WikiSysop: bnz

2022-04-29T17:08:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 17:08, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alexander Graham Bell'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Alexander Graham Bell		\| ime = Alexander Graham Bell
	\| slika = Alexander_Graham_Bell.jpg		\| slika = Alexander_Graham_Bell.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T12:48:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Alexander Graham Bell
| slika = Alexander_Graham_Bell.jpg
| slika_širina = 162x227px
| naslov =
| datum_rođenja = [[3. ožujka]] [[1847.]]
| mjesto_rođenja = [[Edinburgh]], [[Velika Britanija]]
| datum_smrti = [[2. kolovoza]] [[1922.]]
| mjesto_smrti = [[Beinn Bhreagh]], [[Nova Scotia]], [[Kanada]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje =
| radna_institucija = Sveučilište u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Edinburghu]] <br> Sveučilišni koledž London
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Napravio prvi upotrebljiv [[telefon]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Albertova medalja]] [[1902.]]
| religija =
| fusnote =
}}

'''Alexander Graham Bell''' ([[Edinburgh]], [[Škotska]], [[3. ožujka]] [[1847.]] - [[Beinn Bhreagh]], [[Kanada]], [[2. kolovoza]] [[1922.]]), [[SAD|američki]] [[Fiziologija|fiziolog]] i izumitelj [[Škotska|škotskog]] podrijetla. Bavio se istraživanjem mehanike [[govor]]a pa je 1872. osnovao u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]] ([[SAD]]) školu [[učitelj]]â za [[Gluhoća|gluhonijeme]]. Od 1873. predavao na Sveučilištu u Bostonu [[Fiziologija|vokalnu fiziologiju]]. Izumio 1875. prvi široko upotrebljivi električni [[telefon]], koji je s pomoću [[elektromagnetska indukcija|elektromagnetske indukcije]] prenosio [[govor]], a koristi se od 1877. do danas. Godine 1880., sa [[Charles Sumner Tainter|Charlesom Sumnerom Tainterom]], konstruirao [[fotofon]], [[aparat]] koji djeluje na načelu pretvaranja promjena [[Svjetlosna jakost|jakosti (intenziteta) svjetlosti]] u [[zvuk]], preko promjena [[električni otpor|električnog otpora]] [[Selenij|selenske]] ćelije. Na tom načelu zasniva se [[reprodukcija]] [[zvuk]]a u [[Zvučni film|zvučnom filmu]]. <ref> '''Bell, Alexander Graham''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6740] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevsko društvo]] iz [[London]]a dodijelilo mu je Albertovu medalju [[1902.]], a Sveučilište u [[Würzburg]]u, [[Bavarska]], počasni [[doktor]]at.

== Bellov telefon ==
[[datoteka:Bellov telefon 1.pdf|mini|lijevo|200px|Presjek kroz Bellov [[telefon]].]]

[[datoteka:Bell System 1877.jpg|mini|desno|290px|Izgled Bellovog [[telefon]]a.]]
[[Telefon]] koji je izumio 1876. A. G. Bell je imao istu napravu za [[govor]] i slušanje. Bellov telefon, koji se do danas održao u izmijenjenomu obliku kao telefonska [[slušalica]], sastoji se od trajnog (permanentnog) potkovastog [[magnet]]a s [[pol]]nim nastavcima ''P''. Oko polnih nastavaka namotana je [[električna zavojnica]] s mnogo zavoja tanke [[žica|žice]], čiji krajevi završavaju na priključnice ''TT'', odakle vode na slušalicu u drugoj postaji. Kad [[elektromagnetska indukcija|inducirana]] [[električna struja]] jednog trenutka poteče izvjesnim smjerom, zbrajaju se oba [[magnetizam|magnetizma]], trajni od magneta i inducirani u zavojnici. U drugom smjeru magnetizam zavojnice slabi magnetizam trajnoga magneta. Time je djelovanje mnogo osjetljivije. Ispred polnih nastavaka nalazi se tanka [[membrana]] ''D'' od mekog [[željezo|željeza]] ([[Feromagnetizam|feromagnet]]).

Isti takav aparat nalazi se na drugoj postaji. Kad se ispred membrane govori, membrana [[titranje|titra]], pa se time mijenja [[jakost magnetskog polja]], to jest kroz membranu prolazi čas više čas manje [[silnice|magnetskih silnica]]. U zavojnici se zbog toga induciraju promjenjive [[izmjenična struja|izmjenične struje]]. Nastaju, dakle, titranja [[električna struja|električne struje]] koja teče u zavojnici, i to na isti način kao što je titranje samog govora. Ovo se prenosi na [[daljina|daljinu]] i djeluje preko [[elektromagnet]]a na membranu prijamnog aparata. U slušalici se titranja električne struje pretvaraju natrag u mehanička titranja membrane koja točno odgovaraju titrajima membrane davača.

Bellovim telefonskim aparatom moglo se razgovarati samo na udaljenosti od nekoliko stotina [[metar]]a. Kod toga je bilo nespretno to što se isti aparat morao čas stavljati pred usta da se u nj govori, a čas na uho da se njime sluša. Danas se Bellov telefon upotrebljava samo kao telefonska [[slušalica]]. Moderni telefonski aparat nema više istu napravu za govor i slušanje, već se radi iz dva dijela. Za slušanje služi telefonska slušalica, a za govor mikrofon. [[Mikrofon]] služi za pretvaranje električnih titraja u zvučne. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Bell, Alexander Graham}}
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Britanski izumitelji]]
[[Kategorija:Američki izumitelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Škotska]]
[[Kategorija:Kanadski znanstvenici]]

Alexander Graham Bell - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica