WikiSysop: bnz

2022-04-29T15:51:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15:51, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alep'''-->~~{{Dz}}		{{Dz}}
	{{Infookvir naselje u Siriji		{{Infookvir naselje u Siriji
	\| ime = Alep		\| ime = Alep

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T02:05:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 02:05, 17. studenoga 2021.
Redak 113:		Redak 113:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Aleppo}}~~
	* [http://almashriq.hiof.no/syria/900/the_lure_of_aleppo/ Lynn Simarski, 'The lure of Aleppo" history and architecture] {{eng oznaka}}		* [http://almashriq.hiof.no/syria/900/the_lure_of_aleppo/ Lynn Simarski, 'The lure of Aleppo" history and architecture] {{eng oznaka}}
	* [http://www.armeniapedia.org/index.php?title=Haleb Armenci u Alepu]		* [http://www.armeniapedia.org/index.php?title=Haleb Armenci u Alepu]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-26T23:02:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Dz}}
{{Infookvir naselje u Siriji
| ime = Alep
| ime_genitiv =Alepa
| izvorno_ime = حلب‎ Ḥalab
| nadimak = ''Aš-Šahba'' ("Pepeljasti")

| širina-stupnjevi = 36
| širina-minute = 13
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 37
| dužina-minute = 10
| dužina-oznaka = E

| slika_panorama =Aleppo new mix.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Znamenitosti Alepa: Citadela • ulaz u al-Madina Souq • Džamija Banu Umayya • Hotel Baron • Katedrala Sv. ilije • rijeka Queiq • noćna panorama

| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =

| pokrajina = Alep
| okrug = Jabal Sam'an
| nahija = Jabal Sam'an

| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = Maad al-Madlaji
| stranka_vođe =

| površina_uža = 190 km2
| površina_šira =
| visina = 379 m

| stanovništvo_godina = 2005.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 2.490.751
| stanovništvo_uže = 2.301.570

| poštanski_broj =
| pozivni_broj = 963 21
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Alep''' ({{ara oznaka}} حلب, ''Ḥalab'') je grad u sjevernoj [[Sirija|Siriji]] i sjedište [[Pokrajina Alep|pokrajine Alep]], najnaseljenije u Siriji. Grad ima 2,3 milijuna stanovnika, što ga čini najvećim gradom u Siriji, ispred [[Damask]]a. Alep je jedan od najstarijih nastanjenih gradova u povijesti, a u prošlosti je bio poznat pod nazivima '''Khalpe, Khalibon''', a [[Antička Grčka|Stari Grci]] su ga zvali '''Beroea''' (''Veroea''), [[Turci]] '''Halep''', dok je u doba Francuskog mandata bio poznat kao '''Alep'''.

Nalazi se na strateškoj trgovačkoj točki između mora i [[Eufrat]]a; izvorno se nalazio na nekoliko brežuljaka u velikoj plodnoj dolini rijeke [[Quweiq]] (قويق). Provincija Alep ima 16.000 km² površine i oko 3,7 milijuna stanovnika.
{{Široka slika|Pano Alep 2.jpg|1100px|<center>Panorama Alepa|40%|left}}
Danas je Alep jedno od glavnih kulturnih i vjerskih središta [[Levant]]a, a njegovo drevno središte je upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] još 1986. godine. God. 2006. izabran je za [[arapski glavni grad kulture]]<ref>[https://web.archive.org/web/20080705113151/http://www.aleppo-cic.sy/ Alep kao arapski glavni grad kulture 2008.] (arap.) Posjećeno 11. travnja 2011.</ref>.

==Povijest==

[[Datoteka:Aleppo citadel001.jpg|lijevo|mini|<center>Citadela u Alepu]]
Za Alep se tvrdi da je najstariji u kontinuitetu nastanjeni grad svijeta, mada se za istu titulu vatreno bori i [[Damask]]. Iskapanja kod [[Tel Karamel]]a (25 km sjeverno od središta grada) su dokazala da je ovo područje bilo naseljeno još u 11 tisućljeću prije Krista, što ga čini najstarijim naseljem na svijetu (dvije tisuće godina starije od [[Jerihon]]a)<ref>R.F. Mazurowski, "[http://www.pcma.uw.edu.pl/index.php?id=154&L=2 Pre- and Protohistory in the Near East: Tell Qaramel (Syria)]", Članak na stranicama Poljskog centra za Arheološko istraživanje Sredozemlja, Varšavsko sveučilište, 21. lipnja 2007. {{eng oznaka}} Posjećeno 12. travnja 2011.</ref>. Također, naselja južno od Alepa, Tel as-Sauda i Tel al-Ansari, su bila naseljena još u kasnom 3 tisućljeću pr. Kr. To je vrijeme kada se prvi put spominje i Alep kao trgovačko i vojno središte, na [[klinasto pismo|klinastom pismu]] u glinenim pločicama iz [[Mezopotamija|mezopotamske]] [[Ebla|Eble]]<ref>[[Encyclopedia Britannica]] 2010.</ref> Taj kontinuitet naseljenosti se dogodio vjerojatno zbog strateškog položaja Alepa na trgovačkom putu između Sredozemlja i Mezopotamije.

Grad je dugo zadržao gospodarsku važnost kao posljednji grad na [[Put svile|Putu svile]] koji je ovdje završavao nakon dionice kroz središnju Aziju i Mezopotamiju.

Tijekom osmanske vladavine, Alep je bio treći grad po veličini, odmah iza [[Istanbul]]a i [[Kairo|Kaira]]. God. 1869., otvorenjem [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] trgovina je skrenuta s putova prema Alepu i započelo je njegovo propadanje. Nakon propasti [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Alep je izgubio svoju glavnu prometnicu, sjevernu željezničku prugu koja ga je spajala s [[Mosul]]om, koja je pripala [[Turska|Turskoj]]. 1940-ih izgubio je i vezu s morem kada su [[Antiohija]] i [[Aleksandreta]] pripale također Turskoj. Naposljetku je izolacija Sirije posljednih desetljeća još pogoršala situaciju u gradu, iako je možda to jedan od razloga što je tako dobro sačuvan Stari grad.
U neovisnoj Siriji Alep doživljava svojevrsni preporod i bilježi se napredak u svakom području, od kulture do gospodarstva i turizma.

God. 1986., Alep je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]], a od 1999. god. gradske vlasti su, u suradnji s inozemnim agencijama, započele provoditi obnovu i revitalizaciju Starog grada<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/21 Alep] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>. No, zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na [[popis mjesta svjetske baštine u opasnosti]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>

==Znamenitosti==
[[Datoteka:Mosquée des Omeyyades d'Alep.jpg|mini|lijevo|<center>[[Velika alepska džamija]]]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Drevni Alep
|slika = Aleppo skyline 2011-01-08 (02).jpg
|godina = [[1986.]] (10. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/21
|država = {{ZD+X/S|SIR}}
}}
Usprkos fizičkoj blizini Damaska, Alep ima osobit identitet, arhitekturu i kulturu, koji su oblikovani njegovom bogatom poviješću i geografskim položajem. Kako je Alep građen tijekom valdavine mnogih kultura i naroda, često pod opsadom, svaki narod je u gradu gradio društvene i gospodarski odvojene četvrti koje imaju svoje vjerske i etničke odlike.

Stari grad je odvojen od novijeg kružnim [[zid]]inama dugim 5 km, s devetora [[vrata]]. On pokriva područje od 3.5 km² i danas u njemu živi oko 120.000 stanovnika. U središtu dominira velika [[srednji vijek|srednjovjekovna]] [[utvrda]], Alepska [[citadela]], koja je izgrađena na mjestu negdašnje [[akropola|akropole]] i izdiže se 50 m iznad grada. Iako ima dijelova iz 1. tisućljeća pr. Kr., većinom je iz 13. stoljeća.
[[Nur ad-Din]]ova [[Medresa]] Halauije iz 1124. godine izgrađena je na mjestu [[Bizantska umjetnost|bizantske]] Katedrale [[Sveta Helena|sv. Helene]] iz 6. stoljeća.
Kulturni centar Al-Šibani iz 12. stoljeća je danas mjesto franjevačke crkve i škole.

[[Velika alepska džamija]] (''Jāmi‘ Bani Omayya al-Kabīr'') započeta je 715. godine za vrijeme vladavine [[omejidi|omejidskih]] kalifa [[Velid I.|Velida I.]] i [[Sulejman ibn Abd al-Malik|Sulejmana]], a dovršena je tek od 1158. god. za Nur ad-Dina, i obnovljena je nakon [[Mongoli|mogolskog]] pustošenja 1260. godine. Džamijom dominira 45 metara visok [[toranj]] koji je izgrađen od 1090.-92., za vrijeme [[Seldžuci|seldžučkog]] sultana [[Tutuš I.|Tutuša I.]] i smatra se najznačajnijim srednjovjekovnim spomenikom u Siriji<ref>Russ Burns, ''Monuments of Syria'', 1999., New York, London. str. 35.</ref>. U džamiji se nalazi i grobnica [[Zaharija|Zaharije]], oca Ivana Krstitelja.

Četvrt Dždeida, sjeverozapadno od starog grada, je jedna od najboljih primjera neovisne četvrti u Alepu. Izgradili su je kršćanski stanovnici koji su se iselili iz grada nakon što su ga je uništila vojska [[Timur Veliki|Timura Velikog]] (1420.). Stanovnici četvrti Dždeida su većinom bili posrednici u trgovini između stranaca s trgovcima iz Alepa.

Sokak Medina je najduža natkrivena [[tržnica]] ([[sokak]]) na svijetu (13 km)<ref>[http://www.esyria.sy/ealeppo/index.php?p=stories&category=round&filename=201010291220021 Stari sokaci u Alepu] {{ara oznaka}} Posjećeno 13. travnja 2011.</ref>, a u njoj se trgovalo luksuznom robom poput svile iz [[Iran]]a, začina i pigmenata iz [[Indija|Indije]] i kave iz [[Damask]]a. Pored nje u Alepu su se nalazile i brojni drugi sokaci (više od 20) koji su ime dobivali prema robi koja se tu trgovala, ili prema zanatima koji su se u njima nalazili, te mnogi [[karavan-saraj]]i. Većinom potječu iz 14. stoljeća kada je Alep bio trgovačko središte trgovaca iz [[Levant]]a, [[Europa|Europe]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Egipat|Egipta]], pa čak i [[Kina|Kine]].

[[Datoteka:Covered suq in Aleppo2.jpg|mini|<center>Sokak al-Šouneh]]
<gallery perrow="5">
Image:Brad Northern Basilica.jpg|<center>Ostaci [[Maroniti|maronitske]] [[Bazilika|bazilike]]
Image:Aleppo Ctadel2.JPG|<center>Alepska citadela
Slika:Aleppo-Great-mosque-Alp.jpg|<center>Toranj Velike alepske džamije
Slika:Bab Qinnasrin2010.jpg|<center>Gradska vrata Kinasrin iz 1256. god.
Slika:Modell Basar von Aleppo.jpg|<center>Model Sokaka Medina
Image:Al-Shibani Alp03.jpg|<center>Škola i crkva Al-Šibani
Image:Bimaristan Argun 03.jpg|<center>Karantena Bimaristan Argun iz 1354. god.
Slika:Khusruwiyah Mosque, Aleppo.jpg|<center>Osmanska džamija Kusruvija
Slika:Aleppo Night by Charles Hajj.jpg|<center>Sat-toranj ispred vrata Al-Faradž
Slika:Forty Martyrs Cathedral of Aleppo, the belfry.jpg|<center>Toranj armenske Katedrale četrdeset svetaca
</gallery>

=== Sportski objekti ===
* [[Mađunarodni stadion u Alepu]]

==Gradovi prijatelji==
Alep ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

* {{ZD|B|BJE}} [[Brest]], [[Bjelorusija]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Gaziantep]], [[Turska]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Izmir]], [[Turska]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Lyon]], [[Francuska]]

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Aleppo}}
* [http://almashriq.hiof.no/syria/900/the_lure_of_aleppo/ Lynn Simarski, 'The lure of Aleppo" history and architecture] {{eng oznaka}}
* [http://www.armeniapedia.org/index.php?title=Haleb Armenci u Alepu]
* [https://web.archive.org/web/20070524063313/http://www.alepuniv.shern.net/index_en.php Sveučilište u Alepu]
* [https://web.archive.org/web/20110722015628/http://web.mac.com/dwb217/iWeb/WorldViewBender/Aleppo.html Fotografije]

{{Svjetska baština u Siriji}}

[[Kategorija:Gradovi u Siriji]]
[[Kategorija:Drevni gradovi Sirije]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Siriji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Siriji]]
[[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]]
[[Kategorija:Pokrajina Alep|*]]

Alep - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica