WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2022-01-02T12:17:37Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 12:17, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''86-DOS'''-->~~{{Infokutija OS		{{Infokutija OS
	\|ime = 86-DOS		\|ime = 86-DOS
	\|logo = [[Datoteka:86-DOS logo.svg\|100px]]		\|logo = [[Datoteka:86-DOS logo.svg\|100px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T04:52:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 04:52, 16. studenoga 2021.
Redak 35:		Redak 35:

	==IBM se zanima==		==IBM se zanima==
	Listopada 1980. godine, [[IBM]] je razvijao nešto što je postalo [[IBM PC\|IBM-ovo osobno računalo]]. CP/M je bio daleko najpopularniji operacijski sustav u to vrijeme. IBM je osjećao da mu treba CP/M da bi se mogao natjecati. Stoga su njegovi predstavnici posjetili tvrtku Digital Research i raspravljali o [[licencija\|licenciranju]] s predstavnikom Digital Researcha za licenciranje, Dorothy McEwen Kildall. Ona je oklijevala potpisati IBM-ov [[tajnosni ugovor]] (NDA, eng. ''non-disclosure agreement''). Iako se kasnije prihvatilo taj ugovor, Digital Research nije prihvatio IBM-ov prijedlog kojim bi dobili 250.000 dolara u zamjenu za sve primjerke koje bi IBM ikad prodao, nego je inzistirao na običnom šemi [[tantijema]].<ref>{{~~cite book~~\|last=Freiberger\|first=Paul\|coauthors=Michael Swaine\|title=Fire in the Valley: The Making of the Personal Computer\|origyear=1984\|url= http://www.fireinthevalley.com/\|edition=2. izd.\|year=2000.\|publisher=McGraw-Hill\|location=New York\|isbn= 0-07-135892-7\|pages=332.–333.}}</ref> Kad su poslije raspravljali IBM i [[Bill Gates]], Gates je spomenuo da postoji 86-DOS, a IBM-ov predstavnik Jack Sams mu je rekao neka dobije licenciju za nj.		Listopada 1980. godine, [[IBM]] je razvijao nešto što je postalo [[IBM PC\|IBM-ovo osobno računalo]]. CP/M je bio daleko najpopularniji operacijski sustav u to vrijeme. IBM je osjećao da mu treba CP/M da bi se mogao natjecati. Stoga su njegovi predstavnici posjetili tvrtku Digital Research i raspravljali o [[licencija\|licenciranju]] s predstavnikom Digital Researcha za licenciranje, Dorothy McEwen Kildall. Ona je oklijevala potpisati IBM-ov [[tajnosni ugovor]] (NDA, eng. ''non-disclosure agreement''). Iako se kasnije prihvatilo taj ugovor, Digital Research nije prihvatio IBM-ov prijedlog kojim bi dobili 250.000 dolara u zamjenu za sve primjerke koje bi IBM ikad prodao, nego je inzistirao na običnom šemi [[tantijema]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Freiberger\|first=Paul\|coauthors=Michael Swaine\|title=Fire in the Valley: The Making of the Personal Computer\|origyear=1984\|url= http://www.fireinthevalley.com/\|edition=2. izd.\|year=2000.\|publisher=McGraw-Hill\|location=New York\|isbn= 0-07-135892-7\|pages=332.–333.}}</ref> Kad su poslije raspravljali IBM i [[Bill Gates]], Gates je spomenuo da postoji 86-DOS, a IBM-ov predstavnik Jack Sams mu je rekao neka dobije licenciju za nj.

	==Nastanak PC-DOS-a==		==Nastanak PC-DOS-a==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T06:35:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija OS
|ime = 86-DOS
|logo = [[Datoteka:86-DOS logo.svg|100px]]
|screenshot =
|naslov = 86-DOS
|website =
|razvijatelj = [[Seattle Computer Products]]/[[Tim Paterson]]
|porodica = [[DOS]]
|model_izvornog_koda = [[zatvoreni kôd]]
|posljednja_izdana_verzija =
|datum_posljednjeg_izdanja =
|posljednja_testna_verzija =
|datum_posljednje_testne_verzije =
|marketinski_cilj = ?
|jezik = [[Engleski jezik|engleski]]
|tip_jezgre = [[monolitna jezgra]]
|ui = [[CLI]]
|licenca = [[vlasnički softver]]
|radno_stanje = povijesni
|podrzane_platforme = [[X86]]
|model_azuriranja =
|upravitelj_paketa =
}}

'''86-DOS''' je bio [[operacijski sustav]] kojeg je razvijao [[Seattle Computer Products]] za računalni utemeljen na mikroprocesoru [[Intel 8086]]. Prvotno je bio poznat kao '''QDOS''' ('''[[Quick-and-dirty|Quick and Dirty]] Operating System'''). Ime se kasnije promijenilo u 86-DOS kad je Seattle Computer Product licencirao operacijski sustav.

86-DOS je bio naredbene strukture i [[API|međusklopa za aplikacijske programe]] koji je oponašao operacijski sustav [[CP/M]] [[Digital Research]]a (skraćeno DR ili DRI), što ga je učinilo jednostavnim za [[portiranje]] programa potonjeg proizvođača. Sustav je kupio [[Microsoft]] i dalje ga razvijao kao [[PC-DOS]] i [[MS-DOS]].

Programiran je u [[asemblerski jezik|asemblerskom jeziku]] [[Intel 8086|Intela 8086]]. Na tržište je izašao 1980. godine.

== Korijeni ==
Prodaja [[elektronski pribor|računalnog pribora]] 8086 računalne tvrtke Seattle Computer Products (SCP), koji je bio demonstriran tržištu lipnja 1979., a dostavljen u studenome iste godine, bila je malaksavala zbog toga što taj pribor nije imao operacijski sustav. Zbog toga se pristupilo razvitku 86-DOS-a. Do tog je trenutka jedini softver kojeg je SCP mogao prodavati s pločom bio je samostalni [[Microsoft BASIC]]-86, kojeg je Microsoft razvijao na prototipu SCP-ova sklopovlja. SCP je želio ponuditi inačicu 8086 sustava [[CP/M]] kojeg je najavio Digital Research, no njegovo izdavanje na tržište nije bilo izvjesno. To nije bio prvi put da je Digital Research zaostajao u razvitku sklopovlja; još dvije godine prije bio je spor prilagoditi CP/M za nove [[disketa|disketne]] formate i [[tvrdi disk|tvrde diskove]]. Travnja 1980. SCP je dao zadaću 24-godišnjem [[Tim Paterson|Timu Patersonu]] razviti zamjenu za [[CP/M-86]].

Paterson je dizajnirao 86-DOS koji je imao [[API|aplikacijsko programsko sučelje]] koje je bilo kompatibilno s programima koja su [[legacy (računarstvo)|nasljeđivala]] CP/M. Istovremeno je poboljšao i izmijenio brojne osobine CP/M-a koje je smatrao slabim. CP/M je [[cache]]irao podatke [[datotečni sustav|datotečnog sustava]] u memoriji radi brzine, no to je zahtijevalo od korisnika usiljeno ažurirati disk prije nego ga je uklonio. Ako bi korisnik to zaboravio napraviti, disk bi se oštetio. Paterson je stoga pristupio ažuriranju diska na sigurniji, ali sporiji način. Ažuriranje se postizalo svakom operacijom. CP/M-ove [[program periferne međurazmjene|PIP-ove]] naredbe kojima je kopirao datoteke su podržavale nekoliko posebnih imena datoteka koje su se odnosile na uređaje u sklopovlju kao što su [[pisač]] i [[komunikacijski port]]ovi. Ugradio je ova imena u operacijski sustav kao [[devfs|sučelje za pogonitelje]] tako da se njima može služiti bilo koji program. Svom programu kojim je kopirao je dao intuitivnije ime [[copy (naredba)|COPY]]. Nije bio sklon primijeniti CP/M-ov [[datotečni sustav]], nego se je poslužio datotečnim sustavom [[FAT]] iz BASIC-a 86 da bi ostao kompatibilnim sa sustavima koje je SCP već dostavljao kupcima.

==IBM se zanima==
Listopada 1980. godine, [[IBM]] je razvijao nešto što je postalo [[IBM PC|IBM-ovo osobno računalo]]. CP/M je bio daleko najpopularniji operacijski sustav u to vrijeme. IBM je osjećao da mu treba CP/M da bi se mogao natjecati. Stoga su njegovi predstavnici posjetili tvrtku Digital Research i raspravljali o [[licencija|licenciranju]] s predstavnikom Digital Researcha za licenciranje, Dorothy McEwen Kildall. Ona je oklijevala potpisati IBM-ov [[tajnosni ugovor]] (NDA, eng. ''non-disclosure agreement''). Iako se kasnije prihvatilo taj ugovor, Digital Research nije prihvatio IBM-ov prijedlog kojim bi dobili 250.000 dolara u zamjenu za sve primjerke koje bi IBM ikad prodao, nego je inzistirao na običnom šemi [[tantijema]].<ref>{{cite book|last=Freiberger|first=Paul|coauthors=Michael Swaine|title=Fire in the Valley: The Making of the Personal Computer|origyear=1984|url= http://www.fireinthevalley.com/|edition=2. izd.|year=2000.|publisher=McGraw-Hill|location=New York|isbn= 0-07-135892-7|pages=332.–333.}}</ref> Kad su poslije raspravljali IBM i [[Bill Gates]], Gates je spomenuo da postoji 86-DOS, a IBM-ov predstavnik Jack Sams mu je rekao neka dobije licenciju za nj.

==Nastanak PC-DOS-a==
Microsoft je prosinca 1980. godine za 25.000 dolara kupio licenciju za 86-DOS od Seattle Computer Products koja nije bila isključiva. Svibnja 1981. unajmio je Tima Patersona radi portiranja sustava u IBM-PC, koji je rabio sporiji, ne toliko skupi procesor [[Intel 8088]], a koji je ujedno imao svoju obitelj perifernih uređaja. IBM je svakodnevno pratio kako se stvari razvijaju. Predao je preko 300 [[zahtjev za izmjenom|zahtjeva za izmjenom]] prije nego je prihvatio proizvod i napisao korisnički priručnik za nj.

U svibnju 1981., mjesec dana prije nego je izašao PC, Microsoft je kupio sva prava na 86-DOS od SCP-a za 50.000 dolara. Udovoljavalo je IBM-ovim glavnim kriterijima: sličio je na CP/M, bio je jednostavnim za prilagoditi na postojeće 8-bitne CP/M-ovske programe tako da može raditi pod njime, posebice zahvaljujući naredbi TRANS kojom se prevodilo izvorne datoteke iz strojnih naredaba za 8080 u strojne naredbe za 8086. Microsoft je licencirao 86-DOS IBM-u te je postao PC-DOS 1.0. Ova licencija je dopuštala Microsoftu prodavati DOS inim tvrtkama, što je i napravio. Ugovor je bio iznimno uspješan, pa je poslije SCP tvrdio na sudu da je Microsoft zatajio svoj odnos s IBM-om da bi jeftinije kupio operacijski sustav. Nagodbom je SCP primio milijun dolara.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20070611184027/http://www.patersontech.com/Dos/Byte/History.html Tim Paterson's brief history] of QDOS/86-DOS (1979–1983)
*[http://www.patersontech.com/Dos/Manuals.aspx 86-DOS documentation] from Paterson Technology
*[https://web.archive.org/web/20090208014302/http://www.86dos.org/index.htm Run 86-DOS 1.0] in the SIMH simulator

[[Kategorija:Operacijski sustavi]]

86-DOS - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica