5 puta “zašto” - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2022-01-01T22:43:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 22:43, 1. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''5 puta “zašto”'''-->~~“5 puta zašto” (<small>engleski: 5 Whys</small>) je iterativna [[tehnika ispitivanja]] u cilju pronalaženja [[uzrok]]a problema uočenih prilikom [[kontrola kvalitete\|kontrole kvalitete]] ili prigovorima zaprimljenih od kupaca.		“5 puta zašto” (<small>engleski: 5 Whys</small>) je iterativna [[tehnika ispitivanja]] u cilju pronalaženja [[uzrok]]a problema uočenih prilikom [[kontrola kvalitete\|kontrole kvalitete]] ili prigovorima zaprimljenih od kupaca.
	Primjenom tehnike “5 puta zašto” pokušava se pronaći uzrok problema kako bi se moglo raditi na njegovom uklanjanju.<ref>{{Citiranje weba\|title=Five Whys Technique\|url=http://www.adb.org/publications/five-whys-technique\|work=adb.org\|publisher=Asian Development Bank\|pristupljeno=26 studenog 2014 \|date=veljače 2009}}</ref>		Primjenom tehnike “5 puta zašto” pokušava se pronaći uzrok problema kako bi se moglo raditi na njegovom uklanjanju.<ref>{{Citiranje weba\|title=Five Whys Technique\|url=http://www.adb.org/publications/five-whys-technique\|work=adb.org\|publisher=Asian Development Bank\|pristupljeno=26 studenog 2014 \|date=veljače 2009}}</ref>
	Ime tehnike “5 puta zašto” (<small>engleski: ''5 Whys''</small>) dolazi iz prakse i predstavlja najčešće poznati potreban broj iteracija neophodan da bi se pronašao uzrok problema.		Ime tehnike “5 puta zašto” (<small>engleski: ''5 Whys''</small>) dolazi iz prakse i predstavlja najčešće poznati potreban broj iteracija neophodan da bi se pronašao uzrok problema.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T04:52:23Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 04:52, 16. studenoga 2021.
Redak 17:		Redak 17:

	== Povijesne poveznice ==		== Povijesne poveznice ==
	Tehniku 5 puta “zašto” razvio je Sakichi Toyoda koji ju je koristio u [[Toyota Motor Company]] u vrijeme razvoja svojih proizvodnih procesa. Ova tehnika je bila ključna tehnika tijekom treninga u pronalaženja uzroka problema. Glavni arhitekt korporacije Toyota Production Systems, Taiichi Ohno opisao je tehniku kao “bazu za Toyotine znanstvene pristupe jer ponavljanjem pitanja “zašto” pet puta, uzroci problema postaju jasniji.”<ref>{{~~cite book~~ \|author=[[Taiichi Ohno]]; foreword by Norman Bodek \|title=Toyota production system: beyond large-scale production \|publisher=Productivity Press \|location=Portland, Or \|year=1988 \|isbn=0-915299-14-3 }}</ref> Ova tehnika ima široku primjenu te se danas koristi u metodama traženja i otklanjanja uzroka problema "[[Kaizen]]", “Lean Manufacturing” i “Šest Sigma”.		Tehniku 5 puta “zašto” razvio je Sakichi Toyoda koji ju je koristio u [[Toyota Motor Company]] u vrijeme razvoja svojih proizvodnih procesa. Ova tehnika je bila ključna tehnika tijekom treninga u pronalaženja uzroka problema. Glavni arhitekt korporacije Toyota Production Systems, Taiichi Ohno opisao je tehniku kao “bazu za Toyotine znanstvene pristupe jer ponavljanjem pitanja “zašto” pet puta, uzroci problema postaju jasniji.”<ref>{{Citiranje knjige \|author=[[Taiichi Ohno]]; foreword by Norman Bodek \|title=Toyota production system: beyond large-scale production \|publisher=Productivity Press \|location=Portland, Or \|year=1988 \|isbn=0-915299-14-3 }}</ref> Ova tehnika ima široku primjenu te se danas koristi u metodama traženja i otklanjanja uzroka problema "[[Kaizen]]", “Lean Manufacturing” i “Šest Sigma”.

	== Tehnike ==		== Tehnike ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T02:04:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T21:41:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

“5 puta zašto” (engleski: 5 Whys) je iterativna [[tehnika ispitivanja]] u cilju pronalaženja [[uzrok]]a problema uočenih prilikom [[kontrola kvalitete|kontrole kvalitete]] ili prigovorima zaprimljenih od kupaca.
Primjenom tehnike “5 puta zašto” pokušava se pronaći uzrok problema kako bi se moglo raditi na njegovom uklanjanju.<ref>{{cite web|title=Five Whys Technique|url=http://www.adb.org/publications/five-whys-technique|work=adb.org|publisher=Asian Development Bank|pristupljeno=26 studenog 2014 |date=veljače 2009}}</ref>
Ime tehnike “5 puta zašto” (engleski: ''5 Whys'') dolazi iz prakse i predstavlja najčešće poznati potreban broj iteracija neophodan da bi se pronašao uzrok problema.
Važno je naglasiti, da odgovor na svako pitanje, pridonosi temeljima za oblikovanje svakog sljedećeg pitanja.
Držeći se dosljedno postulata tehnike “5 puta zašto” (engleski: 5 Whys) moguće je osigurati logičan tijek pitanja kojim ulazimo sve dublje u srž korištenih postupaka, postupno pridonoseći otkrivanju uzroka problema.

== Primjer ==
*Ne možemo pokrenuti vozilo (problem)
#'''''zašto?''''' - Akumulator je prazan. (prvi zašto)
#'''''zašto?''''' - Alternator ne radi. (drugi zašto)
#'''''zašto?'' ''' - Remen alternatora je potrgan. (treći zašto)
#'''''zašto?''''' - Remen alternatora je prekoračio svoj vijek trajanja i nije bio zamijenjen u garantnom roku. (četvrti zašto)
#'''''zašto?''''' - Vozilo nije bilo podvrgnut propisanom servisu. (peti "zašto" ujedno i uzrok problema)
U ovom slučaju ispitivanje bi se moglo nastaviti sa šestim, sedmim pitanjem itd. U velikom broju primjera iskustva iz prakse pokazuju da je pet iteracija dovoljno za pronalaženje uzroka problema. Cilj ove metode je da uz održavanje stalne veze sa osnovnim problemom, izbjegavanje pogrešnih (često prebrzih) zaključaka u vrijeme dok provodimo ispitivanje o uzrocima problema.
U našem primjeru 5-ti “zašto" sugerira proces koji je moguće mijenjati i kontrolirati. To je najvažniji aspekt u primjeni tehnike “5 puta zašto” – uzrok problema mora biti povezan sa procesom koji ne radi ili koji nije ustanovljen.<ref>[[Ivan Fantin]] (2014). Applied Problem Solving. Method, Applications, Root Causes, Countermeasures, Poka-Yoke and A3. How to make things happen to solve problems. Milan, Italy: Createspace, an Amazon company. {{ISBN|978-1499122282}}</ref> Neiskusni tražitelj uzroka problema često će pogrešno zaključiti kako je uzrok problema nedostatak vremena, pomanjkanje investicija ili radnika. Iako takovi odgovori mogu ponekad biti i točni, oni nam ne pomažu, jer su to utjecaji izvan naše kontrole. Zato je potrebno umjesto direktnog pitanja '''"zašto"''' upitati '''"zašto naš postupak ne dovodi do željenog rezultata"'''.
Ključna misao vodilja pri upotrebi tehnike "5 puta zašto” je, da usredotočeni na završetak proizvodnje, sa netočnim ili nedosljednim postupcima, možemo polučiti neželjene rezultate.

== Povijesne poveznice ==
Tehniku 5 puta “zašto” razvio je Sakichi Toyoda koji ju je koristio u [[Toyota Motor Company]] u vrijeme razvoja svojih proizvodnih procesa. Ova tehnika je bila ključna tehnika tijekom treninga u pronalaženja uzroka problema. Glavni arhitekt korporacije Toyota Production Systems, Taiichi Ohno opisao je tehniku kao “bazu za Toyotine znanstvene pristupe jer ponavljanjem pitanja “zašto” pet puta, uzroci problema postaju jasniji.”<ref>{{cite book |author=[[Taiichi Ohno]]; foreword by Norman Bodek |title=Toyota production system: beyond large-scale production |publisher=Productivity Press |location=Portland, Or |year=1988 |isbn=0-915299-14-3 }}</ref> Ova tehnika ima široku primjenu te se danas koristi u metodama traženja i otklanjanja uzroka problema "[[Kaizen]]", “Lean Manufacturing” i “Šest Sigma”.

== Tehnike ==
Tehnika 5 puta “zašto” koristi se prilikom kod sljedećih metoda u potraživanju uzroka problema:<ref>{{cite web |url=http://blog.bulsuk.com/2009/03/5-why-finding-root-causes.html |title=An Introduction to 5-why |pristupljeno=30 prosinca 2014}}</ref>
#Ishikawini dijagrami (tzv. dijagrami ribljih kostiiju)
#Raznovrsni 5 puta “zašto” tablični formati<ref>{{cite web |url=http://blog.bulsuk.com/2009/07/5-why-analysis-using-table.html |title=5-why Analysis using an Excel Spreadsheet Table |pristupljeno=30. prosinca 2014. }}</ref>
U korištenju su i druge metode koje omogućavaju analizu pomoću kojih, kao rezultat, dobivamo veći broj uzroka problema.

==Kritike==
Iako se tehnika “5 puta zašto” koristi često u tehnički orijentiranim područjima kako bi se definirao osnovni uzrok problema, bila je kritizirana od strane Teruyuki Minoura koji je nekad zauzimao položaj voditelja nabave kompanije Toyota. Stav Teruyuki Minoura je bio da je tehnika “5 puta zašto” pojednostavljena za potrebe analiza u traženju uzroka problema i svih utjecajnih detalja koje je potrebno poznavati da bi ih mogli ispravljati.<ref>{{cite web|url=http://www.toyotageorgetown.com/tpsoverview.asp|title=The "Thinking" Production System: TPS as a winning strategy for developing people in the global manufacturing environment|pristupljeno=2014-11-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140227050644/http://www.toyotageorgetown.com/tpsoverview.asp|archivedate=27. veljače 2014.}}</ref> Neki od razloga za takove stavove uključuju:

*Upotrebljavajući tehnika “5 puta zašto” istražitelji u potrazi za uzrocima problema, prestaju sa ispitivanjem prerano, već pri pronalasku simptoma (npr. remen alternatora je potrgan)
*Pronalaženje uzroka problema je ograničeno istražiteljskim znanjem. Često istražitelji neće uočiti uzroke onih problema sa kojima se nisu prije sretali
*Ograničena pomoć koja se pruža istražitelju u potrazi za ključnim “zašto” pitanjima
*Različiti istražitelji pronalaze različite uzroke problema
*Isticanje pojedinačnih uzroka problema iako bi neka od pitanja mogla potaknuti i veći broj uzroka problema
Navedeni nedostaci mogu biti iznimno važni ako se ova tehnika primjenjuje isključivo za otklanjanje mogućih uzroka problema. Kako bi se izbjegle ovakve pogreške preporuča se provjera dobivenoga odgovora prije postavljanja sljedećeg pitanja “zašto” ili upitati '''"zašto naš postupak ne dovodi do željenog rezultata"'''.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[[:en:Why–because analysis|Why-Because analysis]]
*[[:en:Causality|Causality]]
*[[:en:Eight Disciplines Problem Solving|Eight Disciplines Problem Solving]]
*[[:en:Five Ws|Five Ws]] (prikupljanje informacija)
*[[:en:Socratic method|Socratic method]]
*[[:en:Necessity and sufficiency|Necessity and sufficiency]]
*[http://www.astm.org/Standards/quality-control-standards.html ASTM quality control standards]
*[http://www.hdkvaliteta.hr/ Hrvatsko društvo za kvalitetu]
*[http://www.kvaliteta.net/ Kvaliteta.net]
*[http://www.svijet-kvalitete.com/ Svijet kvalitete]

== Literatura ==

*[http://www.fsb.unizg.hr/atlantis/upload/newsboard/01_01_2012__9063_Kontrola_kvalitete.pdf Kontrola Kvalitete]
*[http://www.fpz.unizg.hr/njolic/dip/pdf/Kvaliteta_i_normizacija_Predavanja.pdf KVALITETA I NORMIZACIJA]

[[Kategorija:Kvaliteta]]

←Starija inačica		Inačica od 02:04, 16. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''5 puta “zašto”'''-->“5 puta zašto” (<small>engleski: 5 Whys</small>) je iterativna [[tehnika ispitivanja]] u cilju pronalaženja [[uzrok]]a problema uočenih prilikom [[kontrola kvalitete\|kontrole kvalitete]] ili prigovorima zaprimljenih od kupaca.		<!--'''5 puta “zašto”'''-->“5 puta zašto” (<small>engleski: 5 Whys</small>) je iterativna [[tehnika ispitivanja]] u cilju pronalaženja [[uzrok]]a problema uočenih prilikom [[kontrola kvalitete\|kontrole kvalitete]] ili prigovorima zaprimljenih od kupaca.
	Primjenom tehnike “5 puta zašto” pokušava se pronaći uzrok problema kako bi se moglo raditi na njegovom uklanjanju.<ref>{{~~cite web~~\|title=Five Whys Technique\|url=http://www.adb.org/publications/five-whys-technique\|work=adb.org\|publisher=Asian Development Bank\|pristupljeno=26 studenog 2014 \|date=veljače 2009}}</ref>		Primjenom tehnike “5 puta zašto” pokušava se pronaći uzrok problema kako bi se moglo raditi na njegovom uklanjanju.<ref>{{Citiranje weba\|title=Five Whys Technique\|url=http://www.adb.org/publications/five-whys-technique\|work=adb.org\|publisher=Asian Development Bank\|pristupljeno=26 studenog 2014 \|date=veljače 2009}}</ref>
	Ime tehnike “5 puta zašto” (<small>engleski: ''5 Whys''</small>) dolazi iz prakse i predstavlja najčešće poznati potreban broj iteracija neophodan da bi se pronašao uzrok problema.		Ime tehnike “5 puta zašto” (<small>engleski: ''5 Whys''</small>) dolazi iz prakse i predstavlja najčešće poznati potreban broj iteracija neophodan da bi se pronašao uzrok problema.
	Važno je naglasiti, da odgovor na svako pitanje, pridonosi temeljima za oblikovanje svakog sljedećeg pitanja.		Važno je naglasiti, da odgovor na svako pitanje, pridonosi temeljima za oblikovanje svakog sljedećeg pitanja.
Redak 20:		Redak 20:

	== Tehnike ==		== Tehnike ==
	Tehnika 5 puta “zašto” koristi se prilikom kod sljedećih metoda u potraživanju uzroka problema:<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://blog.bulsuk.com/2009/03/5-why-finding-root-causes.html \|title=An Introduction to 5-why \|pristupljeno=30 prosinca 2014}}</ref>		Tehnika 5 puta “zašto” koristi se prilikom kod sljedećih metoda u potraživanju uzroka problema:<ref>{{Citiranje weba \|url=http://blog.bulsuk.com/2009/03/5-why-finding-root-causes.html \|title=An Introduction to 5-why \|pristupljeno=30 prosinca 2014}}</ref>
	#Ishikawini dijagrami (tzv. dijagrami ribljih kostiiju)		#Ishikawini dijagrami (tzv. dijagrami ribljih kostiiju)
	#Raznovrsni 5 puta “zašto” tablični formati<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://blog.bulsuk.com/2009/07/5-why-analysis-using-table.html \|title=5-why Analysis using an Excel Spreadsheet Table \|pristupljeno=30. prosinca 2014. }}</ref>		#Raznovrsni 5 puta “zašto” tablični formati<ref>{{Citiranje weba \|url=http://blog.bulsuk.com/2009/07/5-why-analysis-using-table.html \|title=5-why Analysis using an Excel Spreadsheet Table \|pristupljeno=30. prosinca 2014. }}</ref>
	U korištenju su i druge metode koje omogućavaju analizu pomoću kojih, kao rezultat, dobivamo veći broj uzroka problema.		U korištenju su i druge metode koje omogućavaju analizu pomoću kojih, kao rezultat, dobivamo veći broj uzroka problema.

	==Kritike==		==Kritike==
	Iako se tehnika “5 puta zašto” koristi često u tehnički orijentiranim područjima kako bi se definirao osnovni uzrok problema, bila je kritizirana od strane Teruyuki Minoura koji je nekad zauzimao položaj voditelja nabave kompanije Toyota. Stav Teruyuki Minoura je bio da je tehnika “5 puta zašto” pojednostavljena za potrebe analiza u traženju uzroka problema i svih utjecajnih detalja koje je potrebno poznavati da bi ih mogli ispravljati.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.toyotageorgetown.com/tpsoverview.asp\|title=The "Thinking" Production System: TPS as a winning strategy for developing people in the global manufacturing environment\|pristupljeno=2014-11-28\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140227050644/http://www.toyotageorgetown.com/tpsoverview.asp\|archivedate=27. veljače 2014.}}</ref> Neki od razloga za takove stavove uključuju:		Iako se tehnika “5 puta zašto” koristi često u tehnički orijentiranim područjima kako bi se definirao osnovni uzrok problema, bila je kritizirana od strane Teruyuki Minoura koji je nekad zauzimao položaj voditelja nabave kompanije Toyota. Stav Teruyuki Minoura je bio da je tehnika “5 puta zašto” pojednostavljena za potrebe analiza u traženju uzroka problema i svih utjecajnih detalja koje je potrebno poznavati da bi ih mogli ispravljati.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.toyotageorgetown.com/tpsoverview.asp\|title=The "Thinking" Production System: TPS as a winning strategy for developing people in the global manufacturing environment\|pristupljeno=2014-11-28\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140227050644/http://www.toyotageorgetown.com/tpsoverview.asp\|archivedate=27. veljače 2014.}}</ref> Neki od razloga za takove stavove uključuju:

	*Upotrebljavajući tehnika “5 puta zašto” istražitelji u potrazi za uzrocima problema, prestaju sa ispitivanjem prerano, već pri pronalasku simptoma (npr. remen alternatora je potrgan)		*Upotrebljavajući tehnika “5 puta zašto” istražitelji u potrazi za uzrocima problema, prestaju sa ispitivanjem prerano, već pri pronalasku simptoma (npr. remen alternatora je potrgan)