WikiSysop: bnz

2022-04-29T17:25:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 17:25, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alexandre Grothendieck'''-->~~[[Datoteka:Alexander Grothendieck.jpg\|thumb\|right\|Alexandre Grothendieck]]		[[Datoteka:Alexander Grothendieck.jpg\|thumb\|right\|Alexandre Grothendieck]]
	'''Alexandre Grothendieck''' (ili, ponekad, Alexander Grothendieck) ([[Berlin]], [[28. ožujka]] [[1928.\|1928]]. – [[Saint-Lizier]], [[13. studenoga]] [[2014.]]) bio je njemačko-francuski matematičar te dobitnik Fieldsove medalje 1966. Grothendieckov rad revolucionirao je svjetsku matematiku u relativno kratkom aktivnom periodu od svoje teze koju je napisao pod vodstvom Jeana Dieudonnéa i Laurenta Schwartza 1953, pa do oko 1969, nakon čega Grothendieck namjerno u nekoliko naglih koraka napušta kontakt s matematičkom javnošću i znanstvenom karijerom; a nakon 1988 postaje gotovo posve nadostupan za javnost. Grothendieck odbija Crafoordovu nagradu švedske akademije. Ne zna se točno mjesto sadašnjeg Grothendieckovog prebivanja, a pretpostavlja se da je u nekom zaseoku u Pirinejima.		'''Alexandre Grothendieck''' (ili, ponekad, Alexander Grothendieck) ([[Berlin]], [[28. ožujka]] [[1928.\|1928]]. – [[Saint-Lizier]], [[13. studenoga]] [[2014.]]) bio je njemačko-francuski matematičar te dobitnik Fieldsove medalje 1966. Grothendieckov rad revolucionirao je svjetsku matematiku u relativno kratkom aktivnom periodu od svoje teze koju je napisao pod vodstvom Jeana Dieudonnéa i Laurenta Schwartza 1953, pa do oko 1969, nakon čega Grothendieck namjerno u nekoliko naglih koraka napušta kontakt s matematičkom javnošću i znanstvenom karijerom; a nakon 1988 postaje gotovo posve nadostupan za javnost. Grothendieck odbija Crafoordovu nagradu švedske akademije. Ne zna se točno mjesto sadašnjeg Grothendieckovog prebivanja, a pretpostavlja se da je u nekom zaseoku u Pirinejima.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T05:06:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Alexander Grothendieck.jpg|thumb|right|Alexandre Grothendieck]]
'''Alexandre Grothendieck''' (ili, ponekad, Alexander Grothendieck) ([[Berlin]], [[28. ožujka]] [[1928.|1928]]. – [[Saint-Lizier]], [[13. studenoga]] [[2014.]]) bio je njemačko-francuski matematičar te dobitnik Fieldsove medalje 1966. Grothendieckov rad revolucionirao je svjetsku matematiku u relativno kratkom aktivnom periodu od svoje teze koju je napisao pod vodstvom Jeana Dieudonnéa i Laurenta Schwartza 1953, pa do oko 1969, nakon čega Grothendieck namjerno u nekoliko naglih koraka napušta kontakt s matematičkom javnošću i znanstvenom karijerom; a nakon 1988 postaje gotovo posve nadostupan za javnost. Grothendieck odbija Crafoordovu nagradu švedske akademije. Ne zna se točno mjesto sadašnjeg Grothendieckovog prebivanja, a pretpostavlja se da je u nekom zaseoku u Pirinejima.

Grothendieckov znanstveni rad karakteriziran je dubokim konceptualnim promjenama i preoblikovanjima problema u terminima novih apstraktnih struktura koje bi pronašao vođen konkretnim problemom. Vođen je traženjem jednostavnosti i temeljnih zakonitosti u matematici, te dovodi u pitanje i najosnovnije pojmove kao što je topološki prostor, algebarski varijetet i slično, te naročito uspješno koristi metode mišljenja uz pomoć [[teorija kategorija|teorije kategorija]].

Grothendieck je već kao srednjoškolac osjetio potrebu za razmišljanje o osnovama i sam došao do teorije koja je ekvivalentna Lebesgueovoj teoriji mjere koju tada nije poznavao. Doktorira s tematikom iz [[funkcionalna analiza|funkcionalne analize]], uvodeći pojam nuklearnih operatora i nuklearnih prostora te niza tenzorskih prostora za funkcionalne prostore. Nakon teze, prebacije interes u [[teorija snopova|teoriju snopova]] i topologiju gdje u čuvenom radu objavljenom u Tohoku Mathematical Journal, zasniva općenitiji pristup [[homološka algebra|homološkoj algebri]] koji je dijelom motiviran teorijom snopova abelovih grupa. U tom radu uvodi fundamentalne pojmove: (adjungirana) [[ekvivalencija kategorija]], [[Abelova kategorija]], i univerzalni delta funktor. Nakon toga prelazi u algebarsku geometriju koju već krajem 1950-tih revolucionira uvodeći sheme, topose, Grothendieckove topologije i ideju motiva.
Među fundamentalnim pojmovima i teorijama koje je uveo Grothendieck svakako treba spomenuti i ove: [[algebarska shema]], (Grothendieckov) topos, teorija silaska, [[pseudofunktor]], [[fibrirana kategorija]], stog, regularni diferencijalni operator, kristal, [[Grothendieckova topologija]], etalna topologija, kristalna topologija, formalna shema te (zajedno s učenikom Verdierom) derivirana kategorija i [[triangulirana kategorija]], te Grothendieckova Galoisova grupa. Fieldsovu medalju dobio je za '''Grothendieck-Riemann-Roch-ov teorem'''; a svojom najdubljom idejom smatrao je '''teoriju motiva'''. Za ostvarivanje izvedene kategorije (od hipotetičke abelove kategorije) motiva, 2002. Vladimir Voevodsky je dobio Fieldsovu medalju. Nakon napuštanja matematičke zajednice, Grothendieck u samoći smišlja "dječje skice", test kategorije i Grothendieckovu teoriju homotopija, te veliku hipotetsku sliku o vezama Galoisove teorije i teorije homotopije (čuveno pismo Davidu Quillenu "Pursuing stacks").

<http://ncatlab.org/nlab/show/Alexandre+Grothendieck>

{{GLAVNIRASPORED:Grothendieck, Alexandre}}
[[Category:matematičari]]

Alexandre Grothendieck - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica