https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Adam 2026-05-24T08:54:18Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Adam&diff=473858&oldid=prev 2022-04-08T15:48:51Z

<p>bnz</p> <table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface"> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <tr class="diff-title" lang="hr"> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 15:48, 8. travnja 2022.</td> </tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td> <td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr> <tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">&lt;!--'''Adam'''--&gt;</del>[[Datoteka:God2-Sistine Chapel.png|mini|400px|[[Michelangelo]]va [[freska]], [[Sikstinska kapela|Sikstinska kapela]]]]</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Datoteka:God2-Sistine Chapel.png|mini|400px|[[Michelangelo]]va [[freska]], [[Sikstinska kapela|Sikstinska kapela]]]]</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''Adam''' ([[hebrejski jezik|heb.]]: »čovjek«; vjerojatno u vezi s heb. ''adamah'', »zemlja«, ili [[akadski jezik|akadskim]] ''adamu'', »stvoriti«), prema [[Biblija|Bibliji]], prvi čovjek kojeg je stvorio Jahve, Bog, ''od praha (ili gliba) zemaljskoga, i udahnuo mu u lice dah života''. Živio je najprije u [[raj|raju zemaljskom]], ali ga je odatle otjerao Jahve zbog istočnoga grijeha koji je počinio na nagovovor svoje žene: [[Eva|Eve]]. Hebrejska predaja o prvom ljudskom paru povezana je s [[babilonija|babilonskom]] i ostalim [[semiti|semitskim]] [[mitologija]]ma. Kao praoca ljudskog roda, Adama štuju [[židovstvo|Židovi]], [[islam|muslimani]] i [[kršćanstvo|kršćani]]. U [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] osobito će [[sveti Pavao]] u svojoj [[Poslanica Rimljanima|Poslanici Rimljanima]] govoriti o Adamu kao onom po kome je čovječanstvo palo, te [[Isus|Kristu]] kao novom Adamu po kome je čovječanstvo spašeno.</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''Adam''' ([[hebrejski jezik|heb.]]: »čovjek«; vjerojatno u vezi s heb. ''adamah'', »zemlja«, ili [[akadski jezik|akadskim]] ''adamu'', »stvoriti«), prema [[Biblija|Bibliji]], prvi čovjek kojeg je stvorio Jahve, Bog, ''od praha (ili gliba) zemaljskoga, i udahnuo mu u lice dah života''. Živio je najprije u [[raj|raju zemaljskom]], ali ga je odatle otjerao Jahve zbog istočnoga grijeha koji je počinio na nagovovor svoje žene: [[Eva|Eve]]. Hebrejska predaja o prvom ljudskom paru povezana je s [[babilonija|babilonskom]] i ostalim [[semiti|semitskim]] [[mitologija]]ma. Kao praoca ljudskog roda, Adama štuju [[židovstvo|Židovi]], [[islam|muslimani]] i [[kršćanstvo|kršćani]]. U [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] osobito će [[sveti Pavao]] u svojoj [[Poslanica Rimljanima|Poslanici Rimljanima]] govoriti o Adamu kao onom po kome je čovječanstvo palo, te [[Isus|Kristu]] kao novom Adamu po kome je čovječanstvo spašeno.</div></td></tr> </table>

WikiSysop https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Adam&diff=32541&oldid=prev 2021-08-18T12:11:56Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Adam'''--&gt;[[Datoteka:God2-Sistine Chapel.png|mini|400px|[[Michelangelo]]va [[freska]], [[Sikstinska kapela|Sikstinska kapela]]]]<br /> <br /> '''Adam''' ([[hebrejski jezik|heb.]]: »čovjek«; vjerojatno u vezi s heb. ''adamah'', »zemlja«, ili [[akadski jezik|akadskim]] ''adamu'', »stvoriti«), prema [[Biblija|Bibliji]], prvi čovjek kojeg je stvorio Jahve, Bog, ''od praha (ili gliba) zemaljskoga, i udahnuo mu u lice dah života''. Živio je najprije u [[raj|raju zemaljskom]], ali ga je odatle otjerao Jahve zbog istočnoga grijeha koji je počinio na nagovovor svoje žene: [[Eva|Eve]]. Hebrejska predaja o prvom ljudskom paru povezana je s [[babilonija|babilonskom]] i ostalim [[semiti|semitskim]] [[mitologija]]ma. Kao praoca ljudskog roda, Adama štuju [[židovstvo|Židovi]], [[islam|muslimani]] i [[kršćanstvo|kršćani]]. U [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] osobito će [[sveti Pavao]] u svojoj [[Poslanica Rimljanima|Poslanici Rimljanima]] govoriti o Adamu kao onom po kome je čovječanstvo palo, te [[Isus|Kristu]] kao novom Adamu po kome je čovječanstvo spašeno.<br /> <br /> Prema islamskom učenju, Adem (Adam) je izbačen iz raja zajedno sa svojom ženom Havom (Evom) zbog grijeha koji su zajedno počinili, tj. Hava nije nagovorila Adema da pojede zabranjeno voće već su to uradili zajedno. Iz raja su izbačeni u petak i u petak su im oprošteni grijesi.<br /> <br /> Adamova mitska ličnost poslužila je kao motiv u legendama, apokrifima, srednjovjekovnim misterijima, umjetničkom književnom stvaranju (Milton, Klopstock, [[Juraj Habdelić|Habdelić]], [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčević]]) i likovnom prikazivanju (starokršćanske [[katakomba|katakombe]], [[sarkofag|sarkofazi]] i [[mozaik|mozaici]]; srednjovjekovne minijature u biblijama i likovi na portalima; [[Michelangelo|Michelangelove]] [[freska|freske]] na stropu Sikstinske kapele).<br /> {{Portal Kršćanstvo}}<br /> <br /> [[Kategorija:Likovi iz Knjige postanka]] <br /> [[Kategorija:Judaizam]]<br /> [[Kategorija:Islamski proroci]]</div>

WikiSysop