WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-16T08:39:22Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 08:39, 16. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Adolf Müller'''-->'''~~Adolf Müller''', [[Zagreb]] [[1857.]] - [[Zagreb]] [[1932.]], [[poduzetnik]] i tvorničar.		Adolf Müller''', [[Zagreb]] [[1857.]] - [[Zagreb]] [[1932.]], [[poduzetnik]] i tvorničar.

	==Životopis==		==Životopis==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T06:25:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Adolf Müller''', [[Zagreb]] [[1857.]] - [[Zagreb]] [[1932.]], [[poduzetnik]] i tvorničar.

==Životopis==

Rođen je u siromašnoj zagrebačkoj [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obitelji s puno djece. Adolf<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/m-llerovi---povijest-jedne-zagrebacke-obitelji/188361/ |accessdate=7. kolovoza 2011. |title=Povijest obitelji Miler |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160307023630/http://www.jutarnji.hr/m-llerovi---povijest-jedne-zagrebacke-obitelji/188361/ |archivedate=7. ožujka 2016. }}</ref>
iako sposoban nije mogao pohađati dobre visoke škole. Završivši pučku školu izučio je bačvarski i stolarski zanat. Kao 25-godišnjak oženio se s Fanikom, rođenom Mülhofer iz [[Krapina|Krapine]]. Iz Zagreba odlazi u [[Josipdol]] kod [[Ogulin]]a, gdje otvora dućan mješovite robe i gostionicu.
Za godinu dana Müllerov je kapital iz Ogulina bio dovoljan da u Zagrebu preuzme zapuštenu trgovinu “Zlatni zvon” u Ilici 112. Müller je bio izuzetno poduzetan i motiviran, te je ta trgovina u kratkom vremenu postala jedna od najboljih od “nekadašnjeg starog zagrebačkog malog placa pa sve do pivovare”. Punih 25 godina vodio je svoj dućan, a usput je počeo trgovati ugljenom i [[cigla|ciglom]]. Osnovao je tvornicu cigle u [[Črnomerec|Črnomercu]], ciglanu u [[Banija (Karlovac)|Baniji]] kod Karlovca, a zatim je udario temelje popularnim „[[Ciglane Zagreb|Müllerovim ciglanama]] u [[Kustošija|Kustošiji]]”<ref>[http://www.ciglane-zagreb.hr/onama.html Ciglane Zagreb povijest]</ref>.
U [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] ima rudnik, a 30-tih godina preuzima [[dvorac Vranyczany|dvorac i imanje Vranyiczany]] u [[Bedekovčina|Bedekovčini]]. Adolf ima dva sina Alfreda i Lea.

Nakon Adolfove smrti imovina se dijeli dvojici sinova.

===Ulaganje u kulturne objekte===
Adolf Müller je svoj trgovački tvorničarski kapital ulagao u kulturu grada te je već 1913. godine sagradio “Helios kino” (danas kazalište [[Gavella]]) u Frankopanskoj ulici.
Nakon toga je u jedno poduzeće udružio [[kino|kinematografe]] “Helios”, “Apolo” i “Union”, te [[film]]ski zavod “Urania”.

Šest godina kasnije kupio je stambeno-poslovni kompleks u Samostanskoj (Varšavskoj) i Marovskoj (Masarykovoj) ulici. Nije bio zadovoljan postojećim stanjem kina Ćirilometodskih zidara, srušio ga i gradi novo moderno „Balkan-kino” danas kino Europa <ref>[http://www.kinoeuropa.hr/index.php?page=b0&lang=hr Kino Europa danas]</ref>.
Brigu o gradnji kina Adolf je u potpunosti prepustio sinovima. Arhitekt [[Srećko (Felix) Florschütz|Srećko Florschütz]] (1882.-1960.) je od braće Müller 1924. godine dobio zadaću projektirati dvije zgrade, između njih smjesti zgradu kinokazališta Balkan i stambenoposlovnu jednokatnicu s mansardom. Arhitektonski nacrt Srećka Florschütza rađen je pod naslovom “Kino Balkan i trgovačko-stambene zgrade Alfreda i Lea Müllera”. Kino je otvoreno 8. travnja 1925. svečanom projekcijom domaćeg filma “[[Dalmacija, zemlja sunca]]” i stranog “Nibelunzi”.

===Slom obitelji===
''Alfred'' nakon smrti oca dobiva kino Balkan i donjogradski blok Masarykova – Varšavska s tadašnjim Balkan prolazom (danas [[Miškecov prolaz]]), a ''Leo'' ciglanu u Kustošiji i blok zgrada u Frankopanskoj i Dalmatinskoj ulici.

'''Alfred Müller''', rođen [[1888.]] Završio je visku tehničku školu u Beču i posvetio se kinematografiji. Sa surugom Klarom (rođ. Hafner) odgaja dvoje djece: ''Evelinu'' i ''Alana''.

'''Leo Müller''', rođen [[1894.]] Sudionik je I. svjetskog rata, član Narodnog vijeća Države SHS (Države Slovenaca, Hrvata i Srba). Sa suprugom Nadom (rođ. Španić/Spitzer) ima tri sina: ''Marijana'', ''Rajka'' i ''Branka''. U Frankopanskoj ulici sredinom 30-tih osniva kemijski laboratorij koji vodi supruga Nada s još nekoliko stručnjaka, u cilju osnivanja ekonomije u Kustošiji (Müllerov brijeg) s breskvama i jagodama. Unapređuje rad ciglane u Kustošiji. Ispred tvornice daje sagraditi crkvu.

[[1938.]] zbog političke situacije u Hrvatskoj i antisemitizma u društvu kao posljedica nacističke propagande, Mülleri prelaze na katoličku vjeru i postaju '''Mileri'''.<ref>Ognjen Kraus, 1998, str. 17</ref>

'''Alfred Miler''' [[1939.]] prodaje cijeli kompleks u Varšavskoj i Marofskoj ulici poduzetnicima Anti i Olgi Topić iz Zagreba. Obitelj iste godine šalje djecu na jug Francuske, a zatim i sami odlaze na jug Francuske. [[Gestapo]] uhićuje roditelje koji završavaju u logoru. Evelina se skriva kod prijatelja, a Alan završava u [[Pokret otpora|Pokretu otpora]]. Oca [[deportiranje|deportiraju]] [[1944.]] u [[sabirni logor Dachau|Dachau]] gdje je ubijen [[1945.]] godine. Supruga Klara i kćer Evelina nakon rata odlaze u Ameriku, dok sin '''Alan Miler''' ([[1927.]]) ostaje u Zagrebu radeći kao ekonomist i pravnik. Uspostavom Republike Hrvatske Alan traži povrat imovine u [[Bedekovčina|Bedekovčini]].

'''Leo Miler''' [[1939.]] sa suprugom i dvoje sinova Marijanom i Rajkom odlaze u London, dok treći sin Branko odlazi s guvernatom u Kosovsku Mitrovicu. Leo se vraća u Zagreb, ali je odmah po uspostavi Nezavisne Države Hrvatske uhićen, deportiran u [[zatvor Kerestinec]], a potom [[1941.]], ubijen u [[sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]]. '''Nada''' se nakon rata vraća u Zagreb, prikuplja dokumentaciju za povrat dijela imovine. Najstariji sin '''Marijan''' potkraj 40-tih odlazi u [[Izrael]]. '''Rajko''' i '''Branko''' žive s majkom u Zagrebu i vrsni su športaši<ref>[http://share.studio-hendrih.hr/Ha-kol/HaKol_srpanj2011_2.pdf Braća Miler vrhunski lakoatleičari]</ref>. '''Branko''' po završetku Fakulteta za fizičku kulturu u Zagrebu odlazi u [[Njemačka|Njemačku]] i profesor je atletike u Freiburgu.

==Izvori==
===Bilješke===
{{izvori}}

===Literatura===
*Ured državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji: Povrat imovine u k.o. Bedekovčina, Alan Miler i dr.
*HA-KOL br.120. svibanj/lipanj 2011, Zvjezdarnica Fredija Kramera: Braća Miler vrhunski lakoatletičari, str.32.
* {{Citiranje knjige||last=Kraus|first=Ognjen|title=Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj|year=1998|publisher=Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=953-96836-2-9|ref=harv}}

{{GLAVNIRASPORED:Müller, Adolf}}
[[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]

Adolf Müller - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica