WikiSysop: bnz

2022-04-29T13:58:41Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13:58, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aleksandar Stipčević'''-->~~{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Aleksandar Stipčević		\| ime = Aleksandar Stipčević
	\| slika =		\| slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T06:09:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Aleksandar Stipčević
| slika =
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[10. listopada]] [[1930.]]
| mjesto_rođenja = [[Arbanasi]]
| datum_smrti = [[1. rujna]] [[2015.]]
| mjesto_smrti = [[Zagreb]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = arheologija, bibliotekarstvo
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}
'''Aleksandar Stipčević''' ([[Arbanasi]], [[10. listopada]] [[1930.]] – [[Zagreb]], [[1. rujna]] [[2015.]]) [[Hrvati|hrvatski]] arheolog, bibliograf, albanolog i povjesničar, redovni profesor [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].<ref>[http://www.matica.hr/knjige/autor/3/ www.matica.hr], pristupljeno 20. studenoga 2015.</ref>

== Životopis ==
===Mladost i obrazovanje===
Rođen je u Arbanasima nedaleko od Zadra, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je godine 1954. arheologiju. Godine 1977. na Filozofskom fakultetu u Zadru doktorirao je tezom ''Religiozni simbolizam u Ilira''.

===Znanstveni rad===
Kraće vrijeme radio je u Arheološkom muzeju u Zadru i u Institutu za historijske nauke u Zadru, a godine 1957. prelazi u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu]] na mjesto načelnika Odjela za tiskane knjige. Godine 1974. preuzima dužnost ravnatelja Knjižnice [[HAZU|JAZU]], a potkraj 1983. prelazi u Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", gdje preuzima dužnost glavnog urednika [[Hrvatski biografski leksikon|Hrvatskoga biografskog leksikona]].

U studenom 1987., nakon izlaska iz tiska drugog sveska, prelazi na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]] - Odsjek za informacijske znanosti: Katedru za bibliotekarstvo, gdje predaje sljedeće predmete: »Povijest knjige i knjižnica«, »Bibliografija« i »Sociologija knjige i knjižnica«. U veljači 1978. stječe zvanje bibliotekarskoga savjetnika, a iste mu godine JAZU priznaje zvanje znanstvenoga savjetnika s područja povijesnih znanosti. Godine 1990. izabran je u zvanje znanstvenoga savjetnika s područja informacijskih znanosti. Od 1970-1973., u svojstvu višeg predavača, kao vanjski suradnik, predaje »Uvod u arheologiju« na Filozofskom fakultetu u Prištini. Potkraj 1971. izabran je za predavača za predmet »Uvod u povijest knjige i knjižnica« na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1978. izabran je za honorarnog izvanrednog profesora na novoosnovanoj katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a godine 1987. izabran je za redovitoga profesora na istom fakultetu. Umirovljen je 1997. godine.

== Djela ==
* ''Ilirska umjetnost'' (''Arte degli Illiri'', 1963.)
* ''Bibliografija antičke arheologije u Jugoslaviji I–II'' (1977.)
* ''Kultni simboli kod Ilira'' (1981.)
* ''[[Iliri]] (povijest, život, kultura)'' (1974.) <ref>Aleksandar Stipčević, [http://www.scribd.com/doc/214411963/Aleksandar-Stipcevic-ILIRI#scribd ''Iliri (povijest, život, kultura)''], [[Školska knjiga]], Zagreb, 1974. (i više ponovljenih izdanja), www.scribd.com</ref><ref>Antun Bauer, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=215708 ''Aleksandar Stipčević : "Iliri"''], ''[[Informatica Museologica]]'', Vol.6 No.32, listopad 1975., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.</ref>
* ''Povijest knjige'' (1985.) <ref>Aleksandar Stipčević, [http://www.matica.hr/knjige/3/ ''Povijest knjige''], [[Matica hrvatska]], Zagreb, 1974. (prošireno izdanje 2006. godine, {{ISBN|9531507295}}), www.matica.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.</ref>
* ''Cenzura u knjižnicama'' (1992.)
* ''O savršenom cenzoru'' (1994.)
* ''Priča o hrvatskom biografskom leksikonu'' (1997.) <ref>Aleksandar Stipčević, [http://www.matica.hr/knjige/4/ ''Priča o hrvatskom biografskom leksikonu''], [[Matica hrvatska]], Zagreb, 1997. {{ISBN|9531501084}}, www.matica.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.</ref>
* ''Sudbina knjige'' (2000.)
* ''Socijalna povijest knjige u Hrvata I–II'' (2004. – 2005.) <ref>Lucija Radoš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=67797 ''Aleksandar Stipčević, Socijalna povijest knjige u Hrvata. Knjiga III. Od početaka hrvatskoga narodnog preporoda (1835.) do danas''], [[Fluminensia|''Fluminensia: časopis za filološka istraživanja'']], Vol.21 No.1, studeni 2009., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.</ref>
* ''Tradicijska kultura zadarskih [[Arbanasi|Arbanasa]]'' (2011.)

== Priznanja ==
* [[2015.]]: [[Svjedodžba o zaslugama "Milan Šufflay"]]

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|2}}
* [http://nsk.hr/blog/memoriam-aleksandar-stipcevic-1930-2015/ ''In memoriam Aleksandar Stipčević (1930. - 2015.)''], http://nsk.hr/blog, pristupljeno 4. travnja 2016.
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58119 Stipčević, Aleksandar], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|''Hrvatska enciklopedija'']], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
* [http://www.zadarski.hr/zupanija/clanak/id/11986/umro-je-aleksandar-stipcevic-1930-2015-milenka-bukvic-njegovo-djelo-ispunjava-vise-zivota ''Njegovo djelo ispunjava više života''], www.zadarski.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.

{{Matica hrvatska}}

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* Aleksandar Stipčević, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=144802 ''Djela antičkih pisaca u srednjovjekovnom Zadru''], ''Croatica et Slavica Iadertina'', 8/2013, [[Hrčak (portal)|Hrčak]]
* Aleksandar Stipčević, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=22319 ''Struktura bibliotečnih fondova u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću''], [[Slovo (časopis)|''Slovo'']] 34/1984., [[Hrčak (portal)|Hrčak]]
* [http://vijesti.hrt.hr/271017/prof-dr-aleksandru-stipcevicu-dodijeljeno-priznanje-skenderbeg ''Prof dr. Stipčeviću dodijeljeno priznanje Skenderbeg''], www.hrt.hr, 4. veljače 2015.

{{GLAVNIRASPORED:Stipčević, Aleksandar}}
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]

Aleksandar Stipčević - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica