WikiSysop: bnz

2022-04-29T10:21:28Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10:21, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Albedo'''-->~~[[datoteka:Fényvisszaverődés.jpg\|mini\|desno\|300px\|Albedo je [[broj]] koji pokazuje koliko se [[svjetlost]]i [[refleksija\|reflektira]] s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.]]		[[datoteka:Fényvisszaverődés.jpg\|mini\|desno\|300px\|Albedo je [[broj]] koji pokazuje koliko se [[svjetlost]]i [[refleksija\|reflektira]] s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.]]

	[[datoteka:Crno_tijelo.gif\|mini\|desno\|300px\|Apsolutno [[crno tijelo]] ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli.]]		[[datoteka:Crno_tijelo.gif\|mini\|desno\|300px\|Apsolutno [[crno tijelo]] ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T10:02:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Fényvisszaverődés.jpg|mini|desno|300px|Albedo je [[broj]] koji pokazuje koliko se [[svjetlost]]i [[refleksija|reflektira]] s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.]]

[[datoteka:Crno_tijelo.gif|mini|desno|300px|Apsolutno [[crno tijelo]] ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli.]]

[[datoteka:Albedo 1.png|mini|desno|300px|Vrijednosti albeda za razne površine.]]

'''Albedo''' ([[Latinski jezik|lat]].: bjelina) je [[broj]] koji pokazuje koliko se [[svjetlost]]i [[refleksija|reflektira]] s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Potpuno [[Bijela|bijelo]] tijelo odrazilo bi svu svjetlost i imalo albedo jednak jedan, a apsolutno [[crno tijelo]] ne bi odrazilo ništa i imalo bi albedo jednak nuli. U [[astronomija|astronomiji]] se određuje albedo [[planet]]a, [[prirodni satelit|satelit]]a, [[planetoid]]a i drugo. Albedo [[Mjesec]]a iznosi 0.07 (Mjesec odbija 7% svjetlosti koja na njega padne sa Sunca). Među planetima najveći albedo ima [[Venera]] (0.65), a najmanji [[Merkur]] (0.11). Najveći albedo u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]] ima [[Saturn]]ov prirodni satelit [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]] (0.99). Općenito, veći albedo imaju tijela prekrivena gustim [[oblak|oblacima]] ili [[led]]om, a manji tamna [[stijena|stjenovita]] tijela. U [[meteorologija|meteorologiji]] se vrijednosti albeda određuju za različite vrste površine [[tlo|tla]]. Albedo za tlo prekriveno [[šuma|šumom]] iznosi 5% do 10%, suhom zemljom 10% do 15%, travom 25%, svježim [[snijeg]]om 80%. Prema [[umjetni satelit|satelitskim]] mjerenjima albedo sustava Zemlja – [[Zemljina atmosfera|atmosfera]] iznosi oko 30%.<ref>'''albedo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1376] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Ljudska djelatnost je izmijenila albedo (preko [[Krčenje šume|krčenja šuma]] i [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], na primjer) raznih područja svijeta. Određivanje opsega promjene je teško na globalnoj razini; nejasno je izazivaju li promjene porast ili smanjenje [[Globalno zatopljenje|globalnog zagrijavanja]]. "Klasičan" primjer učinka albeda je povratna veza [[temperatura|temperature]] [[snijeg]]a. Ako se područje pokriveno snijegom zagrije, snijeg se otapa što dovodi do smanjenja albeda, više [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] se upija i temperatura još više raste. Vrijedi i obrat: ako se snijeg uhvati na površini, dolazi do ciklusa hlađenja. Jačina učinka albeda ovisi o promjeni u albedu i količini osunčanosti; stoga učinak može biti izuzetno velik u [[tropi|tropskim krajevima]].

== Neki primjeri učinka albeda ==

=== Fairbanks, Aljaska ===

Prema podatcima prikupljanima 30 godina, vremenska je postaja sveučilišta u [[Fairbanks, Aljaska|Fairbanksu na Aljasci]] oko 3 °C toplija od [[Zračna luka|zračne luke]] u Fairbanksu, dijelom zbog konfiguracije tla, ali i zbog nižeg albeda oko sveučilišta zbog veće koncentracije [[Obični bor|borova]] i manje otvorenih područja pod snijegom koja bi odbijala toplinu.

=== Tropi ===

Iako je učinak albeda najpoznatiji u hladnijim područjima Zemlje jer tamo pada više snijega, zapravo je mnogo jači u [[tropi|tropskim krajevima]] jer je tu [[Sunčeva svjetlost|sunčevo zračenje]] jače i snažnije. Kad [[brazil]]ski zemljoposjednici sijeku tamnu prašumu da je zamijene još tamnijom obradivom zemljom, prosječna temperatura područja raste oko 3 °C.

{| class="wikitable" style="float: right; clear: right; margin-left: 1em; text-align: center;"
|-
! style="background:#9fb6cd;" colspan="3"|Prosječni albedo u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]]<ref>[[NASA]]: [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/ Lunar and Planetary Science]; Fact Sheets</ref>
|- style="background:#b9d3ee;"
|| [[Nebesko tijelo]]
|| [[Geometrija|Geometrijski]] albedo
|| [[Sfera|Sferni]] albedo
|-
| [[Merkur]]
| 0.106
| 0.119
|-
| [[Venera]]
| 0.65
| 0.75
|-
| [[Zemlja]]
| 0.367
| 0.306
|-
| [[Mars]]
| 0.15
| 0.25
|-
| [[Jupiter]]
| 0.52
| 0.343
|-
| [[Saturn]]
| 0.47
| 0.342
|-
| [[Uran]]
| 0.51
| 0.3
|-
| [[Neptun]]
| 0.41
| 0.29
|-
| [[Pluton]]
| 0.6
| 0.5
|-
| [[Mjesec]]
| 0.12
| 0.07
|-
| [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]]
| 1.38
| 0.99
|-
! style="background:#9fb6cd;" colspan="3"| Albedo raznih površina
|- style="background:#b9d3ee;"
|| [[Materijal]]
| colspan="2"| Albedo
|-
| Svježi [[snijeg]]
| colspan="2" |0.80 – 0.90
|-
| Stari snijeg
| colspan="2" |0.45 – 0,90
|-
| [[oblak|Oblaci]]
| colspan="2" |0.60 – 0.90
|-
| [[Pustinja]]
| colspan="2" |0.30
|-
| [[Savana]]
| colspan="2" |0.20 – 0.25
|-
| [[Polje]] (neobrađeno)
| colspan="2" |0.26
|-
| Travnjak ([[livada]])
| colspan="2" |0.18 – 0.23
|-
| [[Šuma]]
| colspan="2" |0.05 – 0.18
|-
| [[Asfalt]]
| colspan="2" |0.15
|-
| Površina [[voda|vode]] (upadni kut > 45°)
| colspan="2" |0.05
|-
| Površina vode (upadni kut > 30°)
| colspan="2" |0.08
|-
| Površina vode (upadni kut > 20°)
| colspan="2" |0.12
|-
| Površina vode (upadni kut > 10°)
| colspan="2" |0.22
|}

=== Sitni učinci ===

Albedo djeluje i na manjoj skali. Ljudi koji ljeti nose tamnu [[odjeća|odjeću]] u većoj su opasnosti od toplotnog udara od ljudi koji nose bijelu ili svijetlu odjeću. Albedo [[Obični bor|borove]] šume na 45°N zimi, ako stabla potpuno pokrivaju površinu, iznosi samo oko 9%, što je među najmanjim vrijednostima u prirodnim okolišima. Za to je dijelom odgovorna boja borova, a dijelom raspršavanje svjetlosti u krošnjama koje snižava ukupnu količinu odbijene svjetlosti. Zbog prodiranja svjetla albedo oceana je još niži, oko 3.5%, iako ovo bitno ovisi o upadnom kutu svjetlosti. Močvarno područje dostiže između 9% i 14%. Listopadna stabla daju oko 13%. Travnjaci obično imaju oko 20%. Gola zemlja ovisi o boji tla i može biti samo 5% ili čak 40%, oko 15% je prosjek za obradivu zemlju. [[Pustinja]] ili velika plaža obično postižu oko 25% ali se mijenjaju ovisno o boji pijeska.

=== Naseljena područja ===

Naselja najčešće imaju neprirodne vrijednosti albeda jer [[građevine]] upijaju svjetlost prije nego što ona dođe do površine. Na sjeveru su gradovi relativno tamni i imaju prosječan albedo od oko 7%, uz malo povećanje tijekom ljeta. U većini tropskih zemalja gradovi dosižu oko 12%.

=== Snijeg ===

Albedo snijega dosiže 90%. To je ipak idalan primjer; svjež dubok snijeg na bezličnom krajobrazu. Iznad [[Antarktika|Antarktike]] prosjek je malo iznad 80%.

=== Oblaci ===

[[Oblak|Oblaci]] su drugi izvor albeda koji utječe na [[globalno zatopljenje]]. Različiti tipovi obalka imaju različite vrijednosti albeda, teoretski od blizu 0% minimuma do blizu 80% maksimuma. Klimatski modeli ukazuju da bi [[Zemlja]], prekrivena potpuno bijelim oblacimna, imala površinsku temperaturu od oko -151 [[celzij|°C]]. Ovaj model, iako nesavršen, predviđa da bi za sniženje temperature od 5.0 °C, kao protumjera globalnom zatopljenju, "dovoljno" bilo povećati ukupan Zemljin albedo za oko 12% dodavanjem bijelih oblaka. Albedo i [[klima]] su u nekom područjima već izmijenjeni umjetnim oblacima. Studija napravljena nakon 11. rujna 2001., kad su sve zračne luke u [[SAD]] bile zatvorene na tri dana, pokazala je lokalno povećanje dnevnog raspona temperature (razlike između dnevne i noćne temperature) od 1 °C.

== Albedo i toplinska ravnoteža ==
[[Sunčeva svjetlost|Zračenje Sunca]] pada na [[planet]]sko tijelo iz jednog smjera, a odražava se u svim smjerovima. Omjer odraženog i upadnog zračenja zove se albedo. [[Toplina]] koju planet primi od [[Sunce|Sunca]] zračenjem ovisi o udaljenosti od Sunca. Na srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca ([[AJ]]) kroz 1 [[Četvorni metar|m2]] površine koja je postavljena okomito na smjer Sunčeve svjetlosti prolazi u 1 [[sekunda|sekundi]] [[energija]] od 1366 [[Džul|J]]; opisana [[fizikalna veličina]], omjer snage zračenja i okomite površine u slučaju planeta naziva se [[Sunčeva konstanta]]. Za udaljenost od 1 [[AJ]] ona, dakle, iznosi 1366 [[vat|W]]/m2. Sunčeva konstanta ''E'' za neki planet opada s [[Potenciranje|kvadratom]] udaljenosti. Budući da planet obilazi Sunce po [[elipsa|eliptičnoj]] stazi, trenutna vrijednost upadnog zračenja ponešto se mijenja. Stvarna vrijednost Sunčeve konstante za Zemlju, na vrhu atmosfere ([[termosfera]]), mijenja se u toku godine 6.9 %, u početku siječnja iznosi 1.412 kW/m2, dok u početku lipnja je 1.321 kW/m2, jer se mijenja udaljenost Zemlje od Sunca.
[[datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|mini|desno|300px|Prosječna [[temperatura]] površine [[Zemlja|Zemlje]] je oko 288 [[Kelvin|K]] (14 [[celzij|°C]]).]]
[[datoteka:The green house effect.svg|mini|desno|300px|[[Staklenički učinak]] je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva atmosfere selektivnim propuštanjem zračenja: [[Zemljina atmosfera]] propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu.]]
Što se događa sa [[Elektromagnetsko zračenje|zračenjem]] kada padne na [[nebesko tijelo]]? Jedan dio zračenja zaustavlja se u [[atmosfera|atmosferi]] i materijalu površine, a drugi dio biva odbačen. [[Svjetlost]] koja je upijena preobražava se u druge oblike energije, zagrijava materijal tla, pa se kasnije opet izrači, no u drugom području [[valna duljina|valnih duljina]]. Jakost izvora svjetlosti na nekoj valnoj duljini ovisi o temperaturi tijela ([[Stefan-Boltzmannov zakon]]). Tijela niske temperature, kao što su [[planet]]i, zrače pretežno u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]] (nevidljivo), a u vidljivom području zračit će tijela usijana kao [[Sunce]]. Bez obzira na detalje u prijenosu energije, na razlike u toku jedne godine i na ovisnost o planetografskoj širini, planetsko tijelo mora istu količinu energije koju je prihvatilo odaslati naposljetku u [[svemir]]. Dotok [[toplina|topline]] mora biti jednak gubitku topline. Inače bi se planet u dužim vremenskim razmacima ili hladio ili zagrijavao ([[toplinska ravnoteža]]). S obzirom na Sunčevu konstantu ''E'', dotok energije je:

:<math>E\cdot{R^2}\cdot\pi</math>

jer zračenje pada na [[površina|površinu]] jednaku presjeku [[sfera|sfernog]] planetskog tijela kojemu je [[polumjer]] ''R''. A gubitak? Tijelo s površine gubi zračenjem ovisno o tome kolika mu je [[temperatura]] i kolika mu je površina. Primljena [[toplina]] raspoređuje se po površini kugle i u postojećoj atmosferi, pa planet postiže neku prosječnu temperaturu. Svemirski prostor oko planeta velika je šupljina i planeti u njoj zrače gotovo kao i [[crno tijelo]]. Po [[Stefan-Boltzmannov zakon|Stefan-Boltzmannovom zakonu]] jedinica površine crnog tijela zrači snagom ''σT4'' (''σ'' je [[Stefan–Boltzmannova konstanta]], jednaka 5.6704 ∙10−8 W m−2 K−4). Izjednačimo li gubitak s primitkom, izlazi:

: <math>T = ( \frac{E}{4 \cdot \sigma} )^\frac{1}{4} </math>

To je '''ravnotežna temperatura'''. Ona služi za prosuđivanje toplinskog stanja planeta. Ona pretpostavlja da je [[Sunce]] jedini izvor topline za neki planet. U stvarnosti, planeti imaju u unutrašnji izvor topline.

Temperaturu atmosfere može podići [[Efekt staklenika|staklenički učinak]]. Taj učinak je posebno izražen na [[Venera|Veneri]]. Količina zračenja koja ulazi pod njezine oblake nije veća od količine koja ulazi u Zemljinu [[troposfera|troposferu]], jer iako je Sunce bliže, njezini oblaci odražavaju dvostruko više nego [[Zemljina atmosfera]]. Sunčevo zračenje, koje je najveće jakosti u vidljivom području svjetlosti, zagrijava tlo i pridnene slojeve atmosfere. Zagrijano tlo zrači, zrake odlaze u svemir i dolazi do hlađenja. Zemljino se tlo ohladi noću mnogo jače ako je vedro i ako nema mnogo [[vodena para|vodene pare]]. No na Veneri postoji uvijek jednak pokrivač oblaka i guste atmosfere, pa [[Infracrveno zračenje|infracrvene zrake]] koje zrači površina ne mogu izravno izaći u svemir. Molekule [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] i, još učinkovitije, mala količina molekula vodene pare upijaju infracrveno zračenje. U cjelini, količina Sunčeve svjetlosne energije koja prodre u atmosferu jednaka je količini energije koju u svemir zrači Venerina atmosfera, no ta je ravnoteža postignuta pri velikoj toplinskoj zalihi atmosfere. Taj učinak zarobljenog zračenja pridonosi povišenju temperature i na Zemlji i na [[Mars]]u, ali mnogo manje nego na Veneri.<ref>[[Vladis Vujnović]]: ''Astronomija 1'', Zagreb 1989. str. 135-144 {{ISBN|86-03-99112-X}}</ref>

=== Staklenički učinak ===
{{glavni|Staklenički učinak}}

'''Staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika''' je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva atmosfere selektivnim propuštanjem zračenja: [[Zemljina atmosfera]] propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu. Najveći dio te energije apsorbira se u atmosferi molekulama [[vodena para|vodene pare]], [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]], te u manjoj mjeri nekih drugih plinova ([[klorofluorougljici]], [[metan]] i drugi) i reflektira natrag prema Zemlji. Da nema učinka staklenika, temperatura bi na Zemlji bila –73 °C. Zbog povećanog stvaranja ugljikovog dioksida [[Industrijska revolucija|industrijskim procesima]] posljednjih se stotinjak godina učinak staklenika povećava i dovodi do [[Globalno zatopljenje|općeg zagrijavanja atmosfere]].<ref>'''efekt staklenika''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17109] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Klimatologija]]

Albedo - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica