WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2022-01-03T03:01:22Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 03:01, 3. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aachenska katedrala'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Aachenska katedrala		\|ime mjesta = Aachenska katedrala
	\|slika = Aachen Germany Imperial-Cathedral-01.jpg		\|slika = Aachen Germany Imperial-Cathedral-01.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T00:27:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 00:27, 17. studenoga 2021.
Redak 57:		Redak 57:

	{{izvori}}		{{izvori}}
	~~{{Commonscat\|Aachen Cathedral}}~~

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T04:41:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Aachenska katedrala
|slika = Aachen Germany Imperial-Cathedral-01.jpg
|godina = [[1978.]] (2. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/3
|država = {{ZD+X/N|NJE}}
 
{{Lokacijska karta|Njemačka|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Aachenska katedrala|position=right
|lat_deg=50|lat_min=46|lat_sec=29|lat_dir=N
|lon_deg=6|lon_min=05|lon_sec=04|lon_dir=E
}}Lokacija Aachena u Njemačkoj
}}
'''Aachenska katedrala''', često zvana i '''Carskom katedralom''' ([[Njemački|njem.]]: ''Kaiserdom)'', je [[rimokatoličanstvo|rimokatolička]] crkva u [[Aachen]]u, [[Njemačka]]. Ona je najstarija [[katedrala]] u sjevernoj [[Europa|Europi]], a tijekom srednjeg vijeka bila je poznata kao '''Kraljevska crkva Svete Djevice Marije od Aachena'''. Punih 600 godina, od 936. do 1531. god., Dvorska kapela u Aachenu je bila krunidbena crkva 30 [[Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva|njemačkih kraljeva]] i 12 kraljica. Crkva je danas episkopalno sjedište Aachenske [[biskupija|biskupije]].

God. 1978., katedrala je bila jedna od prvih 12 spomenika koji su dospijeli na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]], kao prvi njemački spomenik i jedan od prva tri europska spomenika povijesne i kulturne baštine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/3 Aachenska katedrala] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} preuzeto 4. travnja 2012.</ref>.
[[Datoteka:Aachen Dom um 1900.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Pogled s juga na katedralu oko 1900. god.]]
[[Slika:AachenChapelDB.svg|mini|250px|lijevo|<center>Tlocrt katedrale s istaknutom dvorskom kapelom Karla Velikog.]]
== Dijelovi ==
===Dvorska kapela===
{{glavni|Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu}}
[[Slika:Aachener Dom BW 2016-07-09 13-53-18.jpg|mini|lijevo|<center>Prijestolje Karla Velikog]]
[[Datoteka:AachenerDomOsten.jpg|mini|<center>Gotički korski vitraji]]
[[Slika:AachenerDomSarg.jpg|mini|lijevo|<center>Sarkofag Karla velikog]]
Srce katedrale je [[Karolinška renesansa|karolinška]] Dvorska [[kapela]], koja je danas malena u usporedbi s ostalim nadogradnjama. [[Karlo Veliki]] je započeo izgradnju [[Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu|Dvorske kapele]] oko 792. god. zajedno s drugim obližnjim građevinama koje su pripadale kraljevskoj palači. Posvetio ju je 805. god. papa [[Lav III.]] u čast [[Djevica Marija|Djevice Marije]]. Njena značajna nadogradnja je izvršena u 10. stoljeću, a obnova u 1881. god. <ref>Jay Jacobs, ''The Encyclopedia of World Art'', 1. Izdanje, London, 1975., str. 9.</ref>

===Kor===

Kako bi se osigurao dovoljno veliki prostor za brojne hodočasnike, izgrađen je veliki [[Gotička arhitektura|gotički]] kor u obliku dvorane s dvodijelnom tzv. „staklenom kapelom“ (''Capella vitrea'') koja je posvećena na 600tu godišnjicu smrti Karla Velikog. [[Kupola]], nekoliko drugih kapela i [[zvonik]] su izgrađeni kasnije.

=== Riznica ===
[[Riznica]] Aachenske katedrale sadrži remek djela religijske umjetnosti iz [[Ranokršćanska umjetnost|kasne antike]], [[Karolinška renesansa|karolinškog]], [[Otonska renesansa|otonskog]] i [[Hohenstaufer|štaufskog]] razdoblja, kao što su jedinstveni ''[[Lotarov križ]]'', ''Bista Karla Velikog'' i ''[[Sarkofag]] [[Perzefona|Perzefone]]''. Ova riznica se smatra jednom od najvažnijih crkvenih riznica u Europi.

=== Kripta Karla Velikog===
[[Datoteka:Aachen Domschatzkammer Eingang.jpg|mini|<center>Ulaz u katedralnu riznicu]]
U kripti katedrale sahranjen je [[Karlo Veliki]] 814. god., a 1000. god., [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Oton III.]] (koji je također sahranjen u katedrali) ju je dao otvoriti, što je zabilježio Oton iz Lomella u Novaleškim kronikama oko 1026. god. Tu spominje kako su se iznenadili pronašavši Karlovo tijelo u sjedećem položaju sa zlatnom krunom na glavi i žezlom u rukavicama kroz koje su probili nokti. Iznad njega se nalazio kanopos od vapnenca i mramora.<ref > Iz ''Monumenta Germaniae Historica, Scriptores'', VII, knjiga III., str. 32.: {{citat|So we went in to Charles. He did not lie, as the dead otherwise do, but sat as if he were living. He was crowned with a golden crown and held in his gloved hands a sceptre; the fingernails had penetrated through the gloves and stuck out. Above him was a canopy of limestone and marble. Entering, we broke through this. Upon our entrance, a strong smell struck us. Kneeling, we gave Emperor Charles our homage, and put in order the damage that had been done. Emperor Charles had not lost any of his members to decay, except only the tip of his nose. Emperor Otto replaced this with gold, took a tooth from Charles’s mouth, walled up the entrance to the chamber, and withdrew again.}} </ref> Na zidu velike dvorane u gradskoj palači u Aachenu nalazi se naslikan upravo prizor kako Oton s plemićima gleda u mrtvog Cara.

God. 1165., car [[Fridrik I. Barbarossa]] je dao da se kripta ponovno otvori i posmrtne ostavke Cara je smjestio u [[porfir]]ni sarkofag za koji se vjeruje kako je bio jedan od onih u kojima je sahranjen cezar [[August]]. Tu su njegove kosti ležale do 1215. god. kada ih je [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrik II.]] smjestio u [[lijes]] od zlata i srebra.

=== Oltar Djevice Marije ===

Oltar Djevice Marije na kraju kora datira od 1220.-1239. god. On je ukrašen figurama Krista, Gospe, Karla Velikog, pape Lava III. I likovima dvanaest apostola. U njemu se nalaze četiri velike Aachenske relikvije: Gospin ogrtač, Isusova odjeća, odjeća u kojoj je sv. Ivan Krstitelj pogubljen i Kristov pokrov. Od 1349. god. nastao je običaj da se svake sedme godine relikvije izvade iz oltara i izlože tijekom ''Velikog Aachenskog hodočašća''. Ovo hodočašće se posljednji put održalo u lipnju 2007. god.

<gallery>
Karl der große.jpg|<center>Relikvija u obliku biste Karla Velikog
Aachener Dom BW 2016-07-09 16-20-40.jpg|<center>Karolinški oktagon dvorske kapele
AachenerDomDecke.jpg|<center>Svod dvorske kapele
Barbarossaleuchter.jpg|<center>[[Fridrik I. Barbarossa|Barbarossin]] luster ([[1170.]])
Aachen cathedral 007.JPG|<center>[[Oltar]] Djevice Marije ([[1238.]])
</gallery>

== Izvori ==

{{izvori}}
{{Commonscat|Aachen Cathedral}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.aachencathedral.com Vodič kroz Aachensku katedralu]
*[http://www.aachendom.de/ Aachenska katedrala (njemački)]
*[https://web.archive.org/web/20081205003119/http://www.360pixel.de/360pixel/category/lokales/dom/ panoramska slika]

{{Svjetska baština u Njemačkoj}}

{{coord|50|46|29|N|6|05|04|E|region:DE-NW_type:landmark|display=title}}

[[Kategorija:Katoličke katedrale u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Predromanika]]
[[Kategorija:Franačka]]
[[Kategorija:Gotičke katedrale]]
[[Kategorija:Aachen|katedrala]]
[[Kategorija:Njemačke turističke atrakcije]]

Aachenska katedrala - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica