WikiSysop: bnz

2022-04-08T18:02:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18:02, 8. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Adonis'''-->~~[[Datoteka:Adonis Mazarin Louvre MR239.jpg\|mini\|Adonis]]		[[Datoteka:Adonis Mazarin Louvre MR239.jpg\|mini\|Adonis]]

	'''Adonis''' ili '''Adon''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''{{polytonic\|Ἄδωνις}}''', ''Adônis'') u [[grčka mitologija\|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je [[žito\|žita]], [[smrt]]i i ponovnog rođenja. U [[Asirci\|asirskoj]], [[Babilon\|babilonskoj]] i [[Feničani\|feničkoj]] mitologiji bio je bog žita.		'''Adonis''' ili '''Adon''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''{{polytonic\|Ἄδωνις}}''', ''Adônis'') u [[grčka mitologija\|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je [[žito\|žita]], [[smrt]]i i ponovnog rođenja. U [[Asirci\|asirskoj]], [[Babilon\|babilonskoj]] i [[Feničani\|feničkoj]] mitologiji bio je bog žita.

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T11:29:22Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 11:29, 1. studenoga 2021.
Redak 46:		Redak 46:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{commonscat\|Adonis (mythology)}}~~

	* [http://www.maicar.com/GML/Adonis.html Adonis u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}		* [http://www.maicar.com/GML/Adonis.html Adonis u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T05:52:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Adonis Mazarin Louvre MR239.jpg|mini|Adonis]]

'''Adonis''' ili '''Adon''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἄδωνις}}''', ''Adônis'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je [[žito|žita]], [[smrt]]i i ponovnog rođenja. U [[Asirci|asirskoj]], [[Babilon|babilonskoj]] i [[Feničani|feničkoj]] mitologiji bio je bog žita.

== [[Etimologija]] ==

Adonisovo [[ime]] dolazi od [[hebrejski jezik|hebrejske]] [[riječ]]i ''adonai'' koja je značila "bog". [[Stara Grčka|Grci]] su taj lik preuzeli u svojoj mitologiji, u [[Etruščani|etruščanskoj]] mitologiji zvao se '''Atunis''', a u [[Židovi|semitskoj]] '''Tammuz'''.

== Mitologija ==

=== Adonisovo rođenje ===

Postoji nekoliko izvora o njegovu rođenju. Najčešća je ona da je [[Afrodita]] nagovorila Miru da prevari i počini [[incest]] sa svojim ocem Tijom, kraljem [[Izmir|Smirne]] ili [[Sirija|Sirije]]. Kad je to otac otkrio, uzeo je [[nož]] u ruke i krenuo na svoju kćer. Ona je pobjegla, a [[Afrodita]] ju je pretvorila u drvo mirte, mirisne smole. Kad je njezin otac odaslao strijelu u to drvo ili, prema drugom izvoru, kad je [[vepar]] zabio kljove u nj, Adonis je rođen iz drveta. Ovaj mit dokazuje i porijeklo legende o Adonisu, jer takvo drvo nije raslo u tadašnjoj [[Stara Grčka|Grčkoj]].

Adonis je, prema drugim izvorima, sin [[Cipar|ciparskoga]] kralja Kinire i njegove kćeri Mire.

[[Heziod]] u jednom svom fragmentu tvrdi da je sin [[Feniks]]a i Efezibeje.

=== Život ===

[[Datoteka:Aphrodite Adonis Louvre MNB2109.jpg|mini|lijevo|[[Afrodita]] i Adonis, [[Atika (pokrajina)|atička]] posuda, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]]

Nakon što se rodio, bio je tako prekrasan da ga je [[Afrodita]] zatvorila u škrinju koju je ostavila [[Perzefona|Perzefoni]] na čuvanje. No, ona se također zaljubila u nj te ga je odbila vratiti. [[Zeus]] (prema drugom izvoru [[Kaliopa]]) riješio je prepirku tako da je odlučio da Adonis provede četiri mjeseca s Afroditom, četiri s Perzefonom, a četiri sa samim sobom.

[[Datoteka:Peter Paul Rubens - Venus and Adonis.jpg|mini|[[Peter Paul Rubens]]: [[Venera (mitologija)|Venera]] ([[Afrodita]]) i Adonis, [[17. stoljeće]]]]
[[Datoteka:Luca Giordano 020.jpg|mini|[[Giordano Luca]]: Adonisova [[smrt]], [[1684.]] – [[1686.]]]]

[[Afrodita]] je, prema nekim izvorima, nagovorila da njoj posveti i posljednja četiri mjeseca. Silazila je k Adonisu na zemlju, pa se i iz ljubavi prema njemu počela se zanimati za lov, što je Adonis jako volio. Čak mu je i ona pomagala u lovu. Uvijek mu napominjala da ne lovi divlje zvijeri, govoreći da je dovoljno biti odvažan prema plašljivima, a prema hrabrima opasno je biti hrabar. Adonisu je njegova muževnost branila da sluša takve savjete.

Kada ga je jednom prilikom [[Afrodita]] ostavila samoga, Adonis je otišao u lov na [[vepar|veprove]], ali je to za njega bilo sudbonosno: ranjena ga je zvijer napala i usmrtila ogromnim očnjacima. Vjeruje se da je vepra poslala [[Artemida]] da bi se osvetila za to što je Afrodita skrivila smrt njenog dragog [[Hipolit]]a ili pak da je to učinio [[Ares]].

Kada je [[Afrodita]] saznala za smrt svog voljenog, obuzela ju je ogromna tuga. Proklela je sudbinu, moćniju od [[bog]]ova, i plačući pala na koljena pred najvišim bogom [[Zeus|Zeusom]]. Molila ga je da joj dragog vrati, pa makar nakratko. Zeus se sažalio nad njom, pa je naredio [[Had (bog)|Hadu]], bogu [[Had (podzemni svijet)|podzemlja]], da u proljeće pusti Adonisa iz svog mračnog carstva na zemlju, tako da Adonis samo pola godine ostane u podzemnom carstvu, s [[Perzefona|Perzefonom]], a pola godine provodi s Afroditom na zemlji. Priroda se tada raduje, oblači u zeleno i cvijeće, jer Adonis se vraća, a obuzima je tuga kada se u jesen vraća u carstvo sjena. Tako je objašnjen postanak godišnjih doba (usp. [[Demetra]] i [[Perzefona]])

== Djela iste tematike ==

* [[Marin Držić]]: ''[[Venera i Adon (Držić)|Venera i Adon]]''
* [[William Shakespeare]]: ''[[Venera i Adon (Shakespeare)|Venera i Adon]]'' (''Venus and Adonis'')

== Literatura ==

* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]''
* [[Walter Burkert|Burkert, Walter]]: ''Greek Religion'', Harvard University Press, Cambridge, 1985.
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''The Gods of the Greeks'', Thames & Hudson, New York/London, 1951.

== Vanjske poveznice ==

{{commonscat|Adonis (mythology)}}

* [http://www.maicar.com/GML/Adonis.html Adonis u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Grčki bogovi]]

Adonis - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica