WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T03:58:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 03:58, 30. studenoga 2021.
Redak 61:		Redak 61:
	Okolne šume naseljeni Čusovaja brojnih životinja, uključujući i [[los]]a, [[mrki medvjed]], [[vuk]], [[ris]], [[lisica]], [[zec]], [[vjeverica]], [[sibirska vjeverica]]. Često se susreće [[tetrijeb]], [[jarebica]].		Okolne šume naseljeni Čusovaja brojnih životinja, uključujući i [[los]]a, [[mrki medvjed]], [[vuk]], [[ris]], [[lisica]], [[zec]], [[vjeverica]], [[sibirska vjeverica]]. Često se susreće [[tetrijeb]], [[jarebica]].

	~~{{Commonscat\|Chusovaya River}}~~
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{Izvori}}		{{Izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-05T04:35:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir rijeka
| ime = Čusovaja
| slika = Maksimovsky rock Chusovaya river.jpg
| slika_opis = ''Maksimovski kamen'' na rijeci Čusovaji
| Duljina = 592
| Nadmorska visina izvora = ca. 400
| Prosječni istjek = 222
| Površina porječja = 23.000
| Izvor = [[Veliko Čusovsko jezero]]<br>{{coord|56|09|06|N|60|20|21|E|format=dms|display=inline}}
| Ušće = rijeka [[Kama (rijeka)|Kama]]<br>{{coord|58|09|36|N|56|22|54|E|format=dms|display=inline,title}}<br>108,5 m n.v.
| Tip ušća =
| Pritoke =
| Države kroz koje protječe = {{ZD+X/R|RUS}}
| Gradovi kroz koje protječe =
| Sliv = [[Kaspijski slijev|kaspijski]]
| Ulijeva se u = [[Kama (rijeka)|Kamu]]
| Plovna od - do =
| karta = Kama basin.png
| karta_opis = [[Porječje]] Kame
}}

'''Čusovaja''' ([[Ruski jezik|rus.]] Чусова́я), u gornjem toku ''Podnevna Čusovaja'' — [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[Ural (gorje)|srednjem Uralu]], lijevi pritok [[Kama (rijeka)|Kame]].

Protječe po teritoriji [[Čeljabinska oblast|Čeljabinske]] i [[Sverdlovska oblast|Sverdlovske oblasti]], te [[Permski kraj|Permskog kraja]] [[Rusija|Rusije]]. Rijeka je zanimljiva po tome što nastaje na istočnim [[Padina|obroncima]] [[Ural (gorje)|Urala]], u [[Azija|Aziji]], presjeca ga i u osnovi protječe njegovim zapadnim [[padina]]ma u [[Europa|europskom]] dijelu Rusije, dvostruko prelazi iz Sverdlovske oblasti u Permski kraj<ref>[http://prvregion.narod.ru/data/hstpm/chusov_r.htm Prvouralski rajon - Toponimi - rijeka Čusovaja] {{Rus icon}}</ref>.

Ukrasi Čusovaje su brojne [[Stijena|stijene]] (takozvani ''kameni''), stojeći na mjestima gdje rijeka presjeca [[planinski lanac]]. Slikovitost [[obala]] Čusovaje, te prisutnost mnogobrojnih znamenitost čine ju popularnom [[Turizam|turističkom]] atrakcijom Urala.

== Hidrografija ==
Duljina Čusovaje je 592 km. Površina [[Porječje|porječja]] je 23.000 km², prosječni gradijent 0,4 m/km. Prosječna visina porječja 356 m.

Podnevna (Poldnevaya) Čusovaja potječe iz [[Močvara|močvarnog područja]] na sjeveru [[Čeljabinska oblast|Čeljabinske oblasti]], prema nekim izvorima, od [[Veliko Čusovsko jezero|Velikog Čusovskog jezera]], po drugima — iz jezera [[Surna]], u blizini stanice [[Gornji Ufalej]] i teče prema sjeveru. Nakon 45 km rječica se spaja sa [[Zapadna Čusovaja|Zapadnom Čusovajom]] (ona započinje na [[Ufalejski greben|Ufalejskom grebenu]], nakon čega teče oko 150 km po istočnom [[Padina|obronku]] [[Ural (gorje)|Urala]]). Ovdje širina [[Riječno korito|riječnog korita]] varira od 10 do 13 m.

U gornjem toku Čusovaja ima mnogo [[pritoka]], pri čemu su desne uglavnom veće i bogatije vodom. [[Dolina]] rijeke u gornjem toku je široka, s lagano nagnutim [[padina]]ma. Između pritoke [[Revda (rijeka)|Revde]], i [[Selo|sela]] ''Sloboda'' na [[obala]]ma Čusovaje pojavljuju se na površini kristalni [[Škriljavac|škriljevci]], nastali interakcijom [[Magmatske stijene|magmatskih]] i [[Sedimentne stijene|sedimentnih stijena]].

U srednjem toku [[dolina]] se sužava, [[Padina|padine]] su često kanjonskog tipa (na tom dijelu rijeku često nazivaju ''Planinska Čusovaja''), mjestimično se dolina neznatno proširuje, padine postaju položenije. Položivši svoju duboku dolinu između [[Sedimenti|sedimentnih slojeva]] [[Paleozoik|paleozoičkog]] ''Preduralskog graničnog [[Predgorski bazen|predgorskog bazena]]'', Čusovaja presjeca brojne [[Planinski hrbat|hrbte]] niskog gorja, nadvila nad [[Riječno korito|koritom rijeke]] okomitim [[litica]]ma-borcima. Imajući sedimentno podrijetlo od [[Vapnenac|vapnenca]], rjeđe [[dolomit]]a, [[anhidrit]]ni i [[Škriljevac|škriljevčevi]] ''borci'' uzvisuju se iznad vodenog ruba do visine od 10 do 115 metara i imaju duljinu duž obale od 30 metara do pola kilometra. Vapnenačke stijene izložene vremenskom utjecaju, tako često poprimaju fantastične [[oblik]]e, a također su obojene u prljavo‑smeđu boju s mrljama [[lišaj]]a. Na ovom području su vrlo aktivni [[krš]]ki procesi koji su doveli do nastanka brojnih [[špilja]], grotta, konvulzija, itd.

Tok rijeke ovdje ima izrazito planinski karakter, na rijeci, ima oko 70 brzica (lokalni naziv — ''perebory''), najveći od njih — ''Kashkinski perebor'', pad doseže 40 cm/km. Položene obale, zajedno s plićinama (''lešćadi'') izmjenjuju se sa strmim liticama-borcima. U korito upadaju velike [[Gromada|gromade]], ponekad stršeći iznad površine vode. Rijeka često [[Meandar|vijuga]], ogibajući planinske masive. Na području naselja Utkinske Slobode Čusovaja opisuje gotovo zatvorenu 5-kilometarsku petlju. Širina rijeke u srednjem toku je 120–140 m.

U donjem toku (nakon grada [[Čusovoj]]a), nakon izlaska iz Uralskog gorja, rijeka je tipično ravničarskog karaktera. Brzina rijeke usporava, korito se širi mjestimično i do 300 m: Čusovaja teče sporim tempom, okružena poplavnim livadama, [[močvara]]ma, [[Bjelogorica|bjelogoričnim]] i [[Miješana šuma|miješanim šumama]], povremeno opisujući široke zavoje.

Ona utječe u Čusovski zaljev [[Kamsko umjetno jezero|Kamskog umjetnog jezera]] nastalog prilikom izgradnje Kamske hidroelektrane na 693 km od ušća rijeke Kame, malo iznad grada [[Perm]]a. Punjenjem umjetnog jezera dovelo je do plavljenja donjeg toka Čusovaje na udaljenosti do 125 km od ušća.<ref>[http://slovari.yandex.ru/dict/geography/article/geo/geo3/geo-5459.htm Чусовая] / Словарь современных географических названий, Издательство «У-Фактория», 2003. — {{ISBN|5-94799-148-9}} {{Rus icon}}</ref> Oznaka razina vode na uću Čusovaje (mjerna stanica uzvodno od Kamske HE) je — 108,5 m nadmorske visine.

== Pritoci ==
Na svojoj dužini Čusovaja preuzima više od 150 [[pritok]]a, najvažniji su (po redu utoka od izvora do ušća):
* [[Revda (rijeka)|Revda]] (lijevi)
* [[Veliki Šišim]] (desni)
* [[Suljom]] (desni)
* [[Meževa Utka]] (desni)
* [[Serebrjanaja]] (desni)
* [[Kojva]] (desni)
* [[Usva]] (desni)
* [[Lysva (pritok Čusovaje)|Lysva]] (lijevi)

Do sredine [[20. stoljeće|20. stoljeća]], rijeka [[Silva (rijeka)|Silva]] je bila lijevi pritok Čusovaje.<ref>[http://slovari.yandex.ru/~%D0%BA%D0%BD%D0%B8%D0%B3%D0%B8/%D0%91%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%B3%D0%B0%D1%83%D0%B7%20%D0%B8%20%D0%95%D1%84%D1%80%D0%BE%D0%BD/%D0%A1%D1%8B%D0%BB%D0%B2%D0%B0/ Статья «Сылва» в Малом энциклопедическом словаре Брокгауза и Ефрона.] {{Rus icon}}</ref> Nakon izgradnje brane Kamske HE i stvaranja [[Kamsko umjetno jezero|Kamskog umjetnog jezera]] [[ušće]]m Silve se smatra Čusovski zaljev tog jezera<ref>[http://textual.ru/gvr/index.php?card=181004&bo=0&rb=0&subb=0&hep=0&wot=0&name=%D1%FB%EB%E2%E0&loc= Podaci Državnog vodnog registra rijeke Silve.] {{Rus icon}}</ref> i u skladu s podacima [[Državni vodni registar|Državnog vodnog registra]] Silva više nije pritok Čusovaje.<ref>[http://textual.ru/gvr/index.php?card=180639&bo=0&rb=0&subb=0&hep=0&wot=0&name=%D7%F3%F1%EE%E2%E0%FF&loc= Podaci Državnog vodnog registra rijeke Čusovaje.] {{Rus icon}}</ref>

== Flora i fauna ==
U gornjem toku [[Obala|obale]] Čusovaje uglavnom su zauzete [[Močvara|močvarnim]] i [[Livada|livadskim]] prirodnim zajednicama, [[Šuma|šume]] (većinom [[bor]]ove) pojavljuju se samo mjestimično. U srednjem toku obale rijeke su uglavnom pokrivene [[Tajga|borealnim]] [[Crnogorična šuma|crnogoričnim šumama]] (glavne vrste drveća — [[Smreka|smreke]], [[sibirski bor]], [[ariš]], [[bor]]). U donjem toku šume se ponovno rjeđe javljaju, pri čemu se smjenjuju mješovite crnogorične i listopadne (glavne su vrste ovdje — [[jasika]], [[breza]], [[oskoruša]], [[sremza]], [[vrba]]).

Od riba mogu se naći u Čusovaji: [[pijori]], [[grgeč]], [[balavac]], [[bodorka]], [[štuka]], [[jez]], [[klen]], [[deverika]]. U pritokama postoje tragovi [[Dabar|dabra]]; u riječnom slivu uobičajen je [[bizamski štakor]]. U jesen na rijeci utočište pronalaze [[Divlja patka|patke]] i [[Siva guska|guske]], postoje i druge [[vodene ptice]]. Susreću se kolonije rakova.

Okolne šume naseljeni Čusovaja brojnih životinja, uključujući i [[los]]a, [[mrki medvjed]], [[vuk]], [[ris]], [[lisica]], [[zec]], [[vjeverica]], [[sibirska vjeverica]]. Često se susreće [[tetrijeb]], [[jarebica]].

{{Commonscat|Chusovaya River}}
== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Porječje Kame]]
[[Kategorija:Rijeke u europskom dijelu Rusije]]
[[Kategorija:Čeljabinska oblast]]
[[Kategorija:Sverdlovska oblast]]
[[Kategorija:Permski kraj]]

Čusovaja - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica