Adolf Hitler - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-08T17:55:46Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 17:55, 8. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Adolf Hitler'''-->~~{{Infookvir političar		{{Infookvir političar
	\|ime = Adolf Hitler		\|ime = Adolf Hitler
	\|slika = Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg		\|slika = Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T03:52:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 03:52, 2. siječnja 2022.
Redak 251:		Redak 251:

	=== Vanjske poveznice ===		=== Vanjske poveznice ===
	~~{{Commonscat}}~~

	'''Napomena:''' sve vanjske poveznice su na engleskom jeziku		'''Napomena:''' sve vanjske poveznice su na engleskom jeziku

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T01:02:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 01:02, 2. siječnja 2022.
Redak 174:		Redak 174:
	Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemačke jedinice s teritorija kojeg su držali prije 1941. godine, i počeli su ulaziti u područje Centralne Europe, dok su zapadne vojske započinjale prodor u Njemačku. S vojnog gledišta Njemačka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama, te su zbog toga njemačke snage nastavljale borbu. Zadnji mjeseci rata prolaze u po njegovom naređenju vršenoj medijskoj kampanji o obnovi [[Čudo dinastije Brandenburg\|čuda dinastije Brandenburg]] koje će spasiti Njemačku. Bez obzira na tu "nadu" u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica [[Berlin]]a, mnogi su Hitlerovi savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je bio odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Na ovo odluku je uvelike utjecao [[Joseph Goebbels]]{{Nedostaje izvor}}.		Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemačke jedinice s teritorija kojeg su držali prije 1941. godine, i počeli su ulaziti u područje Centralne Europe, dok su zapadne vojske započinjale prodor u Njemačku. S vojnog gledišta Njemačka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama, te su zbog toga njemačke snage nastavljale borbu. Zadnji mjeseci rata prolaze u po njegovom naređenju vršenoj medijskoj kampanji o obnovi [[Čudo dinastije Brandenburg\|čuda dinastije Brandenburg]] koje će spasiti Njemačku. Bez obzira na tu "nadu" u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica [[Berlin]]a, mnogi su Hitlerovi savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je bio odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Na ovo odluku je uvelike utjecao [[Joseph Goebbels]]{{Nedostaje izvor}}.

	Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{~~cite book~~\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>		Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{Citiranje knjige\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>

	Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{Citiranje weba\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />		Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{Citiranje weba\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-21T23:31:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 23:31, 21. prosinca 2021.
Redak 143:		Redak 143:

	Između [[1942.]] i 1945., SS s kolaboracionističkim vladama i regrutima u zemljama pod njemačkom okupacijom su sistematski ubili više od pet milijuna (vidi: [[Holokaust#Broj židovskih žrtava\|Holokaust – broj židovskih žrtava]])		Između [[1942.]] i 1945., SS s kolaboracionističkim vladama i regrutima u zemljama pod njemačkom okupacijom su sistematski ubili više od pet milijuna (vidi: [[Holokaust#Broj židovskih žrtava\|Holokaust – broj židovskih žrtava]])
	Židova u koncentracijskim kampovima, ili kroz robovski rad, izgladnjivanjem, masovnim strijeljanjima, bolešću.<ref>{{~~cite web~~\|accessdate=2008.\|url=http://www1.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html\|title=How many Jews were murdered in the Holocaust? How do we know? Do we have their names?\|publisher=[[Yad Vašem]]}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|accessdate=2008.\|url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005143\|title=''The Holocaust''\|publisher=[[USHMM]]}}</ref> Osim Židova u ovo sistematsko ubijanje također su bili uključeni i sljedeći: [[komunist]]i, [[homoseksualci]], [[Romi]], hendikepirane osobe, mentalno zaostale osobe, psihički bolesne osobe, sovjetski ratni zarobljenici, pripadnici vjere Jehovinih svjedoka, poljski intelektualci, protivnici nacističkog režima, katolički i protestantski svećenici i redovnici, vođe radničkih sindikata i mnogi drugi. Ova eliminacija nepoželjnih od strane nacista naziva se [[Holokaust]].		Židova u koncentracijskim kampovima, ili kroz robovski rad, izgladnjivanjem, masovnim strijeljanjima, bolešću.<ref>{{Citiranje weba\|accessdate=2008.\|url=http://www1.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html\|title=How many Jews were murdered in the Holocaust? How do we know? Do we have their names?\|publisher=[[Yad Vašem]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|accessdate=2008.\|url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005143\|title=''The Holocaust''\|publisher=[[USHMM]]}}</ref> Osim Židova u ovo sistematsko ubijanje također su bili uključeni i sljedeći: [[komunist]]i, [[homoseksualci]], [[Romi]], hendikepirane osobe, mentalno zaostale osobe, psihički bolesne osobe, sovjetski ratni zarobljenici, pripadnici vjere Jehovinih svjedoka, poljski intelektualci, protivnici nacističkog režima, katolički i protestantski svećenici i redovnici, vođe radničkih sindikata i mnogi drugi. Ova eliminacija nepoželjnih od strane nacista naziva se [[Holokaust]].

	U ovom istrebljenju (genocidu) glavnu ulogu igrao je Himmler, dok su ostale nacističke glavešine s Hitlerom podržavali ideju o masovnom istrebljenju ''[[Endlösung]]'' Židova korištenjem otrovnog plina. Ova odluka je pala negdje u jeseni 1941, a kasnije se referira i spominje pod nazivom "Završna solucija židovskog pitanja". Da bi se uspostavila bolja koordinacija između raznih državnih tijela organizirala se konferencija u blizini Berlina koja je nazvana [[Konferencija u Wannseeu]], koja je održana [[20. siječnja]] 1942. na kojoj je sudjelovalo petnaest glavnih nacističkih službenika. Konferenciju su predvodili [[Reinhard Heydrich]] i [[Adolf Eichmann]]. Zabilješke i dokumentacija s ove konferencije su najbolje dokazali da je Holokaust bio planiran s vrha. Nekoliko tjedana poslije [[22. veljače]] 1942. Hitler je izjavio svojim najbližim suradnicima, što je zabilježeno: "...zdravlje nacije povratit ćemo kad se riješimo Židova".		U ovom istrebljenju (genocidu) glavnu ulogu igrao je Himmler, dok su ostale nacističke glavešine s Hitlerom podržavali ideju o masovnom istrebljenju ''[[Endlösung]]'' Židova korištenjem otrovnog plina. Ova odluka je pala negdje u jeseni 1941, a kasnije se referira i spominje pod nazivom "Završna solucija židovskog pitanja". Da bi se uspostavila bolja koordinacija između raznih državnih tijela organizirala se konferencija u blizini Berlina koja je nazvana [[Konferencija u Wannseeu]], koja je održana [[20. siječnja]] 1942. na kojoj je sudjelovalo petnaest glavnih nacističkih službenika. Konferenciju su predvodili [[Reinhard Heydrich]] i [[Adolf Eichmann]]. Zabilješke i dokumentacija s ove konferencije su najbolje dokazali da je Holokaust bio planiran s vrha. Nekoliko tjedana poslije [[22. veljače]] 1942. Hitler je izjavio svojim najbližim suradnicima, što je zabilježeno: "...zdravlje nacije povratit ćemo kad se riješimo Židova".
Redak 161:		Redak 161:
	=== Put do poraza ===		=== Put do poraza ===
	[[Slika:Mussolini&Hitler1.gif\|okvir\|lijevo\|Hitler i Benito Mussolini]]		[[Slika:Mussolini&Hitler1.gif\|okvir\|lijevo\|Hitler i Benito Mussolini]]
	U [[Bitka za Staljingrad\|Bitci za Staljingrad]] njemačka vojska je pretrpjela prvi ozbiljni poraz u ratu, dok je u sjevernoj Africi Britanija porazila njemačke snage u bitci kod El Alameina slomivši Hitlerove planove da osvoji Sueski kanal i Srednji Istok. Ovi porazi napravili su preokret u Drugom svjetskom ratu, jer su poslije njih Hitlerovi vojni potezi postali eratični, dok je svakim danom njemačka vojna sila i ekonomija slabila. Hitlerovo zdravlje je postalo sve slabije: lijeva ruka mu je drhtala, a Hitler je imao teškoće kontrolirati je. Biograf [[Ian Kershaw]] smatra da je Hitler bolovao od [[Parkinsonova bolest\|Parkinsonove bolesti]].<ref>{{~~cite web~~\|accessdate=2008.\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/406713.stm\|title=Parkinson's part in Hitler's downfall \|publisher=[[BBC]]\|date=1999.}}</ref>		U [[Bitka za Staljingrad\|Bitci za Staljingrad]] njemačka vojska je pretrpjela prvi ozbiljni poraz u ratu, dok je u sjevernoj Africi Britanija porazila njemačke snage u bitci kod El Alameina slomivši Hitlerove planove da osvoji Sueski kanal i Srednji Istok. Ovi porazi napravili su preokret u Drugom svjetskom ratu, jer su poslije njih Hitlerovi vojni potezi postali eratični, dok je svakim danom njemačka vojna sila i ekonomija slabila. Hitlerovo zdravlje je postalo sve slabije: lijeva ruka mu je drhtala, a Hitler je imao teškoće kontrolirati je. Biograf [[Ian Kershaw]] smatra da je Hitler bolovao od [[Parkinsonova bolest\|Parkinsonove bolesti]].<ref>{{Citiranje weba\|accessdate=2008.\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/406713.stm\|title=Parkinson's part in Hitler's downfall \|publisher=[[BBC]]\|date=1999.}}</ref>

	Hitler je objavio rat [[SAD]]-u [[11. prosinca]] 1941. zbog pakta s [[Japan]]om, i time je stavio Njemačku protiv koalicije koju su sačinjavale:		Hitler je objavio rat [[SAD]]-u [[11. prosinca]] 1941. zbog pakta s [[Japan]]om, i time je stavio Njemačku protiv koalicije koju su sačinjavale:
Redak 176:		Redak 176:
	Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{cite book\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>		Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{cite book\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>

	Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{~~cite web~~\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />		Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{Citiranje weba\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />

	== Utjecaj ==		== Utjecaj ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:43:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 01:02, 2. siječnja 2022.
Redak 174:		Redak 174:
	Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemačke jedinice s teritorija kojeg su držali prije 1941. godine, i počeli su ulaziti u područje Centralne Europe, dok su zapadne vojske započinjale prodor u Njemačku. S vojnog gledišta Njemačka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama, te su zbog toga njemačke snage nastavljale borbu. Zadnji mjeseci rata prolaze u po njegovom naređenju vršenoj medijskoj kampanji o obnovi [[Čudo dinastije Brandenburg\|čuda dinastije Brandenburg]] koje će spasiti Njemačku. Bez obzira na tu "nadu" u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica [[Berlin]]a, mnogi su Hitlerovi savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je bio odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Na ovo odluku je uvelike utjecao [[Joseph Goebbels]]{{Nedostaje izvor}}.		Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemačke jedinice s teritorija kojeg su držali prije 1941. godine, i počeli su ulaziti u područje Centralne Europe, dok su zapadne vojske započinjale prodor u Njemačku. S vojnog gledišta Njemačka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama, te su zbog toga njemačke snage nastavljale borbu. Zadnji mjeseci rata prolaze u po njegovom naređenju vršenoj medijskoj kampanji o obnovi [[Čudo dinastije Brandenburg\|čuda dinastije Brandenburg]] koje će spasiti Njemačku. Bez obzira na tu "nadu" u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica [[Berlin]]a, mnogi su Hitlerovi savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je bio odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Na ovo odluku je uvelike utjecao [[Joseph Goebbels]]{{Nedostaje izvor}}.

	Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{~~cite book~~\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>		Pošto je Crvena armija opkolila kancelariju Reicha (''Reichskanzlei'') u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvršio samoubojstvo [[30. travnja]] 1945. pištoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodišnje ljubavnice i žene koju je oženio par dana prije smrti), nađeno je spaljeno u vrtu parlamenta.<ref>{{Citiranje knjige\|author=Trevor-Roper, H.\|title=The Last Days of Hitler\|date=194.7\|publisher=University of Chicago Press\|year=1992.}}</ref><ref>Kershaw 2000.</ref><ref>Bullock 1962., str. 799–800.</ref>

	Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{Citiranje weba\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />		Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke<ref name="BBCskull">{{Citiranje weba\|accessdate=2008-05-22\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/725537.stm\|title=Russia displays 'Hitler skull fragment'\|publisher=[[BBC]]\|date=2000.}}</ref> te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraživanjem ovih ostataka s osobama s bližim porodičnim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sačuvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.<ref name="BBCskull" />