WikiSysop: bnz

2022-04-29T09:02:10Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 09:02, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alat'''-->~~[[datoteka:20060513 toolbox.jpg\|mini\|desno\|250px\|Moderna kutija s alatom.]]		[[datoteka:20060513 toolbox.jpg\|mini\|desno\|250px\|Moderna kutija s alatom.]]

	[[datoteka:Prehistoric Tools - Les Combarelles - Les Eyzies de Tayac - MNP.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Prapovijest\|Prapovijesni]] alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles ([[Francuska]]).]]		[[datoteka:Prehistoric Tools - Les Combarelles - Les Eyzies de Tayac - MNP.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Prapovijest\|Prapovijesni]] alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles ([[Francuska]]).]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T11:51:43Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 11:51, 1. studenoga 2021.
Redak 77:		Redak 77:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	* ''[http://tehnika.lzmk.hr/alat/ alat]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine~~{{commonscat\|Tools\|Alati}}~~		* ''[http://tehnika.lzmk.hr/alat/ alat]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T01:40:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:20060513 toolbox.jpg|mini|desno|250px|Moderna kutija s alatom.]]

[[datoteka:Prehistoric Tools - Les Combarelles - Les Eyzies de Tayac - MNP.jpg|mini|desno|250px|[[Prapovijest|Prapovijesni]] alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles ([[Francuska]]).]]

[[datoteka:Micrometers.jpg|250px|desno|mini|[[Mikrometarski vijak]] za vanjska i unutarnja mjerenja, te [[dubinomjer]].]]

[[datoteka:MESAP 2016. - štand s alatom.jpg|mini|250px|Različite vrste alata izložene na MESAP-u, Međimurskom sajmu poduzetništva koji se održava u [[Nedelišće|Nedelišću]].]]

[[datoteka:Conventional-lathe.jpg|mini|desno|250px|[[Tokarenje|Tokarilica]] kao primjer [[Alatni stroj|alatnog stroja]].]]

[[datoteka:Biface de St Acheul MHNT.jpg|mini|250px|desno|Ašelejenski sjekač iz nalazišta Saint-Acheul, predgrađu [[Amiens]]a u sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]].]]

[[datoteka:Pentaspastos scheme.svg|mini|desno|250px|Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("[[dizalica]] s pet [[kolotura]]") koja je mogla dizati [[teret]] do 450 [[kilogram]]a.]]

[[datoteka:Italian farrier 2006 2.jpg|mini|250px|desno|[[Potkova|Potkivanje]] [[konj]]a.]]

[[datoteka:Steam engine in action.gif|mini|desno|250px|[[Parni stroj]] u radu.]]

'''Alat''' ([[Turski jezik|tur]]. ''alât''; dolazi od [[Arapski jezik|arap]]. [[Množina|mn]]. ''ālāt'', [[Jednina|jed]]. ''āla'') je [[oruđa|oruđe]] za oblikovanje [[materijal]]a i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima [[poluga|poluge]], [[kosina|kosine]] ili [[klin]]a ([[jednostavni stroj]]evi), na primjer [[kliješta]], [[svrdlo]], [[sjekira]], [[čekić]]. Izrada alata i njihova uporaba bitna su značajka čovjeka, koji je isprva alatom rukovao samo svojom fizičkom [[snaga|snagom]]. S razvojem čovječanstva usavršavali su se i alati, od prapovijesnog [[kamen]]oga [[nož]]a i kamene sjekire s drvenim drškom do suvremenoga visokokvalitetnog alata. Razvoj pogonskih strojeva ([[parni stroj]], [[Benzinski motor|benzinski]] i [[električni motor]]) omogućio je zamjenu [[Ručna obrada|ručnih alata]] [[Alatni stroj|alatnim strojevima]], kojima je alat sastavni dio, pa se alati prema tome mogu podijeliti na ručne i strojne. Moderna [[tehnologija]] usavršila je stare i razvila mnoge nove alate kako bi omogućila što bržu, vrsniju i jeftiniju proizvodnju.

S obzirom na način oblikovanja, razlikuju se alati koji materijal oblikuju [[Obrada metala|odvajanjem čestica]] i alati koji ga oblikuju [[deformacija|deformacijom]] (bez odvajanja čestica). U veliku i važnu skupinu alata za odvajanje čestica (najčešće je to skidanje strugotine) ubrajaju se: za [[tokarenje]] – tokarski noževi, za [[bušenje]] – spiralna svrdla, za postizanje veće točnosti izbušenih rupa – [[Razvrtanje|razvrtala]], za proširenje i oblikovanje provrta – upuštala, za obradbu ravnih i oblikovanih površina – [[Glodalo|glodala]], za izradbu [[navoj]]a – ureznici i nareznice, za [[Pila|piljenje]] – lisne, tračne i kružne pile, za oštrenje alata i dotjerivanje površine – [[Turpija|turpije]], grebala i [[Brušenje|brusovi]]. Da bi alati za odvajanje čestica bili djelotvorni i trajni, moraju se izraditi od prikladna materijala, kao što su [[Brzorezni čelik|brzorezni čelici]] i [[tvrdi metal]]i, a za brusove [[dijamant]], [[korund]] i karborund (trgovačko ime za [[silicij]]ev [[Karbidi|karbid]]). Alati koji ne odvajaju čestice mogu se svrstati u alate za sječenje, [[rezanje]], probijanje i plastično oblikovanje. Ručni alati koji ne odvajaju čestice u prvom su redu sjekala za sječenje metalnih i nemetalnih materijala, [[škare]] za rezanje te [[čekić]]i, usadnici i nakovnji različitih izmjera i masa za [[kovanje]], poravnavanje, sječenje, probijanje i raskivanje. Među strojnim alatima što ne odvajaju čestice najvažnije su [[Štancanje|štance]], koje čine skupinu alata za oblikovanje odrezivanjem i deformacijom, a specijalizirane su za [[Masovna proizvodnja|masovnu proizvodnju]] različitih predmeta i redovito se upotrebljavaju u [[preša]]ma. Razlikuju se štance za rezanje proizvoda od [[Lim (kovina)|lima]], te štance za plastično oblikovanje. <ref> '''alati''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1345] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Podjela alata ==
Primjena i razvoj alata usporedno su vezani uz [[Antropologija|razvoj ljudskog društva]] i [[Civilizacija|civilizacije]]. Osnovni cilj je bio olakšati i ubrzati [[Rad (ekonomija)|rad]]. Poseban zamah u razvoju alata uzrokovan je masovnom proizvodnjom različitih uređaja i opreme (na primjer: [[automobil]]a), gdje se zahtjeva što kraće vrijeme pripreme i [[Proizvodnja|proizvodnje]], kako bi se smanjili troškovi poslovanja. Današnje alate nazivamo pomoćnim priborom ili mehanizmima u procesu izrade proizvoda i njegove kontrole. Mogu se podijeliti, odnosno razvrstati po različitim kriterijima. <ref> [http://ss-industrijska-strojarska-zg.skole.hr/upload/ss-industrijska-strojarska-zg/multistatic/48/1.%20Uvod%20u%20alatnicarstvo.pdf] "Uvod u alatničarstvo", Industrijska strojarska škola, 2011.</ref>

=== Podjela alata prema djelatnosti ===
Prema djelatnosti se alati mogu podijeliti na alate:
* za obradu [[metal]]a,
* za obradu [[Drvo (materijal)|drva]],
* za obradu [[polimer]]a,
* građevinski alati,
* [[poljoprivreda|poljoprivredni]] alati,
* ostali alati u [[obrt]]ništvu i [[Kućanstvo|domaćinstvu]] ([[urar]]ski, postolarski, zlatarski, [[frizer]]ski, krojački).

=== Podjela alata u strojarstvu ===
Opća podjela alata [[strojarstvo|strojarske]] struke:
* [[rezni alat]] u izravnom dodiru obrađuje materijal i oblikuje proizvod (glodalo, nož);
* [[Stezni pribor|stezni alat]] posreduje između reznog alata, obratka i stroja, te na taj način utječe na oblikovanje proizvoda (stega, stezne glava);
* [[Mjerni instrument|mjerni]] alat služi za [[Mjeriteljstvo|mjerenje]] i kontrolu tijekom obrade ([[libela]], [[Metar (alat)|metar]], [[mikrometarski vijak]], [[pomično mjerilo]], [[mjerne rašlje]], [[mjerne pločice]], [[mjerni listići]], [[mjerna ura]], [[sinusno ravnalo]], [[koordinatni mjerni uređaj]], [[profilni projektor]], [[kontrolni češalj za navoj]]);
* [[Ručna obrada|ručni alat]] služi za ručno obavljanje radova ([[kliješta]], [[Ključ (alat)|ključ]]).
* ručni alat s vlastitim pogonom je mali [[stroj]] s ručnim vođenjem (električna ručna bušilica, brusilica, polirka).

===Podjela alata prema načinu korištenja i nabave===
Prema načinu korištenja i nabave alat se može podijeliti na:
* standardni alat: kupuje se gotov na [[Tržište|tržištu]] i takav upotrebljava, za opću upotrebu i različite proizvode, [[standard]]iziran po kvaliteti i dimenzijama (primjeri: [[nož]], glodalo, svrdlo, [[Ključ (alat)|ključ]]);
* tipizirani alat: tipiziran i izrađen do visokog stupnja gotovosti, ali se ne može izravno upotrijebiti bez prethodne dorade ili dogradnje, ima određen oblik, ali mjere treba doraditi (primjeri: kućište štance, žigovi i izbacivači, štapići za profilne noževe);
* specijalni alat: ne može se kupiti gotov na tržištu, potrebno ga je napraviti ili naručiti, služi za izradu konkretnog proizvoda (primjeri: naprave za bušenje ili montažu, štance za rezanje i preoblikovanje, kalupi za prešanje polimera i tlačni lijev metala).

== Povijest alata ==
{{Glavni|Povijest tehnologije}}

'''Povijest tehnologije''' je usko vezana uz [[povijest]] otkrića raznih alata i [[tehnika]], a kako nijedno ljudsko društvo ne može opstati bez tehnologije, može se reći da je [[tehnologija]] stara koliko i samo ljudsko društvo. Bit čovjekova načina opstanka je izradba i korištenje alata, te kulturalno prenošenje tehnologije (to jest poduka novih naraštaja). Štoviše, izradba i uporaba alata dugo je smatrana osnovnom razlikom između nas i ostatka živoga svijeta.

=== Prapovijesna tehnologija ===
{{Glavni|Prapovijesna tehnologija}}

Prapovijesna tehnologija je vezana uz [[prapovijest]] koje je najdulje razdoblje u prošlosti [[čovječanstvo|čovječanstva]]. Početak prapovijesti određuje se prvim nalaskom alata [[Veliki čovjekoliki majmuni|hominida]] (negdje oko 2.500.000 godina pr. Kr.), a kraj s početkom ljudske [[pismenost]]i (tj. najstarijim nalazima ljudske pismenosti) - oko 3500. godine pr. Kr. Prapovijest se dijeli na dva velika razdoblja – [[kameno doba]] i [[metalno doba]]. Kameno doba dijeli se na starije ([[paleolitik]]), srednje ([[mezolitik]]) i mlađe kameno doba ([[neolitik]]), a metalno doba na [[Bakreno doba|bakreno]], [[brončano doba|brončano]] i [[željezno doba]].

=== Tehnologija drevnih civilizacija ===
{{Glavni|Tehnologija drevnih civilizacija}}

Tehnologija drevnih civilizacija se odnosi na [[Urbanizam|urbanu]] revolucija, koja označava kraj [[Kameno doba|kamenoga doba]] i početak [[Brončano doba|brončanoga doba]], kraj [[prapovijest]]i i početak [[povijest]]i, koja je započela prije otprilike 6000 godina na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i u konačnici je dovela do prvih [[civilizacija]], sa svim društvenim i povijesnim posljedicama koje ih prate: visoka [[gustoća stanovništva]] (veće populacije), [[grad]]ovi, razvoj složenih i raslojenih društava (specijalizacija struka i oštrija podjela rada), centralizirana politička i gospodarska [[vlast]] (nastanak i organiziranje regionalnih država), institucije prisile ([[vojska]], prikupljanja [[porez]]a, [[policija]]), [[Religija|vjerske institucije]] i klasa [[svećenik]]a, monumentalna [[arhitektura]] (palače, hramovi, spomenici), širenje [[trgovina|trgovine]], [[novac]], standardizirani utezi i mjere, kontrola nad [[Mineralne sirovine|mineralnim izvorima]], nastanak [[pismo|pisma]], [[matematika|matematike]] i [[astronomija|astronomije]].

=== Tehnologija srednjeg vijeka ===
{{Glavni|Tehnologija srednjeg vijeka}}

Tehnologija srednjeg vijeka u [[Europa|Europi]] je oblikovana zahvaljujući nizu međusobno povezanih tehnoloških novina: poljodjelska revolucija, nova vojna tehnika, oslanjanje na [[Hidroenergija|vodu]] i [[Energija vjetra|vjetar]] kao [[Obnovljivi izvori energije|izvore energije]]. Taj tehnološki razvoj daje važan dio odgovora na pitanje kako se je i zašto Europa preobrazila od kulturne zabiti zasnovane na gospodarstvu jedva naprednijem od onog tradicionalnih [[neolit]]ičkih zajednica u cvatuću i jedinstvenu, ali i agresivnu civilizaciju, koja će povesti svijet u razvoj [[znanost]]i i [[industrija|industrije]]. U usporedbi s [[Daleki istok|Istokom]] i srednjovjekovnim [[Islam]]om, [[kršćanstvo|kršćanska]] je Europa još oko 1000. bila uglavnom "prazna". Prema nekim procjenama ju je nastanjivalo oko 22 milijuna ljudi, prema oko 60 milijuna u [[Tehnologija drevne Kine|Kini]], 80 milijuna u [[Civilizacija Doline Inda|Indiji]] ili oko 40 milijuna pod vlašću [[Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu|muslimana]]. Stanovništvo [[Kronologija starog Rima|drevnog Rima]], koji je u [[antika|antici]] bio milijunski grad, je palo na oko 35 000 ljudi, u [[Pariz]]u je živjelo oko 20 000 ljudi, u [[London]]u oko 15 000. S druge je strane [[Kordoba]] pod vlašću Arapa brojila 450 000 stanovnika, [[Carigrad]] 300 000, [[Kaifeng]] u Kini 400 000, a [[Bagdad]], tada najveći grad svijeta, oko 1 000 000. Europa je bila kulturna, intelektualna, gospodarska, tehnološka i demografska zabit koja je daleko zaostajala za tehnološkom i [[znanost|znanstvenom]] vitalnošću tadašnjih središta civilizacije u islamskom svijetu, [[Bizant]]u, Indiji i Kini. <ref> Basalla, G.: "The Evolution of Technology", Cambridge University Press, Cambridge, 1988.</ref>

=== Industrijska revolucija ===
{{Glavni|Industrijska revolucija}}

Industrijska revolucija je prevrat u proizvodnoj [[tehnika|tehnici]] izazvan [[izum]]om i primjenom novih radnih strojeva koji su omogućili organizaciju proizvodnje u velikim razmjerima. Industrijska revolucija započela je najprije u engleskoj tekstilnoj industriji otkako je 1733. John Kay izumio ''leteći'' [[čunak]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''flying shuttle''), primjenom kojega se udvostručio radni učinak [[Tkalački stan|tkalaca]]. Time se pojavilo ''usko grlo'' u predionicama i potreba za poboljšanjem tehnika predenja. Problem su riješili Hargreavesovi strojevi, koji su omogućivali istodobno posluživanje više vretena (eng. ''jenny'', 1760.), odnosno predenje 12 do 18 niti (eng. ''spinning jenny'', 1767.), te Arkwrightov stroj za predenje na vodeni pogon (eng. ''water frame'', 1769.). Daljnjim su izumima prošireni kapaciteti tkaonica i povećana je proizvodnja. Industrijska revolucija dobila je snažan poticaj otkrićem parnoga stroja [[James Watt|J. Watta]] (patent 1769.), koji se ubrzo počeo masovno primjenjivati u industriji, oslobodivši je od izravne ovisnosti o prirodnim izvorima energije. Prva tvornica na parni pogon proradila je u [[London]]u 1772., a u Hrvatskoj je [[parni stroj]] prvi put primijenjen u [[Tvornica papira Rijeka|tvornici papira u Rijeci]] 1835. <ref> '''industrijska revolucija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27361] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/alat/ alat]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine{{commonscat|Tools|Alati}}

[[Kategorija:Tehnologija]]
[[Kategorija:Strojarstvo]]
[[Kategorija:Alati|*]]

Alat - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica