WikiSysop: bnz

2022-04-29T11:03:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11:03, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alberto Moravia'''-->~~[[Datoteka:Lollo+moravia la romana 1954.jpg\|mini\|desno\|Alberto Moravia i [[Gina Lollobrigida]] 1954.]]		[[Datoteka:Lollo+moravia la romana 1954.jpg\|mini\|desno\|Alberto Moravia i [[Gina Lollobrigida]] 1954.]]
	'''Alberto Moravia''' ([[Rim]], [[28. studenog]] [[1907.]] - [[Rim]], [[26. rujna]] [[1990.]]), pravim imenom '''Alberto Pincherle''', [[Italija\|talijanski]] je književnik ([[pripovjedač]], [[dramaturg]], [[esejist]]), podrijetlom [[Židovi\|Židov]] iz [[Moravska\|Moravske]], a po majci iz Dalmacije. Mati mu se zvala Gina De Marsanich. Bila je sestra prijeratnog fašista [[Augusto De Marsanich\|Augusta De Marsanicha]], poslijeratnog tajnika [[neofašizam\|neofašističke]] stranke [[Movimento Sociale Italiano\|MSI]] (1950.-1953.).<!-- prema it.wiki -->		'''Alberto Moravia''' ([[Rim]], [[28. studenog]] [[1907.]] - [[Rim]], [[26. rujna]] [[1990.]]), pravim imenom '''Alberto Pincherle''', [[Italija\|talijanski]] je književnik ([[pripovjedač]], [[dramaturg]], [[esejist]]), podrijetlom [[Židovi\|Židov]] iz [[Moravska\|Moravske]], a po majci iz Dalmacije. Mati mu se zvala Gina De Marsanich. Bila je sestra prijeratnog fašista [[Augusto De Marsanich\|Augusta De Marsanicha]], poslijeratnog tajnika [[neofašizam\|neofašističke]] stranke [[Movimento Sociale Italiano\|MSI]] (1950.-1953.).<!-- prema it.wiki -->

WikiSysop: izbriši nepotrebne poveznice

2022-03-02T09:00:30Z

izbriši nepotrebne poveznice

←Starija inačica		Inačica od 09:00, 2. ožujka 2022.
Redak 47:		Redak 47:
	*''Noso Rog'' (''Storie della preistoria'', 1982)<br>		*''Noso Rog'' (''Storie della preistoria'', 1982)<br>

	{~~{wikicitat}}~~		{

	{{GLAVNIRASPORED:Moravia, Alberto}}		{{GLAVNIRASPORED:Moravia, Alberto}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T02:06:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Lollo+moravia la romana 1954.jpg|mini|desno|Alberto Moravia i [[Gina Lollobrigida]] 1954.]]
'''Alberto Moravia''' ([[Rim]], [[28. studenog]] [[1907.]] - [[Rim]], [[26. rujna]] [[1990.]]), pravim imenom '''Alberto Pincherle''', [[Italija|talijanski]] je književnik ([[pripovjedač]], [[dramaturg]], [[esejist]]), podrijetlom [[Židovi|Židov]] iz [[Moravska|Moravske]], a po majci iz Dalmacije. Mati mu se zvala Gina De Marsanich. Bila je sestra prijeratnog fašista [[Augusto De Marsanich|Augusta De Marsanicha]], poslijeratnog tajnika [[neofašizam|neofašističke]] stranke [[Movimento Sociale Italiano|MSI]] (1950.-1953.).

== Život ==
Moravia se rodio u Rimu 1907. S devet godina obolio je od [[tuberkuloza|tuberkuloze kostiju]] koju je, uz poboljšanja i pogoršanja zdravstvenog stanja, konačno prebolio 1925. Zbog bolesti školovao se neredovito i jedva završio gimnaziju. Bolest je, kaže Moravia, bila prva najvažnija činjenica u njegovom životu. Druga najvažnija činjenica bio je [[fašizam]] . Bolesti i fašizmu Moravia pripisuje toliku važnost, jer je zbog njih i pretrpio i sam učinio ono što inače nikada ne bi. «Ono što oblikuje naš karakter jesu stvari koje smo primorani činiti, a ne one koje činimo svojom voljom». 
Nakon izlaska iz sanatorija Moravia se posvetio pisanju svog prvog [[roman]]a, ''Ravnodušni ljudi'', istodobno surađujući u časopisima [[književna avangarda|književne avangarde]] – "900" i "Pegaso". Godine 1929. Moravia dijelom sam financira objavljivanje ''Ravnodušnih ljudi''. Roman je izazvao kontroverze: fašistički orijentirana javnost osudila ga je.

Tridesetih je godina Moravia nastavio objavljivati, putovati [[Europa|Europom]] ([[London]], [[Pariz]], [[Grčka]]), posjetio je [[SAD]] ([[New York]]), [[Meksiko]], [[Kina|Kinu]]. Istodobno se pogoršao njegov odnos s fašističkim režimom. Optužen je da je «nemoralan pisac»; ministarstvo kulture zabranjuje novinama da govore o njegovom [[roman]]u ''Le ambizioni sbagliate'' (objavljenom 1935.), a po objavljivanju romana ''Maskarada'' ([[satira]] na temu [[diktatura|diktature]] u imaginarnoj srednjeameričkoj zemlji) zabranjuje mu se da se u novinama potpisuje svojim imenom.
Godine od dolaska [[Hitler]]a na vlast pa do pada fašizma u Italiji (1933.-1943.) bile su, po Moravijinim riječima, najgore u njegovom životu, a putovanja su, piše on dalje, možda bila način da umakne «ozračju zatrovanom lažima, strahom i [[konformizam|konformizmom]]». 

Četrdesetih i pedesetih godina intenzivno je objavljivao romane, pripovijetke, drame, pisao u novinama i časopisima: pripovijetke i putopisnu prozu objavljuje mu ''[[Corriere della Sera]]'', a filmsku kritiku ''L'Espresso''. Djela su mu prevedena na sve glavne jezike. Nastavio je putovati, posjetio je još [[Srednji istok]], [[Turska|Tursku]], [[Egipat]], [[Španjolska|Španjolsku]], [[Rusija|Rusiju]], [[Indija|Indiju]].

Godine 1952. sve su mu knjige stavljene na [[Index Librorum Prohibitorum|Indeks]]. Godinu dana kasnije, s Albertom Caroccijem utemeljio je književni časopis «[[Nuovi argomenti]]». Nastavio je intenzivno objavljivati.

Prisutnošću ne više samo u tiskanim medijima, nego i na radiju i televiziji, potpisivanjem desetaka [[manifest]]a, davanjem i vođenjem intervjua, gradi se kult oko Moravije, koji se ne libi javno istupati. Tako se angažirao i [[1968.]], u godini studentskih prosvjeda; u vrijeme rasprave o seksualnom oslobođenju čovjeka, Moravia objavljuje roman u cijelosti posvećen toj temi (''Ja i on'', ''Io e lui'', 1971; svojim zbirkama pripovijedaka iz istog razdoblja (''Raj'', ) stječe, kao «[[muški šovinizam|muški šovinist]]», nesklonost predstavnika [[feminizam|feminističkog pokreta]].

Novije Moravijino stvaralaštvo obilježeno je upravo njegovim javnim djelovanjem. Moravia se javno izjašnjava o pitanjima od književne avangarde, preko studentskih zahtjeva, [[Kineska kulturna revolucija|kineske kulturne revolucije]], ženskih pitanja, pa do seksualne revolucije, smatrajući da je jedna od društvenih funkcija suvremenog pisca izreći svoj stav o svim [[Ideologija|ideološkim]] temama koje karakteriziraju epohu. Takav stav, tvrdi kritičar [[Roberto Tessari]], ima svoju cijenu: kapitalističko društvo daje piscu privilegij riječi, no pod uvjetom da ta riječ bude lišena svakog autentičnog značenja i težine. 

Godine 1952. Moravia je dobio talijansku književnu [[nagrada Strega|nagradu ''Strega'']] (za zbirku pripovijedaka ''I racconti''). Književnu [[nagrada Viareggio|nagradu ''Viareggio'']] dobio je 1961. (za roman ''Dosada'').

Od 1941. do 1962. bio je u braku sa spisateljicom [[Elsa Morante|Elsom Morante]]. Od 1962. do 1983. bio je u braku sa spisateljicom [[Dacia Maraini|Daciom Maraini]]. Godine 1986. oženio je 45 godina mlađu Carmen Llerom, s kojom je ostao do smrti.



== Ideje ==

== Djela ==



== Popis djela prevedenih na hrvatski ==

*''Ravnodušni ljudi'' (''Gli indifferenti'', 1929)
*''Maskarada'' (''La mascherata'', 1941)
*''Agostino'' (''Agostino'', 1944)
*''Rimljanka'' (''La romana'', 1947)
*''Bračna ljubav'' (''L'amore coniugale'', 1947)
*''Konformist'' (''Il conformista'', 1947)
*''Prezir'' (''Il disprezzo'', 1954)
*''Čočara'' (''La ciociara'', 1957)
*''Nove rimske priče'' (''Nuovi racconti romani'', 1959)
*''Dosada'' (''La noia'', 1960)
*''Automat'' (''L'automa'', 1962)
*''Pažnja'' (''L'attenzione'', 1965)
*''Raj'' (''Il paradiso'', 1970)
*''Ja i on'' (''Io e lui'', 1971)
*''Noso Rog'' (''Storie della preistoria'', 1982)<br>

{{wikicitat}}

{{GLAVNIRASPORED:Moravia, Alberto}}
[[Kategorija:Talijanski književnici]]
[[Kategorija:Romanopisci]]
[[Kategorija:Dramatici]]
[[Kategorija:Esejisti]]
[[Kategorija:Hrvati u Italiji]]
[[Kategorija:Židovi]]

Alberto Moravia - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: izbriši nepotrebne poveznice

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica