WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2022-01-03T05:09:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 05:09, 3. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aberacija svjetlosti'''-->~~[[datoteka:Stellar aberration.JPG\|mini\|desno\|300px \|Kako [[svjetlost]] sa [[zvijezde]] ide prema [[teleskop]]u, za isto vrijeme teleskop se kreće zajedno sa [[Zemlja\|Zemljom]] i stvara mali pomak koji ovisi o [[brzina svjetlosti\|brzini svjetlosti]]. [[Kut]] pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''.]]		[[datoteka:Stellar aberration.JPG\|mini\|desno\|300px \|Kako [[svjetlost]] sa [[zvijezde]] ide prema [[teleskop]]u, za isto vrijeme teleskop se kreće zajedno sa [[Zemlja\|Zemljom]] i stvara mali pomak koji ovisi o [[brzina svjetlosti\|brzini svjetlosti]]. [[Kut]] pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''.]]

	'''Aberacija svjetlosti''' je u [[astronomija\|astronomiji]] prividna promjena položaja [[nebesko tijelo\|nebeskog tijela]] koje se javlja kao posljedica rotacije [[zemlja (planet)\|Zemlje]] oko [[Sunce\|Sunca]] i oko svoje osi, kombiniranog s [[brzina svjetlosti\|brzinom širenja svjetlosti]] u medijima različitoga [[Refrakcija\|indeksa loma]]. [[Robert Hooke]] otkrio je (1674.) da se [[dvojna zvijezda]] [[Zmaj (zviježđe)\|Delta Zmaja]] nalazi 23[[Stupanj (kut)\|″]] sjevernije u srpnju nego u listopadu; [[Jean Picard]] utvrdio je (1680.) da [[Sjevernjača]] tijekom godine mijenja svoj položaj za 40″; [[James Bradley]] utvrdio je (1725.) da [[zvijezde]] za jednu godinu opišu malu [[kružnica\|kružnicu]], malu [[elipsa\|elipsu]] ili se pomiču amo-tamo po [[pravac\|pravcu]] (ovisno o položaju na [[nebeska sfera\|nebeskoj sferi]]). Budući da ta aberacija ovisi o gibanju Zemlje oko [[Sunce\|Sunca]], naziva se '''godišnjom aberacijom'''. Poznavanje godišnje aberacije ''α'' = 20,50″ omogućava izračunavanje [[brzina svjetlosti\|brzine svjetlosti]] ''c'':		'''Aberacija svjetlosti''' je u [[astronomija\|astronomiji]] prividna promjena položaja [[nebesko tijelo\|nebeskog tijela]] koje se javlja kao posljedica rotacije [[zemlja (planet)\|Zemlje]] oko [[Sunce\|Sunca]] i oko svoje osi, kombiniranog s [[brzina svjetlosti\|brzinom širenja svjetlosti]] u medijima različitoga [[Refrakcija\|indeksa loma]]. [[Robert Hooke]] otkrio je (1674.) da se [[dvojna zvijezda]] [[Zmaj (zviježđe)\|Delta Zmaja]] nalazi 23[[Stupanj (kut)\|″]] sjevernije u srpnju nego u listopadu; [[Jean Picard]] utvrdio je (1680.) da [[Sjevernjača]] tijekom godine mijenja svoj položaj za 40″; [[James Bradley]] utvrdio je (1725.) da [[zvijezde]] za jednu godinu opišu malu [[kružnica\|kružnicu]], malu [[elipsa\|elipsu]] ili se pomiču amo-tamo po [[pravac\|pravcu]] (ovisno o položaju na [[nebeska sfera\|nebeskoj sferi]]). Budući da ta aberacija ovisi o gibanju Zemlje oko [[Sunce\|Sunca]], naziva se '''godišnjom aberacijom'''. Poznavanje godišnje aberacije ''α'' = 20,50″ omogućava izračunavanje [[brzina svjetlosti\|brzine svjetlosti]] ''c'':

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:49:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Stellar aberration.JPG|mini|desno|300px |Kako [[svjetlost]] sa [[zvijezde]] ide prema [[teleskop]]u, za isto vrijeme teleskop se kreće zajedno sa [[Zemlja|Zemljom]] i stvara mali pomak koji ovisi o [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]]. [[Kut]] pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''.]]

'''Aberacija svjetlosti''' je u [[astronomija|astronomiji]] prividna promjena položaja [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] koje se javlja kao posljedica rotacije [[zemlja (planet)|Zemlje]] oko [[Sunce|Sunca]] i oko svoje osi, kombiniranog s [[brzina svjetlosti|brzinom širenja svjetlosti]] u medijima različitoga [[Refrakcija|indeksa loma]]. [[Robert Hooke]] otkrio je (1674.) da se [[dvojna zvijezda]] [[Zmaj (zviježđe)|Delta Zmaja]] nalazi 23[[Stupanj (kut)|″]] sjevernije u srpnju nego u listopadu; [[Jean Picard]] utvrdio je (1680.) da [[Sjevernjača]] tijekom godine mijenja svoj položaj za 40″; [[James Bradley]] utvrdio je (1725.) da [[zvijezde]] za jednu godinu opišu malu [[kružnica|kružnicu]], malu [[elipsa|elipsu]] ili se pomiču amo-tamo po [[pravac|pravcu]] (ovisno o položaju na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]]). Budući da ta aberacija ovisi o gibanju Zemlje oko [[Sunce|Sunca]], naziva se '''godišnjom aberacijom'''. Poznavanje godišnje aberacije ''α'' = 20,50″ omogućava izračunavanje [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] ''c'':

:<math>c = \frac{v}{\tan\alpha}\ </math>

gdje je: ''v'' - brzina Zemlje na putanji oko Sunca.

Osim godišnje aberacije, postoji još: '''dnevna aberacija''' (0,32″), koja ovisi o okretanju Zemlje oko svoje [[os]]i; '''sekularna aberacija''', koja nastaje zbog kretanja [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] u [[galaktika|galaktici]], i '''kozmička aberacija''', koja je posljedica okretanja cijeloga zvjezdanog sustava. '''Aberacijsko vrijeme''' je razdoblje koje protekne dok [[svjetlost]] nekog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] ne prevali put do Zemlje.<ref>'''aberacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=121] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Aberacija Sunca ==
Prilikom promatranja sa Zemlje, [[Sunčeva svjetlost]] ili [[svjetlost]] s bilo kojeg drugog nebeskog tijela ima aberaciju. Sunčevoj svjetlosti treba oko 8,3 minuta da stigne do Zemlje. Dok svjetlost putuje, Zemlja se okreće oko Sunca, pa promatraču na Zemlji izgleda da se Sunce pomaklo. Ta prividna promjena položaja Sunca se zove aberacioni kut i iznosi oko 20 [[lučna sekunda|lučnih sekundi]]. Ova vrijednost je nazvana konstantnom aberacije. Aberacija se mijenja u toku godine između svoje najveće vrijednosti od 20,83″ (2.siječnja) do svoje najmanje vrijednosti od 20,14″ (2.srpnja). Na ovaj način Sunce se nalazi za 8,3 minuta u budućnosti, što je ujedno i vrijeme koje treba svjetlosti da stigne do naših očiju.

== Povijest ==
U potrazi za [[Paralaksa|paralaksom]] [[zvijezda]] ([[Zmaj (zviježđe)|zviježđe Zmaj]]), [[James Bradley]] je otkrio pomake zvijezda na [[Nebeska sfera|nebu]] koji nastaju zbog [[Gibanje|gibanja]] [[Zemlja|Zemlje]] oko [[Sunce|Sunca]] i zbog konačne [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. Pojava se sastoji u tome što pokretni promatrač ne vidi izvor [[svjetlost]]i u smjeru u kojemu bi ga vidio kada bi bio u stanju mirovanja. Slično je i u svakodnevnom životu. Kada pada [[kiša]], ako stojimo onda držimo [[kišobran]] okomito. Kada se krećemo, naginjemo kišobran prema naprijed u smjeru kretanja, da nam kiša ne smoči noge.

[[Datoteka:Aberacija01.png|mini|center|700px|[[Zemlja]] se giba prema izvoru [[svjetlost]]i u prosincu i odmiče se u smjeru svjetlosti u lipnju (za zvijezdu na slici), pa nije potrebno naginjati [[teleskop]] za promatranje [[zvijezde]]. U ožujku i rujnu treba najviše naginjati teleskop (kut aberacije).]]

Zemlja se giba u snopu [[Paralelnost|paralelnih]] zraka svjetlosti zvijezde (zvijezda je gotovo na beskonačnoj udaljenosti). Zemlja neprestano mijenja svoj smjer kretanja u odnosu na smjer svjetlosti zvijezde. Ako se pogleda primjer sa slike gore, Zemlja se giba prema izvoru svjetlosti u [[prosinac|prosincu]] i odmiče se u smjeru svjetlosti u [[lipanj|lipnju]], pa nije potrebno naginjati [[teleskop]] za promatranje zvijezde. U ožujku i rujnu treba najviše naginjati teleskop (kut aberacije) da bi se zvijezda promatrala. Između ožujka i lipnja, na primjer, treba smanjivati kut naginjanja dalekozora, dok ponovno u lipnju dalekozor treba biti usmjeren direktno u zvijezdu.

Za vrijeme za koje svijetlost u ožujku prevaljuje put ''c • t'' , teleskop se okomito pomakne za put ''v • t''. Najveći kut nagiba daje konstantu aberacije:

:<math>\tan(k) = \frac { vt }{ ct }=\frac { v }{ c }</math>.
gdje je: ''k'' – konstanta aberacije, ''v'' – [[brzina]] kretanja Zemlje oko Sunca i ''c'' – [[brzina svjetlosti]]. Uzmemo li stvarne vrijednosti: ''v'' = 29.8 [[Metar u sekundi|km/s]] i ''c'' = 299 792 km/s, dobivamo da je k = 20.5" ([[Stupanj (kut)|lučnih sekundi]]).

Zbog toga što je aberaciji svjetlosti povod godišnje gibanje Zemlje oko Sunca, ona se naziva još i '''godišnjom aberacijom'''. '''Dnevna aberacija''', koja se javlja zbog Zemljine vrtnje oko vlastite osi, mnogo je manji učinak, ali još ipak mjerljiv.<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astrometrija]]

Aberacija svjetlosti - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica