WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T08:46:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Župan''', u suvremenom smislu, politička je funkcija u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], a predstavlja nositelja [[izvršna vlast|izvršne vlasti]] u [[Hrvatske županije|županiji]]. U povijesnom smislu, župan, odnosno veliki župan, označava visokog dužnosnika koji se nalazio na čelu teritorijalno-organizacijskih jedinica u Hrvatskoj - [[županija]]. Funkcija župana pojavljuje se i u [[mađarska|mađarskoj]] tradiciji. U [[Slovenija|Republici Sloveniji]], [[slovenski]] izraz ''župan'' odgovara [[hrvatski|hrvatskom]] izrazu ''[[gradonačelnik]]'', odnosno označava čelnika jedinice lokalne samouprave. Doslovni prijevod na strane jezike nije moguć pa se upotrebljava najbliži mogući pojam ([[engleski jezik|engleski]]: ''county prefect''; [[francuski jezik|francuski]]: ''prefét''; [[talijanski jezik|talijanski]]: ''prefetto/presidente regionale''; [[njemački jezik|njemački]]: ''Bezirkhauptmann'', ''Landrat'').

==Povijesni razvoj==
Naziv župan prvi se puta spominje u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]], a označavao je visokog dužnosnika koji je bio ili na čelu [[starohrvatske županije|županije]] ili neposredno vezan uz vladara i dvor. Kao čelnik županije najvažnije je bila njegova [[sudbena vlast|sudska funkcija]], dok nije posve jasna uloga župana koji je bio neposredno bio vezan uz vladara (u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] bio je odmah iza vladara, dok u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] tu dužnost preuzima [[ban]]).<ref name="Pravni leksikon">''Pravni leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006., str. 1869</ref> Naziv je vrlo vjerojatno slavenskog podrijetla, a prvotno je zacijelo označavao rodovskog starješinu [[Župa (administrativna jedinica)|župe]] kao rodovske zajednice. U ranom srednjem vijeku bilježi se i na drugim južnoslavenskim područjima od [[Slovenija|Slovenije]] do [[Srednjovjekovna Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]].

U kasnijim razdobljima naziv župan odnosno veliki župan označava isključivo dužnosnika na čelu upravno-teritorijalne jedinice.<ref name="Pravni leksikon" /> [[Županija|Županije]] su u osnovi bile više sudske teritorijalno-organizacijske jedinice negoli upravne, jer su upravne poslove vršili sudski organi kao izvršni organi bana i Sabora. Ono što je spadalo u nadležnost velikih župana koji su bili na čelu županije, i županijskim službenicima, bilo je vršenje sudskih funkcija. Svi poslovi županije izvan sudskih činili su njezinu izvršnu funkciju. [[Hrvatski sabor|Sabor]] je oduvijek rješavao, vladao i upravljao zajedno s banom snagama županije konzultirajući se međusobno u svim pitanjima javnog interesa, uprave, vojske i financija u tim županijama. [[Kralj]] nije imenovao velike župane. U zagrebačkoj i križevačkoj županiji velikog je župana zapravo imenovao ban, jer je viceban, kojega je on prilikom instalacije birao, bio ujedno i veliki župan tih županija. U varaždinskoj su županiji pak [[1607.]] – [[1845.]] nasljedni veliki župani bili grofovi [[Erdödy]]. To nije bitno mijenjalo status te županije prema Saboru, jer su veliki župani po svojoj zakletvi bili u prvom redu sudski organi. Veliki župani su također imenovali vicežupana uz suglasnost županijske skupštine, vršili su nadzor nad njegovim radom, te radom plemićkih sudaca i podsudaca, određivali su mjere radi pospješivanje rada sudstva, sazivali županijske skupštine i dr. Sve to nije bilo u protivnosti s nadležnostima bana i Sabora jer se veliki župan ponajprije morao brinuti za čuvanje zakonitosti i izvršavanje saborskih i banskih odluka. Ban je [[1715.]] izgubio pravo imenovanja velikog župana zagrebačkog i križevačkog (varaždinska je županija ionako bila nasljedna) i to je pravo vraćeno kralju. Viceban je time izgubio na ugledu jer je prestao istodobno biti veliki župan zagrebački i križevački. Vicežupani su sudili u građanskom i kaznenom postupku. U građanskom postupku bili su ovlašteni suditi u sporovima okupacije oranica, livada i šuma ako sporna površina nije bila veća od deset jutara, likvidnih dugova i [[založno pravo|založnog prava]], ako vrijednost duga ili zaloga nije bila manja od 25, a veća od 50 florena. U kaznenom postupku vicežupani su imali ''ius gladii'' tj. pravo kaznene sudbenosti pa su bili nadležni suditi zbog nasilja neplemića i plemića jednoselaca te zbog obeščašćenja. U varaždinskoj županiji sudili su i zbog svakog razbojstva, što je kasnije prošireno i na ostale županije, zatim zbog krivotvorenja [[novac|novca]] i nepravilnog mijenjanja novca, zbog izvoza robe čiji je izvoz zabranio Sabor, zbog bijega [[kmetstvo|kmeta]] sa svoga selišta i napokon vršili su istražni postupak za sve prijestupe i zločine za koje je bio nadležan Banski oktavalni sud.

Kad su [[1745.]] oformljene virovitička, srijemska i požeška županija (tzv. slavonske županije; zagrebačka, križevačka, varaždinska smatraju se od 16. st. "hrvatskim" županijama, iako su prije toga one predstavljale nukleus srednjovjekovne Slavonije); one su uređene prema ugarskom uzoru, njihove je velike župane imenovao kralj i one su direktno slale zastupnike na zajednički sabor. [[1756.]] preuređene su i ostale tri županije. Utjecaj bana i Sabora na njih se smanjio. Velikog župana imenovao je i plaćao kralj, a ostali županijski službenici birali su se svake treće godine iz redova plemića u županijskim skupštinama na prijedlog velikog župana. To se zvalo restauracija.<ref>Beuc, Ivan, ''Povijest državne vlasti u Hrvatskoj (1527.-1918.)'', Zagreb, 1969., str. 212-216</ref><ref>Klaić, Vjekoslav, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', svezak 5, Zagreb, 1980., str. 611, 613</ref>

Funkcija župana pojavljuje se i u mađarskoj tradiciji.<ref name="Pravni leksikon" />

===Razvoj funkcije u Republici Hrvatskoj===
[[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] iz [[1990.]] godine županije su određene kao jedinice lokalne uprave i samouprave.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_56_1092.html Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 5671990.)]</ref> Županijski sustav uveden je [[1993.]] godine, čemu je prethodilo donošenje Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi,<ref name="Zakon 92">[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2334.html Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/1992.)]</ref> Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj te provedba prvih lokalnih izbora 1993. godine.<ref name="Sustav">[http://www.poslovniforum.hr/eu/eu23.asp Sustav državne uprave i lokalne (regionalne) samouprave]</ref> Tijekom [[1990-ih]] uloga župana bila je dvojaka – istovremeno je bio čelnik županije (samoupravni djelokrug) te županijskih ureda kao [[Državna uprava u Hrvatskoj|tijela državne uprave]] (upravni djelokrug). Župana je birala županijska skupština većinom glasova svih članova, dok je izbor župana potvrđivao [[Predsjednik Republike Hrvatske]] na prijedlog [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]]. Ako je Predsjednik Republike odbio potvrditi izbor župana, županijska skupština bila je dužna u roku od 14 dana izabrati drugog župana, a ako Predsjednik Republike ponovno ne bi potvrdio izbor župana, sam bi imenovao župana te županije.<ref name="Zakon 92" /> Takve odredbe bile su posljedica centraliziranog državnog sustava.

Krajem 1990-ih dolazi do razdvajanje uprave od samoupravne uloge župana, pa župan postaje čelnik tijela državne uprave na području županije koji vrši nadzor zakonitosti rada i akata jedinica lokalne samouprave, a kojeg imenuje Predsjednik Republike, dok je županijski načelnik postao nositeljem izvršne vlasti u županiji te obavljao dodijeljene poslove iz samoupravnog djelokruga županije <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_128_2024.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 128/1999.)]</ref> (taj sustav nije nikad primijenjen).

Ustavnim promjenama [[2001.]] godine nastavljen je postupak k stvaranju boljih pretpostavki za razvoj lokalne samouprave, odnosno njezinu sve većem osamostaljivanju (decentraliziranje).<ref name="Sustav"/> Županija postaje jedinica područne (regionalne) samouprave, a župan se od 2008. bira na neposrednim izborima i obnaša izvršnu vlast u jedinicama područne (regionalne) samouprave (županije); dok nadzor zakonitosti i dekoncentrirane ovlasti središnjih tijela prelazi u ruke, od Vlade imenovanog, pročelnika Ureda državne uprave koji se ustanovljuju u svakoj županiji umjesto nekadašnjih županijskih ureda.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_05_41_705.html Ustav Republike Hrvatske - pročišćeni tekst ("Narodne novine", broj 41/2001.)]</ref>

==Izbori i funkcije župana u Republici Hrvatskoj==
Župan je izvršno tijelo županije.

Župan i zamjenici župana biraju se na neposrednim izborima na vrijeme od četiri godine. Redoviti izbori župana održavaju se svake četvrte godine, istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Mandat župana i njihovih zamjenika može prestati i prije isteka četverogodišnjeg mandata, pa se u tom slučaju provode prijevremeni izbori. Župani se biraju [[izborni sustav|većinskim izbornim sustavom]] u kojem cijelo područje županije čini jednu izbornu jedinicu. Za župana je izabran kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug izbora). Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova u prvom krugu izbora, održavaju se ponovljeni izbori (drugi krug izbora) četrnaesti dan nakon dana održavanja prvoga kruga izbora. U drugom krugu izbora sudjeluju dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu izbora. U drugom krugu izbora izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali.<ref>[http://www.poslovniforum.hr/nn2007/nn3178.asp Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba]</ref>

Župan zastupa županiju. Župan:<ref name="Zakon">[http://udruga-opcina.hr/universalis/889/pdf/zakonolokalnojipodrucnoj_regionalnoj_samoupravi-prociscenitekst_1288587018.pdf Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi]</ref>
* priprema prijedloge općih akata,
* izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela (županijske skupštine),
* usmjerava djelovanje upravnih tijela županije u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad,
* upravlja [[nekretnina]]ma i pokretninama u vlasništvu županije kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom,
* odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina županije čija pojedinačna vrijednostne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000 (jedan milijun) kuna, te ako je stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina planirano u proračunu, a stjecanje i otuđivanje pokretnina i nekretnina provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
* obavlja i druge poslove utvrđene statutom.

Odgovoran je središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela županije.

== Aktualni popis župana hrvatskih županija ==
{{glavni|Dodatak:Popis župana hrvatskih županija}}

Nakon provedenih lokalnih izbora [[2009.]] godine, na kojima su građani po prvi puta neposredno birali župane i njihove zamjenike, od ukupno 20 župana i gradonačelnika Grada [[Zagreb]]a (koji ima položaj župana), po stranačkoj pripadnosti, deset župana je iz redova [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-a, pet iz redova [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], tri iz redova [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], dok po jednog župana imaju [[Istarski demokratski sabor|IDS]], [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje|HDSSB]] i [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]].

==Bilješke==
{{izvori}}

==Izvori==
* [http://udruga-opcina.hr/universalis/889/pdf/zakonolokalnojipodrucnoj_regionalnoj_samoupravi-prociscenitekst_1288587018.pdf Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi] {{pdf}}
* [http://www.poslovniforum.hr/nn2007/nn3178.asp Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba]
* [http://hrcak.srce.hr/file/29185 Franjo Smiljanić, "O položaju i funkciji župana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima od 9. do 16. stoljeća", Povijesni prilozi 33., 33.-102. (2007)]
[[Kategorija:Politika Hrvatske]]
[[Kategorija:Titule]]

Župan - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica