaju krv), a ventrikuli su komore koje se prazne (odašilju krv).

Putovi krvi kroz čovječje srce čine dijelove plućnog i sustavnog optoka. Ovi putovi uključuju [[trikuspidalna valvula|trikuspidalnu valvulu]], [[mitralna valuvla|mitralnu valvulu]], [[aortalna valvula|aortalnu valvulu]] i [[pulmonarna valvula|pulmonarnu valvulu]].<ref>{{cite book |last=Marieb |first=Elaine Nicpon |title=Human Anatomy & Physiology |edition=6th |location=Upper Saddle River |publisher=Pearson Education |year=2003. |isbn=080535462X }}</ref> Mitralna i trikuspidalna valvula klasificirane su kao atrioventrikularne (AV) valvule. To je zato što se one nalaze između atrija i ventrikula. Aortalna i pulmonarna semilunarna valvula razdvajaju lijevi i desni ventrikul od plućne arterije odnosno aorte. Ove su valvule pričvršćene za chordae tendineae (doslovce tetivne strune) koje sidre valvule s papilarnim mišićima srca.

Interatrioventrikularni [[septum]] razdvaja lijevi atrij i ventrikul od desnog atrija i ventrikula dijeleći srce u dvije funkcionalno razdvojene i anatomski zasebne jedinice.

== Funkcioniranje ==
[[File:Heart diagram blood flow en.svg|thumb|Dijagram krvotoka čovječjeg srca. Plave strelice označuju deoksigenirane krvne putove a crvene strelice označuju oksigenirane putove.]]

Krv teče kroz srce u jednom smjeru, od atrija u ventrikule i dalje u velike arterije ili primjerice u aortu. Povratni tok krvi sprečavaju trikuspidalna, bikuspidalna, aortalna i pulmonarna valvula.

Srce radi kao dvostruka pumpa. Funkcija je desne strane srca (vidi [[desno srce]]) prikupljanje deoksigenirane krvi u [[desni atrij|desnom atriju]] koja dolazi iz tijela (preko gornje i donje šuplje vene) i njezino potiskivanje preko [[desni ventrikul|desnog ventrikula]] u pluća ([[plućna cirkulacija]]) tako da se ugljični dioksid može otpustiti, a kisik vezati ([[izmjena plinova]]). Ovo se zbiva tijekom pasivnog procesa [[difuzija|difuzije]].

Lijeva strana (vidi [[lijevo srce]]) sabire oksigeniranu krv iz [[pluća]] u [[lijevi atrij]]. Iz lijevog atrija krv odlazi u [[lijevi ventrikul]] koji je potiskuje van u tijelo (preko aorte).

Na objema stranama donji su ventrikuli deblji i snažniji od gornjih atrija. Mišićni zid koji okružuje lijevi ventrikul deblji je od zid koji okružuje desni ventrikul zbog jače sile potrebne za potiskivanje krvi kroz [[sistemska cirkulacija|sistemsku cirkulaciju]]. [[srčani atrij|Atriji]] primarno olakšavaju cirkulaciju omogućujući neprekinut venski tok do srca i sprečavajući inerciju prekinutog venskog toka koji bi se inače zbivao pri svakoj ventrikularnoj sistoli.<ref>[http://cardiac-output.info Anderson, RM. ''The Gross Physiology of the Cardiovascular System'' (2nd ed., 2012).] Vidi "Chapter 1: Normal Physiology."</ref>

Počevši u desnom atriju krv teče kroz [[trikuspidalna valvula|trikuspidalnu valvulu]] u desni ventrikul. Odande se potiskuje kroz pulmonarnu semilunarnu valvulu i putuje kroz plućnu [[arterija|arteriju]] u pluća. Odande krv teče natrag kroz plućne [[vena|vene]] u lijevi atrij. Krv zatim teče kroz [[mitralna valvula|mitralnu valvulu]] u lijevi ventrikul, a odande se potiskuje kroz aortalnu semilunarnu valvulu u [[aorta|aortu]] i ostatak tijela. (Relativno) deoksigenirana krv konačno se vraća u srce kroz [[donja šuplja vena|donju šuplju venu]] i [[gornja šuplja vena|gornju šuplju venu]].

== Stil života i zdravlje srca ==
Pretilost, arterijska hipertenzija i visoki [[kolesterol]] mogu povećati rizik od razvoja [[srčana bolest|srčane bolesti]]. No polovina srčanih napadaja zbiva se u ljudi s normalnim razinama kolesterola. Srčana bolest glavni je uzrok smrti.

Opće je prihvaćeno da faktori poput tjelovježbe ili njezina izostanka, dobra ili loša prehrana i sveukupno blagostanje uključujući emocionalne i fiziološke komponente, pogađaju srčano zdravlje u ljudi.<ref>{{cite web |url = http://www.medicineweb.com/nutrition-/eating-for-a-healthy-heart |title = Eating for a healthy heart |publisher = MedicineWeb |accessdate = 31. ožujka 2009.}}</ref><ref>{{cite journal
| last = Division of Vital Statistics
| first =
| coauthors = Arialdi M. Miniño, M.P.H., Melonie P. Heron, Ph.D., Sherry L. Murphy, B.S., Kenneth D. Kochanek, M.A.
| title = Deaths: Final data for 2004
| journal = National Vital Statistics Reports
| volume = 55
| issue = 20
| page = 7
| publisher = Center for Disease Control
| location = United States
| date = 21. kolovoza 2007.
| url = http://www.cdc.gov/nchs/data/nvsr/nvsr55/nvsr55_19.pdf
| format = PDF
| accessdate = 30. prosinca 2007 }}</ref><ref>{{cite web
| last = White House News
| first =
| title = American Heart Month, 2007
| url=http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/02/20070201-2.html
| accessdate = 16. srpnja 2007.}}</ref><ref>[http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20060716183423/http://www.statistics.gov.uk/pdfdir/hsq0506.pdf National Statistics Press Release] 25. svibnja 2006.</ref>

== Kulturni značaj ==
:''Za više informacija vidi: [[srce (simbol)|simbol srca]], [[Srce Isusovo|Sveto Srce]] i [[krv#kulturna i religijska vjerovanja]].
Srce je kao jedan od vitalnih organa dugo bilo identificirano kao središte čitava tijela, sijelo života, ili emocija, ili razuma, volje, intelekta, svrhe ili uma. Stoga se u [[hebrejska Biblija|hebrejskoj Bibliji]] riječ za "srce" לָבַב ''lebab'' rabi u tim značenjima (usporedno s uporabom φρήν "[[torakalna dijafragma|dijafragma]]" u [[homerski grčki|homerskom grčkom]]).

{| style="font-size: 88%; border-collapse: collapse; border: 1px solid peru; margin: 0.5em 1em; text-align: center; clear: right; float: right; margin-right: 0;"
|-
| style="padding: 1em; background-color: white" | <hiero>F34</hiero>
|-
! style="background: navajowhite; border-bottom: 1px solid peru; padding: 0.5em" | ''jb'' (F34) "srce"<br />na [[egipatski hijeroglifi|hijeroglifima]]
|}
Mislilo se da je srce ili ''ib'' važan dio duše u [[staroegipatska religija|staroegipatskoj religiji]]. Vjerovalo se da je ''ib'' ili metafizičko srce oblikovano iz jedne kapi krvi iz srca djetetove majke uzetog pri porođaju.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/280503/ib ''Britannica'', ''Ib'']; [http://enc.slider.com/Enc/Ab_(Egyptian_heart-soul_concept ''Slider'', ''Ab, Egyptian heart and soul conception'']. Riječ je također transkribirao [[E. A. Wallis Budge|Wallis Budge]] kao ''Ab.''</ref> Starim Egipćanima srce je bilo sijelo emocija, misli, volje i namjere. O tome svjedoče egipatski izrazi koji sadrže riječ ''ib'' kao što su ''awt-ib'' za "sreću" (doslovce "širina srca"), ''xak-ib'' za "otuđen" (doslovce "odsječen od srca"). U egipatskoj religiji srce je bilo ključ u zagrobni život. Pojmilo se kao preživljavanje smrti u nigdjesvijetu gdje je svjedočilo za ili protiv svoga posjednika. Mislilo se da srce proučavaju [[Anubis]] i božanstva tijekom ceremonije ''vaganja srca''. Ako je srce težilo više od ''[[Maat]]ova pera'', smjesta ga je proždiralo čudovište [[Ammit]].

[[File:心-bigseal.svg|thumb|100px|[[Pečatno pismo|Pečatnopismeni]] glif za "srce" ([[srednjokineski]] ''sim'')]]
Kineski znak za "srce", 心, potječe od komparativno realistična prikaza srca (s naznačenim srčanim komorama) u [[pečatno pismo|pečatnom pismu]]. [[:wiktionary:心#Mandarin|Kineska riječ ''xīn'']] također poprima metaforička značenja "uma, inteligencije", "duše" ili "središta, jezgre". [[Srce (kineska medicina)|U kineskoj medicini]] na srce se gleda kao na središte [[Shen (kineska religija)|神 ''shéna'']] "duha, duše, svijesti".

Mnogi [[klasična antika|klasični]] filozofi i znanstvenici uključujući [[Aristotel]]a smatrali su srce sjedištem [[misao|misli]], [[razum]]a ili [[emocija]], često zanemarujući mozak kao onaj koji doprinosi navedenim funkcijama.<ref>{{cite book |title=On the Parts of Animals |author=Aristotel |authorlink=Aristotle |url=http://etext.virginia.edu/etcbin/toccer-new2?id=AriPaan.xml&images=images/modeng&data=/texts/english/modeng/parsed&tag=public&part=3&division=div2 |postscript={{nbsp}}''(<span class="plainlinks">[[De Partibus Animalium|De partibus animalium]]</span>)'' |page=book 3, ch. 4. |nopp=y}}</ref>

Identifikacija srca kao sjedišta [[emocija]] posebice je zasluga [[Rimsko Carstvo|rimskog]] liječnika [[Galen]]a, koji je također smjestio sjedište strasti u [[jetra]], a sjedište razuma u mozak.<ref>[[Galen]], ''De usu partium corporis humani'' ("O uporabi dijelova čovječjeg tijela"), knjiga 6.</ref>
Ova je predaja utjecala na razvoj srednjovjekovne kršćanske [[katoličke devocije|devocije]] o [[Srce Isusovo|Svetom Srcu Isusovu]] i [[Bezgrešno Srce Marijino|Bezgrešnom Srcu Marijinu]].
Idiomski izraz "probodeno" ili "slomljeno" srce najzad potječe od devotnog kršćanstva u kojem su srca Marijino ili Isusovo prikazana kao ona koja trpe razna mučenja (simbolizirajući bol koju je trpio Krist za grijehe svijeta odnosno bol Marijinu pri razapinjanju njezina sina), no od rana vremena metafora je prenesena na neispunjenu [[romantična ljubav|romantičnu ljubav]] koja se u kasnosrednjovjekovnoj književnosti bavila idealima [[dvorska ljubav|dvorske ljubavi]]. Zamisao je "[[Kupid]]ovih strelica" drevna, potječe od [[Ovidije|Ovidija]], a premda Ovidije opisuje Kupida kao onog koji ranjava svoje žrtve vlastitim strelicama, nigdje nije eksplicitno da je ''srce'' to koje je ranjeno. Poznata ikonografija Kupida koji gađa malene [[oblik srca|simbole srca]] jest [[barok]]na.

==Galerija==
<gallery>
Datoteka:Real-time MRI - Thorax.ogv|[[MRI u realnom vremenu]] čovječjeg srca
Datoteka:Real-time MRI - Human Heart (short-axis view).ogv|MRI u realnom vremenu – čovječje srce (prikaz duž kraće osi)
Datoteka:Heart, aorta and pulmonary artery.jpg|Srce, [[aorta]] i [[plućna arterija]]
Datoteka:Heart diagram-en.svg|Anteriorni prikaz, [[koronarna ravnina|koronarni]] presjek
Datoteka:Coronary arteries.svg|Krvnu opskrbu srca pruža [[koronarna cirkulacija]]. Koronarne arterije označene su crvenim slovima a ostale oznake plavim.
Datoteka:CG Heart.gif|Računalni model rada srca
</gallery>

==Više informacija==
*[[krvni tlak]]
*[[elektrokardiografija]]
*[[srčani ritam]]

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Heart (organ)|srce (organ)}}
*[http://www.meddean.luc.edu/lumen/MedEd/GrossAnatomy/thorax0/heartdev/main_fra.html prenatalni razvoj čovječjeg srca]
*[http://www.texasheart.org/HIC/anatomy/anatomy.cfm anatomija čovječjeg srca - Teksaški srčani institut]
*[http://cardiac-output.info The Gross Physiology of the Cardiovascular System (2nd Ed., 2012)]
*[http://anatomyguy.com/middle-mediastinum-and-heart-review/ disekcijski pregled s prikazom krvnih žila srca jednako kao i unutarnjih i vanjskih obilježja]
*[http://www.twitterinfos.com/health-and-lifestyle/heart-pain-attack-treatments-remedies/ liječenje srčanog bola / napadaja i kućni lijekovi]
*[http://www.fi.edu/learn/heart The Human Heart: An Online Exploration from The Franklin Institute]
*[http://www.sumanasinc.com/webcontent/animations/content/human_heart.html tok krvi kroz čovječje srce]

[[Kategorija:Anatomija]]
[[Kategorija:Krvožilni sustav]]
[[Kategorija:Organi]]

←Starija inačica		Inačica od 21:34, 9. prosinca 2021.
Redak 31:		Redak 31:
	[[Električna energija]] koja stimulira srce javlja se u [[sinoatrijalni čvor\|sinoatrijalnom čvoru]] koji proizvodi konačan [[električni potencijal\|potencijal]], a zatim se prazni šaljući impuls kroz atrije.		[[Električna energija]] koja stimulira srce javlja se u [[sinoatrijalni čvor\|sinoatrijalnom čvoru]] koji proizvodi konačan [[električni potencijal\|potencijal]], a zatim se prazni šaljući impuls kroz atrije.

	Nije sasvim poznato kako se električni signal giba u atrijima. Čini se da se giba radijalno, no Bachmannov snop i koronarni sinusni mišić igraju ulogu u provođenju između dvaju atrija, što dovodi do gotovo simultane [[sistola\|sistole]].<ref>{{cite journal \|last=Antz \|first=Matthias \|last2=et al. \|year=1998. \|title=Electrical Conduction Between the Right Atrium and the Left Atrium via the Musculature of the Coronary Sinus \|journal=Circulation \|volume=98 \|issue=17 \|pages=1790–1795 \|doi=10.1161/01.CIR.98.17.1790 }}</ref><ref>{{cite journal \|last=De Ponti \|first=Roberto \|last2=et al. \|year=2002. \|title=Electroanatomic Analysis of Sinus Impulse Propagation in Normal Human Atria \|journal=Journal of Cardiovascular Electrophysiology \|volume=13 \|issue=1 \|pages=1–10 \|doi=10.1046/j.1540-8167.2002.00001.x }}</ref><ref>{{~~cite web~~ \|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=5402 \|title=SA node definition - Medical Dictionary definitions of popular medical terms easily defined on MedTerms \|publisher=Medterms.com \|date=27. travnja 2011. \|accessdate=7. lipnja 2012. }}</ref> Dok se nalazi u ventrikulu, signal se provodi specijaliziranim tkivom nazvanim [[Purkinjeova vlakna\|Purkinjeovim vlaknima]] koja zatim prenose električni naboj u [[miokard]].<ref>{{~~cite web~~\|url=http://biology.about.com/library/organs/heart/blpurkinje.htm \|title=Purkinje Fibers \|publisher=Biology.about.com \|date=9. travnja 2012. \|accessdate=7. lipnja 2012.}}</ref>		Nije sasvim poznato kako se električni signal giba u atrijima. Čini se da se giba radijalno, no Bachmannov snop i koronarni sinusni mišić igraju ulogu u provođenju između dvaju atrija, što dovodi do gotovo simultane [[sistola\|sistole]].<ref>{{cite journal \|last=Antz \|first=Matthias \|last2=et al. \|year=1998. \|title=Electrical Conduction Between the Right Atrium and the Left Atrium via the Musculature of the Coronary Sinus \|journal=Circulation \|volume=98 \|issue=17 \|pages=1790–1795 \|doi=10.1161/01.CIR.98.17.1790 }}</ref><ref>{{cite journal \|last=De Ponti \|first=Roberto \|last2=et al. \|year=2002. \|title=Electroanatomic Analysis of Sinus Impulse Propagation in Normal Human Atria \|journal=Journal of Cardiovascular Electrophysiology \|volume=13 \|issue=1 \|pages=1–10 \|doi=10.1046/j.1540-8167.2002.00001.x }}</ref><ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=5402 \|title=SA node definition - Medical Dictionary definitions of popular medical terms easily defined on MedTerms \|publisher=Medterms.com \|date=27. travnja 2011. \|accessdate=7. lipnja 2012. }}</ref> Dok se nalazi u ventrikulu, signal se provodi specijaliziranim tkivom nazvanim [[Purkinjeova vlakna\|Purkinjeovim vlaknima]] koja zatim prenose električni naboj u [[miokard]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://biology.about.com/library/organs/heart/blpurkinje.htm \|title=Purkinje Fibers \|publisher=Biology.about.com \|date=9. travnja 2012. \|accessdate=7. lipnja 2012.}}</ref>

	Čovječje [[embrij\|embrionalno]] srce počinje kucati otprilike 21 dan nakon začeća ili pet tjedana nakon posljednjeg normalnog [[menstrualni ciklus\|menstrualnog ciklusa]] (LMP, engl. ''last menstrual period''). Prvi dan LMP-a normalno se smatra datumom početka gestacije ([[trudnoća\|trudnoće]]).		Čovječje [[embrij\|embrionalno]] srce počinje kucati otprilike 21 dan nakon začeća ili pet tjedana nakon posljednjeg normalnog [[menstrualni ciklus\|menstrualnog ciklusa]] (LMP, engl. ''last menstrual period''). Prvi dan LMP-a normalno se smatra datumom početka gestacije ([[trudnoća\|trudnoće]]).

	Čovječje srce počinje kucati frekvencijom sličnom majčinoj, oko 75–80 otkucaja u minuti (BPM, engl. ''beats per minute''). Embrionalni [[srčani ritam]] (EHR, engl. ''embryonic heart rate'') zatim ubrzava približno do 100 BPM tijekom prvog mjeseca da bi dosegao vrhunac na 165–185 BPM tijekom ranog sedmog tjedna nakon začeća (rani deveti tjedan nakon LMP-a). Ovo ubrzanje odgovara približno 3,3 BPM na dan ili oko 10 BPM svaka tri dana što je povećanje od 100 BPM u prvom mjesecu.<ref>{{~~cite web~~\|author=DuBose, Miller , Moutos \|url=http://www.obgyn.net/us/us.asp?page=/us/cotm/0001/ehr2000 \|title=Embryonic Heart Rates Compared in Assisted and Non-Assisted Pregnancies \|publisher=Obgyn.net \|date= \|accessdate=18. listopada 2010.}}</ref><ref>		Čovječje srce počinje kucati frekvencijom sličnom majčinoj, oko 75–80 otkucaja u minuti (BPM, engl. ''beats per minute''). Embrionalni [[srčani ritam]] (EHR, engl. ''embryonic heart rate'') zatim ubrzava približno do 100 BPM tijekom prvog mjeseca da bi dosegao vrhunac na 165–185 BPM tijekom ranog sedmog tjedna nakon začeća (rani deveti tjedan nakon LMP-a). Ovo ubrzanje odgovara približno 3,3 BPM na dan ili oko 10 BPM svaka tri dana što je povećanje od 100 BPM u prvom mjesecu.<ref>{{Citiranje weba\|author=DuBose, Miller , Moutos \|url=http://www.obgyn.net/us/us.asp?page=/us/cotm/0001/ehr2000 \|title=Embryonic Heart Rates Compared in Assisted and Non-Assisted Pregnancies \|publisher=Obgyn.net \|date= \|accessdate=18. listopada 2010.}}</ref><ref>
	{{cite journal \|last=DuBose \|first=T. J. \|last2=Cunyus \|first2=J. A. \|last3=Johnson \|first3=L. \|title=Embryonic Heart Rate and Age \|journal=[[Journal of Diagnostic Medical Sonography\|J Diagn Med Sonography]] \|year=1990. \|volume=6 \|issue=3 \|pages=151–157 \|doi=10.1177/875647939000600306 }}</ref><ref name="Fetal Sonography">DuBose, TJ (1996.) ''Fetal Sonography'', str. 263-274; Philadelphia: WB Saunders {{ISBN\|0-7216-5432-0}}</ref> Formula regresije koja opisuje ovo ubrzanje prije nego što embrij dosegne 25 mm duljine tjeme-zadak ili 9,2 LMP tjedana jest: dob u danima = EHR(0,3)+6.<ref>Terry J. DuBose [http://www.obgyn.net/english/pubs/features/dubose/ehr-age.htm Sex, Heart Rate and Age]</ref>		{{cite journal \|last=DuBose \|first=T. J. \|last2=Cunyus \|first2=J. A. \|last3=Johnson \|first3=L. \|title=Embryonic Heart Rate and Age \|journal=[[Journal of Diagnostic Medical Sonography\|J Diagn Med Sonography]] \|year=1990. \|volume=6 \|issue=3 \|pages=151–157 \|doi=10.1177/875647939000600306 }}</ref><ref name="Fetal Sonography">DuBose, TJ (1996.) ''Fetal Sonography'', str. 263-274; Philadelphia: WB Saunders {{ISBN\|0-7216-5432-0}}</ref> Formula regresije koja opisuje ovo ubrzanje prije nego što embrij dosegne 25 mm duljine tjeme-zadak ili 9,2 LMP tjedana jest: dob u danima = EHR(0,3)+6.<ref>Terry J. DuBose [http://www.obgyn.net/english/pubs/features/dubose/ehr-age.htm Sex, Heart Rate and Age]</ref>

Redak 45:		Redak 45:
	Čovječje [[srce]] ima masu od 250 do 350 grama, a otprilike je veličine stisnte [[šaka\|šake]].<ref name="manual">{{Citiranje knjige \|author=MacDonald, Matthew \|title=Your Body: The Missing Manual \|publisher=Pogue Press \|location=Sebastopol, CA \|year=2009. \|pages= \|isbn=0-596-80174-2 \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref>		Čovječje [[srce]] ima masu od 250 do 350 grama, a otprilike je veličine stisnte [[šaka\|šake]].<ref name="manual">{{Citiranje knjige \|author=MacDonald, Matthew \|title=Your Body: The Missing Manual \|publisher=Pogue Press \|location=Sebastopol, CA \|year=2009. \|pages= \|isbn=0-596-80174-2 \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref>

	Nalazi se unutar dvostruke zaštitne vreće nazvane [[perikard]]. Površinski dio ove vreće naziva se [[parijetalni perikard]]. Unutarnji perikardijalni sloj naziva se [[visceralni perikard]]. Zajednički se obično nazivaju [[serozni perikard\|seroznim perikardom]] jer sadrži [[perikardijalna tekućina\|perikardijalnu tekućinu]]. Izvan parijetalnog perikarda nalazi se fibrozni sloj koji ovisi o medijastinalnoj fasciji i naziva se [[fibrozni perikard]].<ref>{{~~cite web~~\|url=http://thorax.bmj.com/content/6/4/359.full.pdf\|title=the anatomy and applied anatomy of the mediastinal fascia\|accessdate=27. veljače 2013.}}</ref> Perikardijalna vreća štiti srce, sidri njegove okolne strukture, ali nema nikakva utjecaja na srčanu funkciju u normalnih pojedinaca.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://circ.ahajournals.org/content/61/2/352.short\|title=The effect of the pericardium on ventricular systolic function in man\|accessdate=27. veljače 2013.}}</ref>		Nalazi se unutar dvostruke zaštitne vreće nazvane [[perikard]]. Površinski dio ove vreće naziva se [[parijetalni perikard]]. Unutarnji perikardijalni sloj naziva se [[visceralni perikard]]. Zajednički se obično nazivaju [[serozni perikard\|seroznim perikardom]] jer sadrži [[perikardijalna tekućina\|perikardijalnu tekućinu]]. Izvan parijetalnog perikarda nalazi se fibrozni sloj koji ovisi o medijastinalnoj fasciji i naziva se [[fibrozni perikard]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://thorax.bmj.com/content/6/4/359.full.pdf\|title=the anatomy and applied anatomy of the mediastinal fascia\|accessdate=27. veljače 2013.}}</ref> Perikardijalna vreća štiti srce, sidri njegove okolne strukture, ali nema nikakva utjecaja na srčanu funkciju u normalnih pojedinaca.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://circ.ahajournals.org/content/61/2/352.short\|title=The effect of the pericardium on ventricular systolic function in man\|accessdate=27. veljače 2013.}}</ref>

	Dvostruka membrana perikarda sadrži perikardijalnu tekućinu koja pruža glatku podmazanu kliznu površinu unutar koje se srčani organ može gibati uslijed vlastitih kontrakcija i gibanja priležećih struktura poput dijafragme i pluća.<ref name="bio">{{Citiranje knjige \|author=Levine, Joseph M.; Miller, Kenneth S. \|title=Biology \|publisher=Pearson Prentice Hall \|location=Upper Saddle River, NJ \|year=2002. \|pages= \|isbn=0-13-050730-X \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref>		Dvostruka membrana perikarda sadrži perikardijalnu tekućinu koja pruža glatku podmazanu kliznu površinu unutar koje se srčani organ može gibati uslijed vlastitih kontrakcija i gibanja priležećih struktura poput dijafragme i pluća.<ref name="bio">{{Citiranje knjige \|author=Levine, Joseph M.; Miller, Kenneth S. \|title=Biology \|publisher=Pearson Prentice Hall \|location=Upper Saddle River, NJ \|year=2002. \|pages= \|isbn=0-13-050730-X \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref>

	[[File:EHR-BBII.jpg\|thumb\|220px\|Nakon 21 dana poslije [[oplodnja\|začeća]] čovječje srce počinje kucati brzinom od 70 do 80 otkucaja u minuti i linearno ubrzava tijekom prvog mjeseca kucanja.]]		[[File:EHR-BBII.jpg\|thumb\|220px\|Nakon 21 dana poslije [[oplodnja\|začeća]] čovječje srce počinje kucati brzinom od 70 do 80 otkucaja u minuti i linearno ubrzava tijekom prvog mjeseca kucanja.]]
	Vanjski zid čovječjeg srca sastoji se od triju slojeva. Vanjski sloj naziva se epikard ili visceralni perikard jer je on također vanjski zid (seroznog) perikarda. Srednji sloj srca naziva se [[miokard]] i sastoji se od mišića koji se kontrahira. Unutarnji sloj naziva se [[endokard]] i u dodiru je s krvlju koje srce pumpa.<ref name="Darpan2009">{{Citiranje knjige\|author=Pratiyogita Darpan\|title=Competition Science Vision\|url=http://books.google.com/books?id=yEU6mYWgUcwC&pg=PT55\|accessdate=7. lipnja 2012\|date=travanj 2009.\|publisher=Pratiyogita Darpan\|pages=55–}}</ref> Osim toga on se stapa s unutarnjim pokrovom ([[endotel]]om) krvnih žila i prekriva srčane zalistke.<ref name='MedLookHeart'>{{~~cite web~~\|url=http://www.medicalook.com/human_anatomy/organs/Heart.html \|title=Heart \|accessdate=3. svibnja 2010. \|work=MedicaLook \|publisher=Medicalook.com }}</ref>		Vanjski zid čovječjeg srca sastoji se od triju slojeva. Vanjski sloj naziva se epikard ili visceralni perikard jer je on također vanjski zid (seroznog) perikarda. Srednji sloj srca naziva se [[miokard]] i sastoji se od mišića koji se kontrahira. Unutarnji sloj naziva se [[endokard]] i u dodiru je s krvlju koje srce pumpa.<ref name="Darpan2009">{{Citiranje knjige\|author=Pratiyogita Darpan\|title=Competition Science Vision\|url=http://books.google.com/books?id=yEU6mYWgUcwC&pg=PT55\|accessdate=7. lipnja 2012\|date=travanj 2009.\|publisher=Pratiyogita Darpan\|pages=55–}}</ref> Osim toga on se stapa s unutarnjim pokrovom ([[endotel]]om) krvnih žila i prekriva srčane zalistke.<ref name='MedLookHeart'>{{Citiranje weba\|url=http://www.medicalook.com/human_anatomy/organs/Heart.html \|title=Heart \|accessdate=3. svibnja 2010. \|work=MedicaLook \|publisher=Medicalook.com }}</ref>

	Čovječje srce ima četiri komore, dva gornja atrija i dva donja ventrikula. Atriji su komore koje se pune (primaju krv), a ventrikuli su komore koje se prazne (odašilju krv).		Čovječje srce ima četiri komore, dva gornja atrija i dva donja ventrikula. Atriji su komore koje se pune (primaju krv), a ventrikuli su komore koje se prazne (odašilju krv).
Redak 74:		Redak 74:
	Pretilost, arterijska hipertenzija i visoki [[kolesterol]] mogu povećati rizik od razvoja [[srčana bolest\|srčane bolesti]]. No polovina srčanih napadaja zbiva se u ljudi s normalnim razinama kolesterola. Srčana bolest glavni je uzrok smrti.		Pretilost, arterijska hipertenzija i visoki [[kolesterol]] mogu povećati rizik od razvoja [[srčana bolest\|srčane bolesti]]. No polovina srčanih napadaja zbiva se u ljudi s normalnim razinama kolesterola. Srčana bolest glavni je uzrok smrti.

	Opće je prihvaćeno da faktori poput tjelovježbe ili njezina izostanka, dobra ili loša prehrana i sveukupno blagostanje uključujući emocionalne i fiziološke komponente, pogađaju srčano zdravlje u ljudi.<ref>{{~~cite web~~ \|url = http://www.medicineweb.com/nutrition-/eating-for-a-healthy-heart \|title = Eating for a healthy heart \|publisher = MedicineWeb \|accessdate = 31. ožujka 2009.}}</ref><ref>{{cite journal		Opće je prihvaćeno da faktori poput tjelovježbe ili njezina izostanka, dobra ili loša prehrana i sveukupno blagostanje uključujući emocionalne i fiziološke komponente, pogađaju srčano zdravlje u ljudi.<ref>{{Citiranje weba \|url = http://www.medicineweb.com/nutrition-/eating-for-a-healthy-heart \|title = Eating for a healthy heart \|publisher = MedicineWeb \|accessdate = 31. ožujka 2009.}}</ref><ref>{{cite journal
	\| last = Division of Vital Statistics		\| last = Division of Vital Statistics
	\| first =		\| first =
Redak 88:		Redak 88:
	\| url = http://www.cdc.gov/nchs/data/nvsr/nvsr55/nvsr55_19.pdf		\| url = http://www.cdc.gov/nchs/data/nvsr/nvsr55/nvsr55_19.pdf
	\| format = PDF		\| format = PDF
	\| accessdate = 30. prosinca 2007 }}</ref><ref>{{~~cite web~~		\| accessdate = 30. prosinca 2007 }}</ref><ref>{{Citiranje weba
	\| last = White House News		\| last = White House News
	\| first =		\| first =

←Starija inačica		Inačica od 21:54, 18. studenoga 2021.
Redak 27:		Redak 27:
	\| style="white-space: nowrap;" \| ''[http://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&term=Heart Heart]''		\| style="white-space: nowrap;" \| ''[http://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&term=Heart Heart]''
	\|}		\|}
	'''Čovječje srce''' je [[organ]] koji pruža neprekidnu [[krvožilni sustav\|cirkulaciju]] [[krv]]i tijekom [[srčani ciklus\|srčanog ciklusa]] i jedan je od najvitalnijih organa u [[čovječje tijelo\|čovječjem tijelu]].<ref name="tabers">{{~~cite book~~ \|author=Taber, Clarence Wilbur; Venes, Donald \|title=Taber's cyclopedic medical dictionary \|publisher=F a Davis Co \|location= \|year=2009. \|pages=1018–23 \|isbn=0-8036-1559-0 \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref> Srce je podijeljeno na četiri glavne [[srčane komore\|komore]]: gornje dvije komore zovu se lijevom i desnom pretklijetkom (atrijem), a donje dvije komore zovu se desnom i lijevom klijetkom (ventrikulom).<ref name="StarrEvers2009">{{~~cite book~~\|author1=Cecie Starr\|author2=Christine Evers\|author3=Lisa Starr\|title=Biology: Today and Tomorrow With Physiology\|url=http://books.google.com/books?id=dxC27ndpwe8C&pg=PA422\|accessdate=7. lipnja 2012\|date=2. siječnja 2009.\|publisher=Cengage Learning\|isbn=978-0-495-56157-6\|pages=422–}}</ref> Debeo mišićni zid razdvaja desnu stranu srca od lijeve, a naziva se [[srčana pregrada\|srčanom pregradom]] ([[septum]]om). Normalno sa svakim otkucajem desni ventrikul potiskuje jednaku količinu krvi u [[pluća]] kao što lijevi ventrikul potiskuje u tijelo. Liječnici obično za desni atrij i desni ventrikul rabe zajednički izraz '''desno srce''', a za lijevi atrij i lijevi ventrikul '''lijevo srce'''.<ref>{{~~cite book~~ \|first=Brendan \|last=Phibbs \|title=The human heart: a basic guide to heart disease \|location=Philadelphia \|publisher=Lippincott Williams & Wilkins \|year=2007. \|page=1 \|isbn=9780781767774 \|edition=2nd }}</ref>		'''Čovječje srce''' je [[organ]] koji pruža neprekidnu [[krvožilni sustav\|cirkulaciju]] [[krv]]i tijekom [[srčani ciklus\|srčanog ciklusa]] i jedan je od najvitalnijih organa u [[čovječje tijelo\|čovječjem tijelu]].<ref name="tabers">{{Citiranje knjige \|author=Taber, Clarence Wilbur; Venes, Donald \|title=Taber's cyclopedic medical dictionary \|publisher=F a Davis Co \|location= \|year=2009. \|pages=1018–23 \|isbn=0-8036-1559-0 \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref> Srce je podijeljeno na četiri glavne [[srčane komore\|komore]]: gornje dvije komore zovu se lijevom i desnom pretklijetkom (atrijem), a donje dvije komore zovu se desnom i lijevom klijetkom (ventrikulom).<ref name="StarrEvers2009">{{Citiranje knjige\|author1=Cecie Starr\|author2=Christine Evers\|author3=Lisa Starr\|title=Biology: Today and Tomorrow With Physiology\|url=http://books.google.com/books?id=dxC27ndpwe8C&pg=PA422\|accessdate=7. lipnja 2012\|date=2. siječnja 2009.\|publisher=Cengage Learning\|isbn=978-0-495-56157-6\|pages=422–}}</ref> Debeo mišićni zid razdvaja desnu stranu srca od lijeve, a naziva se [[srčana pregrada\|srčanom pregradom]] ([[septum]]om). Normalno sa svakim otkucajem desni ventrikul potiskuje jednaku količinu krvi u [[pluća]] kao što lijevi ventrikul potiskuje u tijelo. Liječnici obično za desni atrij i desni ventrikul rabe zajednički izraz '''desno srce''', a za lijevi atrij i lijevi ventrikul '''lijevo srce'''.<ref>{{Citiranje knjige \|first=Brendan \|last=Phibbs \|title=The human heart: a basic guide to heart disease \|location=Philadelphia \|publisher=Lippincott Williams & Wilkins \|year=2007. \|page=1 \|isbn=9780781767774 \|edition=2nd }}</ref>

	[[Električna energija]] koja stimulira srce javlja se u [[sinoatrijalni čvor\|sinoatrijalnom čvoru]] koji proizvodi konačan [[električni potencijal\|potencijal]], a zatim se prazni šaljući impuls kroz atrije.		[[Električna energija]] koja stimulira srce javlja se u [[sinoatrijalni čvor\|sinoatrijalnom čvoru]] koji proizvodi konačan [[električni potencijal\|potencijal]], a zatim se prazni šaljući impuls kroz atrije.
Redak 43:		Redak 43:

	== Struktura ==		== Struktura ==
	Čovječje [[srce]] ima masu od 250 do 350 grama, a otprilike je veličine stisnte [[šaka\|šake]].<ref name="manual">{{~~cite book~~ \|author=MacDonald, Matthew \|title=Your Body: The Missing Manual \|publisher=Pogue Press \|location=Sebastopol, CA \|year=2009. \|pages= \|isbn=0-596-80174-2 \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref>		Čovječje [[srce]] ima masu od 250 do 350 grama, a otprilike je veličine stisnte [[šaka\|šake]].<ref name="manual">{{Citiranje knjige \|author=MacDonald, Matthew \|title=Your Body: The Missing Manual \|publisher=Pogue Press \|location=Sebastopol, CA \|year=2009. \|pages= \|isbn=0-596-80174-2 \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref>

	Nalazi se unutar dvostruke zaštitne vreće nazvane [[perikard]]. Površinski dio ove vreće naziva se [[parijetalni perikard]]. Unutarnji perikardijalni sloj naziva se [[visceralni perikard]]. Zajednički se obično nazivaju [[serozni perikard\|seroznim perikardom]] jer sadrži [[perikardijalna tekućina\|perikardijalnu tekućinu]]. Izvan parijetalnog perikarda nalazi se fibrozni sloj koji ovisi o medijastinalnoj fasciji i naziva se [[fibrozni perikard]].<ref>{{cite web\|url=http://thorax.bmj.com/content/6/4/359.full.pdf\|title=the anatomy and applied anatomy of the mediastinal fascia\|accessdate=27. veljače 2013.}}</ref> Perikardijalna vreća štiti srce, sidri njegove okolne strukture, ali nema nikakva utjecaja na srčanu funkciju u normalnih pojedinaca.<ref>{{cite web\|url=http://circ.ahajournals.org/content/61/2/352.short\|title=The effect of the pericardium on ventricular systolic function in man\|accessdate=27. veljače 2013.}}</ref>		Nalazi se unutar dvostruke zaštitne vreće nazvane [[perikard]]. Površinski dio ove vreće naziva se [[parijetalni perikard]]. Unutarnji perikardijalni sloj naziva se [[visceralni perikard]]. Zajednički se obično nazivaju [[serozni perikard\|seroznim perikardom]] jer sadrži [[perikardijalna tekućina\|perikardijalnu tekućinu]]. Izvan parijetalnog perikarda nalazi se fibrozni sloj koji ovisi o medijastinalnoj fasciji i naziva se [[fibrozni perikard]].<ref>{{cite web\|url=http://thorax.bmj.com/content/6/4/359.full.pdf\|title=the anatomy and applied anatomy of the mediastinal fascia\|accessdate=27. veljače 2013.}}</ref> Perikardijalna vreća štiti srce, sidri njegove okolne strukture, ali nema nikakva utjecaja na srčanu funkciju u normalnih pojedinaca.<ref>{{cite web\|url=http://circ.ahajournals.org/content/61/2/352.short\|title=The effect of the pericardium on ventricular systolic function in man\|accessdate=27. veljače 2013.}}</ref>

	Dvostruka membrana perikarda sadrži perikardijalnu tekućinu koja pruža glatku podmazanu kliznu površinu unutar koje se srčani organ može gibati uslijed vlastitih kontrakcija i gibanja priležećih struktura poput dijafragme i pluća.<ref name="bio">{{~~cite book~~ \|author=Levine, Joseph M.; Miller, Kenneth S. \|title=Biology \|publisher=Pearson Prentice Hall \|location=Upper Saddle River, NJ \|year=2002. \|pages= \|isbn=0-13-050730-X \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref>		Dvostruka membrana perikarda sadrži perikardijalnu tekućinu koja pruža glatku podmazanu kliznu površinu unutar koje se srčani organ može gibati uslijed vlastitih kontrakcija i gibanja priležećih struktura poput dijafragme i pluća.<ref name="bio">{{Citiranje knjige \|author=Levine, Joseph M.; Miller, Kenneth S. \|title=Biology \|publisher=Pearson Prentice Hall \|location=Upper Saddle River, NJ \|year=2002. \|pages= \|isbn=0-13-050730-X \|oclc= \|doi= \|accessdate=}}</ref>

	[[File:EHR-BBII.jpg\|thumb\|220px\|Nakon 21 dana poslije [[oplodnja\|začeća]] čovječje srce počinje kucati brzinom od 70 do 80 otkucaja u minuti i linearno ubrzava tijekom prvog mjeseca kucanja.]]		[[File:EHR-BBII.jpg\|thumb\|220px\|Nakon 21 dana poslije [[oplodnja\|začeća]] čovječje srce počinje kucati brzinom od 70 do 80 otkucaja u minuti i linearno ubrzava tijekom prvog mjeseca kucanja.]]
	Vanjski zid čovječjeg srca sastoji se od triju slojeva. Vanjski sloj naziva se epikard ili visceralni perikard jer je on također vanjski zid (seroznog) perikarda. Srednji sloj srca naziva se [[miokard]] i sastoji se od mišića koji se kontrahira. Unutarnji sloj naziva se [[endokard]] i u dodiru je s krvlju koje srce pumpa.<ref name="Darpan2009">{{~~cite book~~\|author=Pratiyogita Darpan\|title=Competition Science Vision\|url=http://books.google.com/books?id=yEU6mYWgUcwC&pg=PT55\|accessdate=7. lipnja 2012\|date=travanj 2009.\|publisher=Pratiyogita Darpan\|pages=55–}}</ref> Osim toga on se stapa s unutarnjim pokrovom ([[endotel]]om) krvnih žila i prekriva srčane zalistke.<ref name='MedLookHeart'>{{cite web\|url=http://www.medicalook.com/human_anatomy/organs/Heart.html \|title=Heart \|accessdate=3. svibnja 2010. \|work=MedicaLook \|publisher=Medicalook.com }}</ref>		Vanjski zid čovječjeg srca sastoji se od triju slojeva. Vanjski sloj naziva se epikard ili visceralni perikard jer je on također vanjski zid (seroznog) perikarda. Srednji sloj srca naziva se [[miokard]] i sastoji se od mišića koji se kontrahira. Unutarnji sloj naziva se [[endokard]] i u dodiru je s krvlju koje srce pumpa.<ref name="Darpan2009">{{Citiranje knjige\|author=Pratiyogita Darpan\|title=Competition Science Vision\|url=http://books.google.com/books?id=yEU6mYWgUcwC&pg=PT55\|accessdate=7. lipnja 2012\|date=travanj 2009.\|publisher=Pratiyogita Darpan\|pages=55–}}</ref> Osim toga on se stapa s unutarnjim pokrovom ([[endotel]]om) krvnih žila i prekriva srčane zalistke.<ref name='MedLookHeart'>{{cite web\|url=http://www.medicalook.com/human_anatomy/organs/Heart.html \|title=Heart \|accessdate=3. svibnja 2010. \|work=MedicaLook \|publisher=Medicalook.com }}</ref>

	Čovječje srce ima četiri komore, dva gornja atrija i dva donja ventrikula. Atriji su komore koje se pune (primaju krv), a ventrikuli su komore koje se prazne (odašilju krv).		Čovječje srce ima četiri komore, dva gornja atrija i dva donja ventrikula. Atriji su komore koje se pune (primaju krv), a ventrikuli su komore koje se prazne (odašilju krv).

	Putovi krvi kroz čovječje srce čine dijelove plućnog i sustavnog optoka. Ovi putovi uključuju [[trikuspidalna valvula\|trikuspidalnu valvulu]], [[mitralna valuvla\|mitralnu valvulu]], [[aortalna valvula\|aortalnu valvulu]] i [[pulmonarna valvula\|pulmonarnu valvulu]].<ref>{{~~cite book~~ \|last=Marieb \|first=Elaine Nicpon \|title=Human Anatomy & Physiology \|edition=6th \|location=Upper Saddle River \|publisher=Pearson Education \|year=2003. \|isbn=080535462X }}</ref> Mitralna i trikuspidalna valvula klasificirane su kao atrioventrikularne (AV) valvule. To je zato što se one nalaze između atrija i ventrikula. Aortalna i pulmonarna semilunarna valvula razdvajaju lijevi i desni ventrikul od plućne arterije odnosno aorte. Ove su valvule pričvršćene za chordae tendineae (doslovce tetivne strune) koje sidre valvule s papilarnim mišićima srca.		Putovi krvi kroz čovječje srce čine dijelove plućnog i sustavnog optoka. Ovi putovi uključuju [[trikuspidalna valvula\|trikuspidalnu valvulu]], [[mitralna valuvla\|mitralnu valvulu]], [[aortalna valvula\|aortalnu valvulu]] i [[pulmonarna valvula\|pulmonarnu valvulu]].<ref>{{Citiranje knjige \|last=Marieb \|first=Elaine Nicpon \|title=Human Anatomy & Physiology \|edition=6th \|location=Upper Saddle River \|publisher=Pearson Education \|year=2003. \|isbn=080535462X }}</ref> Mitralna i trikuspidalna valvula klasificirane su kao atrioventrikularne (AV) valvule. To je zato što se one nalaze između atrija i ventrikula. Aortalna i pulmonarna semilunarna valvula razdvajaju lijevi i desni ventrikul od plućne arterije odnosno aorte. Ove su valvule pričvršćene za chordae tendineae (doslovce tetivne strune) koje sidre valvule s papilarnim mišićima srca.

	Interatrioventrikularni [[septum]] razdvaja lijevi atrij i ventrikul od desnog atrija i ventrikula dijeleći srce u dvije funkcionalno razdvojene i anatomski zasebne jedinice.		Interatrioventrikularni [[septum]] razdvaja lijevi atrij i ventrikul od desnog atrija i ventrikula dijeleći srce u dvije funkcionalno razdvojene i anatomski zasebne jedinice.
Redak 110:		Redak 110:
	Kineski znak za "srce", 心, potječe od komparativno realistična prikaza srca (s naznačenim srčanim komorama) u [[pečatno pismo\|pečatnom pismu]]. [[:wiktionary:心#Mandarin\|Kineska riječ ''xīn'']] također poprima metaforička značenja "uma, inteligencije", "duše" ili "središta, jezgre". [[Srce (kineska medicina)\|U kineskoj medicini]] na srce se gleda kao na središte [[Shen (kineska religija)\|神 ''shéna'']] "duha, duše, svijesti".		Kineski znak za "srce", 心, potječe od komparativno realistična prikaza srca (s naznačenim srčanim komorama) u [[pečatno pismo\|pečatnom pismu]]. [[:wiktionary:心#Mandarin\|Kineska riječ ''xīn'']] također poprima metaforička značenja "uma, inteligencije", "duše" ili "središta, jezgre". [[Srce (kineska medicina)\|U kineskoj medicini]] na srce se gleda kao na središte [[Shen (kineska religija)\|神 ''shéna'']] "duha, duše, svijesti".

	Mnogi [[klasična antika\|klasični]] filozofi i znanstvenici uključujući [[Aristotel]]a smatrali su srce sjedištem [[misao\|misli]], [[razum]]a ili [[emocija]], često zanemarujući mozak kao onaj koji doprinosi navedenim funkcijama.<ref>{{~~cite book~~ \|title=On the Parts of Animals \|author=Aristotel \|authorlink=Aristotle \|url=http://etext.virginia.edu/etcbin/toccer-new2?id=AriPaan.xml&images=images/modeng&data=/texts/english/modeng/parsed&tag=public&part=3&division=div2 \|postscript={{nbsp}}''(<span class="plainlinks">[[De Partibus Animalium\|De partibus animalium]]</span>)'' \|page=book 3, ch. 4. \|nopp=y}}</ref>		Mnogi [[klasična antika\|klasični]] filozofi i znanstvenici uključujući [[Aristotel]]a smatrali su srce sjedištem [[misao\|misli]], [[razum]]a ili [[emocija]], često zanemarujući mozak kao onaj koji doprinosi navedenim funkcijama.<ref>{{Citiranje knjige \|title=On the Parts of Animals \|author=Aristotel \|authorlink=Aristotle \|url=http://etext.virginia.edu/etcbin/toccer-new2?id=AriPaan.xml&images=images/modeng&data=/texts/english/modeng/parsed&tag=public&part=3&division=div2 \|postscript={{nbsp}}''(<span class="plainlinks">[[De Partibus Animalium\|De partibus animalium]]</span>)'' \|page=book 3, ch. 4. \|nopp=y}}</ref>

	Identifikacija srca kao sjedišta [[emocija]] posebice je zasluga [[Rimsko Carstvo\|rimskog]] liječnika [[Galen]]a, koji je također smjestio sjedište strasti u [[jetra]], a sjedište razuma u mozak.<ref>[[Galen]], ''De usu partium corporis humani'' ("O uporabi dijelova čovječjeg tijela"), knjiga 6.</ref>		Identifikacija srca kao sjedišta [[emocija]] posebice je zasluga [[Rimsko Carstvo\|rimskog]] liječnika [[Galen]]a, koji je također smjestio sjedište strasti u [[jetra]], a sjedište razuma u mozak.<ref>[[Galen]], ''De usu partium corporis humani'' ("O uporabi dijelova čovječjeg tijela"), knjiga 6.</ref>