Alfred Kinsey - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-29T18:28:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18:28, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alfred Kinsey'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Alfred Kinsey		\| ime = Alfred Kinsey
	\| slika = Alfred Charles Kinsey.jpg		\| slika = Alfred Charles Kinsey.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T01:42:47Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 01:42, 2. siječnja 2022.
Redak 35:		Redak 35:
	Kinsey je oduvijek pokazivao veliko zanimanje za botaniku i zoologiju, te je obitelji izrazio namjeru da studira [[Botanika\|botaniku]]. Otac se usprotivio i inzistirao je da upiše studij [[Strojarstvo\|strojarstva]] na [[Stevens Institute of Technology\|Stevensovom Institutu tehnologije]]. Dvije je godine studirao strojarstvo, ali se potom odupro očevoj volji i izrazio želju da upiše [[Biologija\|biologiju]] na [[Bowdoin College]] u [[Maine]]u.		Kinsey je oduvijek pokazivao veliko zanimanje za botaniku i zoologiju, te je obitelji izrazio namjeru da studira [[Botanika\|botaniku]]. Otac se usprotivio i inzistirao je da upiše studij [[Strojarstvo\|strojarstva]] na [[Stevens Institute of Technology\|Stevensovom Institutu tehnologije]]. Dvije je godine studirao strojarstvo, ali se potom odupro očevoj volji i izrazio želju da upiše [[Biologija\|biologiju]] na [[Bowdoin College]] u [[Maine]]u.

	Na jesen [[1914.]] Kinsey se upisuje na Bowdoin College, na kojem je počeo studirati [[Entomologija\|entomologiju]].<ref>{{Citiranje časopisa \|last=Weinberg \|first=Martin S. \|year=1976. \|title=Sex Research: Studies from the Kinsey Institute \|pages=str. 25 \|publisher=izdavač: Oxford University Press \|location= \|isbn= \|postscript=<!--None-->}}</ref><ref>{{~~Cite book~~ \|last=Gathorne-Hardy \|first=Jonathan \|year=2000. \|title=Sex, the Measure of All Things: A Life of Alfred C. Kinsey \|pages=str. 37.–38. \|publisher=izdavač: Indiana University Press \|location=Bloomington \|isbn=0-253-33734-8 \|postscript=<!--None-->}}</ref>[[1916.]] je diplomirao [[Biolgija\|biologiju]] i [[Psihologija\|psihologiju]] s najvećom ocjenom.<ref>{{Citiranje časopisa \|last=Christenson \|first=Cornelia V. \|year=1971 \|title=SKinsey: A Biography \|pages=29 \|publisher=Indiana University Press \|location=Bloomington/London \|isbn= \|postscript=<!--None-->}}</ref> Nastavio je potom studije na [[Harvard]]u i [[Institut Bussey\|institutu Bussey]] koji je imao jedan od najzahtjevnijih programa biologije u [[SAD]]. Kinsey se tada orijentira na studij entomologije pod vodstvom [[William Morton Wheeler\|Williama Mortona Whellera]], jednog od najistaknutijih entomologa onog doba.		Na jesen [[1914.]] Kinsey se upisuje na Bowdoin College, na kojem je počeo studirati [[Entomologija\|entomologiju]].<ref>{{Citiranje časopisa \|last=Weinberg \|first=Martin S. \|year=1976. \|title=Sex Research: Studies from the Kinsey Institute \|pages=str. 25 \|publisher=izdavač: Oxford University Press \|location= \|isbn= \|postscript=<!--None-->}}</ref><ref>{{Citiranje knjige \|last=Gathorne-Hardy \|first=Jonathan \|year=2000. \|title=Sex, the Measure of All Things: A Life of Alfred C. Kinsey \|pages=str. 37.–38. \|publisher=izdavač: Indiana University Press \|location=Bloomington \|isbn=0-253-33734-8 \|postscript=<!--None-->}}</ref>[[1916.]] je diplomirao [[Biolgija\|biologiju]] i [[Psihologija\|psihologiju]] s najvećom ocjenom.<ref>{{Citiranje časopisa \|last=Christenson \|first=Cornelia V. \|year=1971 \|title=SKinsey: A Biography \|pages=29 \|publisher=Indiana University Press \|location=Bloomington/London \|isbn= \|postscript=<!--None-->}}</ref> Nastavio je potom studije na [[Harvard]]u i [[Institut Bussey\|institutu Bussey]] koji je imao jedan od najzahtjevnijih programa biologije u [[SAD]]. Kinsey se tada orijentira na studij entomologije pod vodstvom [[William Morton Wheeler\|Williama Mortona Whellera]], jednog od najistaknutijih entomologa onog doba.

	Izabrao je studij [[Filogeneza\|filogeneze]] [[Osa šiškarica\|ose šiškarice]] za svoju doktorsku dizertaciju, na čemu doktorira [[1919.]] na sveučilištu Harvard. [[1920.]] godine objavljuje niz znanstvenih radova o filogenezi ose šiškarice skupivši pritom više od 5 milijuna uzoraka osa danas pohranjenih u [[Američki prirodoslovni muzej\|Američkom prirodoslovnom muzeju]]<ref>{{Citiranje časopisa\| last=Yudell \|first=Michael \|title=Kinsey's Other Report \|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_6_108/ai_55127889 \|journal=Natural History \|issn=0028-0712 \|date=01. srpnja 1999. \|volume=svezak 108 \|issue=broj 6\| postscript=<!--None-->\|archiveurl=http://archive.is/aUNB\|archivedate=2012-07-09}}</ref>.		Izabrao je studij [[Filogeneza\|filogeneze]] [[Osa šiškarica\|ose šiškarice]] za svoju doktorsku dizertaciju, na čemu doktorira [[1919.]] na sveučilištu Harvard. [[1920.]] godine objavljuje niz znanstvenih radova o filogenezi ose šiškarice skupivši pritom više od 5 milijuna uzoraka osa danas pohranjenih u [[Američki prirodoslovni muzej\|Američkom prirodoslovnom muzeju]]<ref>{{Citiranje časopisa\| last=Yudell \|first=Michael \|title=Kinsey's Other Report \|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_6_108/ai_55127889 \|journal=Natural History \|issn=0028-0712 \|date=01. srpnja 1999. \|volume=svezak 108 \|issue=broj 6\| postscript=<!--None-->\|archiveurl=http://archive.is/aUNB\|archivedate=2012-07-09}}</ref>.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-02T02:18:30Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 02:18, 2. prosinca 2021.
Redak 62:		Redak 62:
	Skupljao je snimani materijal sa seksualnim sadržajem iz cijelog svijeta, što mu je izazvalo probleme s [[carina\|carinskom službom]] [[SAD]]-a, nakon zapljene [[Pornografija\|pornografskih]] filmova [[1956.]] Kinsey je umro prije sudskog epiloga.<ref name="pbs"/>		Skupljao je snimani materijal sa seksualnim sadržajem iz cijelog svijeta, što mu je izazvalo probleme s [[carina\|carinskom službom]] [[SAD]]-a, nakon zapljene [[Pornografija\|pornografskih]] filmova [[1956.]] Kinsey je umro prije sudskog epiloga.<ref name="pbs"/>

	Sljedeća velika [[kontroverze\|kontroverza]] Kinseyevih istraživanja, bilo je skupljanje podataka u svezi [[orgazam]]a kod djece u preadolescentnoj dobi. Kinsey je unio prikupljene informacije u tablice 30 do 34 svoje knjige „Seksualno ponašanje muškarca“, u kojima se nalaze podatci o orgazmima tristotinjak muške djece od pet mjeseci do 14 godina starosti.<ref name="kinsey-tables">{{Citiranje knjige\|title= Sexual Behavior in the Human Male \|last= Kinsey\|first= Alfred Charles\|coauthors=Clyde Eugene Mart\|year= 1998. (reprint of 1948 original)\|publisher=izdavač: Indiana University Press\|pages=str. 178.–180. \|isbn= 0-253-33412-8}}</ref> U prvo vrijeme je izjavio da je podatke prikupio od sjećanja odraslih osoba koje su u djetinjstvu bile prisiljene na spolne odnose, ali i od upitnika koje je popunilo devet odraslih ljudi koji su navodno imali spolne odnose s djecom<ref name="kinsey-inst">{{Citiranje časopisa \|url=http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm \|accessdate=21. siječnja 2013. \|title=Kinsey Institute statement denies child abuse in study \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130123084849/http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm \|archivedate=23. siječnja 2013. }}</ref> . Malo se pažnje pridavalo ovim podatcima punih četrdeset godina.<ref name="BeyondBed">{{~~cite news~~ \| last = Brown \| first = Mick \| title = The bedroom and beyond \| publisher = Telegraph magazine \| date = studeni 2004. \| url = http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html \| accessdate = 2009-12-07 \| archiveurl = https://web.archive.org/web/20091202074932/http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html \| archivedate = 2. prosinca 2009. \| deadurl = no }}</ref> Kasnije se ispostavilo da je sve podatke o [[Pedofilija\|pedofiliji]] Kinsey prikupio od jednog jedinog pedofila, a prezentirao ih je kao da proizlaze iz različitih izvora. Kinsey je poštovao anonimnost te osobe i nije prijavio kazneno djelo pedofilije vlastima, jer je želio prikupiti što iskrenije odgovore.<ref>{{~~cite news~~\|last = Welsh-Huggins \|first = Andrews\|title = Conservative group attacks Kinsey data on children \|work = Herald-Times\|year = 1995.\|month = rujan\|url = http://www.heraldtimesonline.com/stories/1995/09/06/archive.19950906.b0c15bb.sto}}</ref><ref name="Pool">{{~~cite news~~\|last = Pool\|first = Gary\|title = Sex, science, and Kinsey: a conversation with Dr. John Bancroft - head of the Kinsey Institute for Research in Sex, Gender, and Reproduction\|publisher = Humanist\|date =rujan-listopad 1996.\|url = http://findarticles.com/p/articles/mi_m1374/is_n5_v56/ai_18640605/pg_1\|accessdate =2008-01-07}}</ref> Kinseyev Institut je kasnije izjavio da podatci iz tablca 30-34 uistinu proizlaze iz dnevnika samo jedne osobe, pisanog [[1917.]]<ref name="Pool"/><ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html \|accessdate=21. siječnja 2013. \|title=Kinsey Institute director denies allegations by Reisman \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140212143625/http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html \|archivedate=12. veljače 2014. }}</ref>		Sljedeća velika [[kontroverze\|kontroverza]] Kinseyevih istraživanja, bilo je skupljanje podataka u svezi [[orgazam]]a kod djece u preadolescentnoj dobi. Kinsey je unio prikupljene informacije u tablice 30 do 34 svoje knjige „Seksualno ponašanje muškarca“, u kojima se nalaze podatci o orgazmima tristotinjak muške djece od pet mjeseci do 14 godina starosti.<ref name="kinsey-tables">{{Citiranje knjige\|title= Sexual Behavior in the Human Male \|last= Kinsey\|first= Alfred Charles\|coauthors=Clyde Eugene Mart\|year= 1998. (reprint of 1948 original)\|publisher=izdavač: Indiana University Press\|pages=str. 178.–180. \|isbn= 0-253-33412-8}}</ref> U prvo vrijeme je izjavio da je podatke prikupio od sjećanja odraslih osoba koje su u djetinjstvu bile prisiljene na spolne odnose, ali i od upitnika koje je popunilo devet odraslih ljudi koji su navodno imali spolne odnose s djecom<ref name="kinsey-inst">{{Citiranje časopisa \|url=http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm \|accessdate=21. siječnja 2013. \|title=Kinsey Institute statement denies child abuse in study \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130123084849/http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm \|archivedate=23. siječnja 2013. }}</ref> . Malo se pažnje pridavalo ovim podatcima punih četrdeset godina.<ref name="BeyondBed">{{Citiranje novina \| last = Brown \| first = Mick \| title = The bedroom and beyond \| publisher = Telegraph magazine \| date = studeni 2004. \| url = http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html \| accessdate = 2009-12-07 \| archiveurl = https://web.archive.org/web/20091202074932/http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html \| archivedate = 2. prosinca 2009. \| deadurl = no }}</ref> Kasnije se ispostavilo da je sve podatke o [[Pedofilija\|pedofiliji]] Kinsey prikupio od jednog jedinog pedofila, a prezentirao ih je kao da proizlaze iz različitih izvora. Kinsey je poštovao anonimnost te osobe i nije prijavio kazneno djelo pedofilije vlastima, jer je želio prikupiti što iskrenije odgovore.<ref>{{Citiranje novina\|last = Welsh-Huggins \|first = Andrews\|title = Conservative group attacks Kinsey data on children \|work = Herald-Times\|year = 1995.\|month = rujan\|url = http://www.heraldtimesonline.com/stories/1995/09/06/archive.19950906.b0c15bb.sto}}</ref><ref name="Pool">{{Citiranje novina\|last = Pool\|first = Gary\|title = Sex, science, and Kinsey: a conversation with Dr. John Bancroft - head of the Kinsey Institute for Research in Sex, Gender, and Reproduction\|publisher = Humanist\|date =rujan-listopad 1996.\|url = http://findarticles.com/p/articles/mi_m1374/is_n5_v56/ai_18640605/pg_1\|accessdate =2008-01-07}}</ref> Kinseyev Institut je kasnije izjavio da podatci iz tablca 30-34 uistinu proizlaze iz dnevnika samo jedne osobe, pisanog [[1917.]]<ref name="Pool"/><ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html \|accessdate=21. siječnja 2013. \|title=Kinsey Institute director denies allegations by Reisman \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140212143625/http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html \|archivedate=12. veljače 2014. }}</ref>

	Kinseyevi biografi smatraju da je Kinseyeva seksualna aktivnost i orijentacija uvelike utjecala na njegovo istraživanje, tako da je krivo izabirao uzorke stanovništva za svoje upitnike. Unio je podatke prikupljene od velikog broja pojedinaca iz [[zatvor]]ske populacije i [[prostitucija\|prostitutki]] klasificirajući ih ponekad kao osobe u [[brak]]u,<ref name="Jones">Jones, James H. (1997.). Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life. Izdavač: New York, Norton.</ref>, te je uklopio u analizu posebno velik broj [[Homoseksualizam\|homoseksualnih]] osoba, što ga je vjerojatno donijelo do krivih zaključaka.<ref name="Vern1"/><ref name="Vern2"/>. Nikad nije uključio u istraživanja pojedince iz afro-američke populacije.<ref>{{cite journal\|last = Reumann\|first = Miriam\|title = American Sexual Character: Sex, Gender, and National Identity in the Kinsey Reports\|journal = Archives of Sexual Behavior\|volume = svezak 36\|issue =broj 5\|page =str. 294.\|publisher = Springer Netherlands\|location = University of California Press, Berkeley\|year = 2005.}}</ref> [[Paul Gebhard]] je [[1970-ih]] ponovo analizirao prikupljene podatke izbacivši one sumnjive, te utvrdio da su razlike u podatcima bile male.<ref>Gathorne-Hardy, Jonathan (2005.). ''Kinsey: A Biography'', str. 285. London: Pimlico</ref>		Kinseyevi biografi smatraju da je Kinseyeva seksualna aktivnost i orijentacija uvelike utjecala na njegovo istraživanje, tako da je krivo izabirao uzorke stanovništva za svoje upitnike. Unio je podatke prikupljene od velikog broja pojedinaca iz [[zatvor]]ske populacije i [[prostitucija\|prostitutki]] klasificirajući ih ponekad kao osobe u [[brak]]u,<ref name="Jones">Jones, James H. (1997.). Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life. Izdavač: New York, Norton.</ref>, te je uklopio u analizu posebno velik broj [[Homoseksualizam\|homoseksualnih]] osoba, što ga je vjerojatno donijelo do krivih zaključaka.<ref name="Vern1"/><ref name="Vern2"/>. Nikad nije uključio u istraživanja pojedince iz afro-američke populacije.<ref>{{cite journal\|last = Reumann\|first = Miriam\|title = American Sexual Character: Sex, Gender, and National Identity in the Kinsey Reports\|journal = Archives of Sexual Behavior\|volume = svezak 36\|issue =broj 5\|page =str. 294.\|publisher = Springer Netherlands\|location = University of California Press, Berkeley\|year = 2005.}}</ref> [[Paul Gebhard]] je [[1970-ih]] ponovo analizirao prikupljene podatke izbacivši one sumnjive, te utvrdio da su razlike u podatcima bile male.<ref>Gathorne-Hardy, Jonathan (2005.). ''Kinsey: A Biography'', str. 285. London: Pimlico</ref>
Redak 68:		Redak 68:
	==Smrt==		==Smrt==

	Kinsey umire [[25. kolovoza]] [[1956.]], u 62. godini života. Uzrok smrti je srčano zatajenje kao posljedica [[Upala pluća\|upale pluća]].<ref name = "APobit">{{~~cite news~~\|url=http://writing.upenn.edu/~afilreis/50s/kinsey.html\|title=Dr. Kinsey is Dead; Sex Researcher, 62\|work=New York Times\|date=26. kolovoza 1956.}}</ref>		Kinsey umire [[25. kolovoza]] [[1956.]], u 62. godini života. Uzrok smrti je srčano zatajenje kao posljedica [[Upala pluća\|upale pluća]].<ref name = "APobit">{{Citiranje novina\|url=http://writing.upenn.edu/~afilreis/50s/kinsey.html\|title=Dr. Kinsey is Dead; Sex Researcher, 62\|work=New York Times\|date=26. kolovoza 1956.}}</ref>

	==Kinsey u popularnoj kulturi==		==Kinsey u popularnoj kulturi==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

2021-11-26T01:38:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T05:08:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 05:08, 16. studenoga 2021.
Redak 39:		Redak 39:
	Izabrao je studij [[Filogeneza\|filogeneze]] [[Osa šiškarica\|ose šiškarice]] za svoju doktorsku dizertaciju, na čemu doktorira [[1919.]] na sveučilištu Harvard. [[1920.]] godine objavljuje niz znanstvenih radova o filogenezi ose šiškarice skupivši pritom više od 5 milijuna uzoraka osa danas pohranjenih u [[Američki prirodoslovni muzej\|Američkom prirodoslovnom muzeju]]<ref>{{Cite journal\| last=Yudell \|first=Michael \|title=Kinsey's Other Report \|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_6_108/ai_55127889 \|journal=Natural History \|issn=0028-0712 \|date=01. srpnja 1999. \|volume=svezak 108 \|issue=broj 6\| postscript=<!--None-->\|archiveurl=http://archive.is/aUNB\|archivedate=2012-07-09}}</ref>.		Izabrao je studij [[Filogeneza\|filogeneze]] [[Osa šiškarica\|ose šiškarice]] za svoju doktorsku dizertaciju, na čemu doktorira [[1919.]] na sveučilištu Harvard. [[1920.]] godine objavljuje niz znanstvenih radova o filogenezi ose šiškarice skupivši pritom više od 5 milijuna uzoraka osa danas pohranjenih u [[Američki prirodoslovni muzej\|Američkom prirodoslovnom muzeju]]<ref>{{Cite journal\| last=Yudell \|first=Michael \|title=Kinsey's Other Report \|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_6_108/ai_55127889 \|journal=Natural History \|issn=0028-0712 \|date=01. srpnja 1999. \|volume=svezak 108 \|issue=broj 6\| postscript=<!--None-->\|archiveurl=http://archive.is/aUNB\|archivedate=2012-07-09}}</ref>.

	Napisao je široko primjenjivan udžbenik biologije za srednju školu "Uvod u biologiju" (eng.''An Introduction to Biology'') [[1926.]] u kojem uvodi učenje o [[Evolucija\|evoluciji]] i ujedinjuje [[Botanika\|botaniku]] i [[Zoologija\|zoologiju]] u jedinstveni predmet.<ref>{{~~cite book~~\|title=Kinsey, A Biography\|first=Cornelia V.\|last=Christenson\|year=1971.\|publisher=izdavač: Indiana University Press\|page=str. 57\|isbn=0-253-14625-9}}</ref><ref>{{~~cite book~~\|title=An Introduction to Biology\|first=Alfred Charles\|last=Kinsey\|editor=William Fletcher Russell\|year=1927.\|publisher=Lippincott}}</ref> Zajedno s [[Merritt Lyndon Fernald]]om, Kinsey [[1943.]] objavljuje knjigu „Jestive biljke Istočnih Sjedinjenih Američkih Država" (eng.''Edible Wild Plants of Eastern North America'').<ref>Del Tredici, Peter. "The Other Kinsey Report." ''Natural History'', ISSN 0028-071201. srpnja 2006., svezak 115, broj 6.</ref>		Napisao je široko primjenjivan udžbenik biologije za srednju školu "Uvod u biologiju" (eng.''An Introduction to Biology'') [[1926.]] u kojem uvodi učenje o [[Evolucija\|evoluciji]] i ujedinjuje [[Botanika\|botaniku]] i [[Zoologija\|zoologiju]] u jedinstveni predmet.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Kinsey, A Biography\|first=Cornelia V.\|last=Christenson\|year=1971.\|publisher=izdavač: Indiana University Press\|page=str. 57\|isbn=0-253-14625-9}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|title=An Introduction to Biology\|first=Alfred Charles\|last=Kinsey\|editor=William Fletcher Russell\|year=1927.\|publisher=Lippincott}}</ref> Zajedno s [[Merritt Lyndon Fernald]]om, Kinsey [[1943.]] objavljuje knjigu „Jestive biljke Istočnih Sjedinjenih Američkih Država" (eng.''Edible Wild Plants of Eastern North America'').<ref>Del Tredici, Peter. "The Other Kinsey Report." ''Natural History'', ISSN 0028-071201. srpnja 2006., svezak 115, broj 6.</ref>

	==Osobni život==		==Osobni život==
Redak 58:		Redak 58:
	=== Kontroverze i kritike ===		=== Kontroverze i kritike ===

	Istraživanja koja je Kinsey provodio na području seksualnosti nisu se ograničavala samo na teoriju i popunjavanja upitnika, već je Kinsey često promatrao i aktivno sudjelovao u različitim seksualnim aktivnostima, uključivši ponekad i svoje suradnike. Pravdao se time da je tako moguće izravnije promatrati pojave u seksualnosti i da se na taj način lakše stiče povjerenje osoba uključenih u istraživanja. Poticao je i svoje suradnike da učine isto i često je s njima i sa subjektima istraživanja prakticirao širok spektar seksualnih aktivnosti, pod uvjetom da svatko od njih odredi granice do koje se osjećaju ugodno. Tvrdio je da se tako uvodi element praktičnog [[pokus]]a u istraživanje, te da je to najbolja metoda razumijevanja reakcija sudionika .<ref name="Vern1">{{cite journal\|first=Vern L.\|last=Bullough\|title=Book Review "Alfred C. Kinsey: Sex the Measure of All Things; A Biography"\|journal=Journal of Sex Research\|date=08. siječnja 1999.\|url=http://www.thefreelibrary.com/Alfred+C.+Kinsey:+Sex+the+Measure+of+All+Things%3B+A+Biography.%28Review%29-a061487453}}</ref><ref name="Vern2">{{cite journal\|first=Vern L.\|last=Bullough\|title=The Kinsey biographies\|journal=Sexuality & Culture\|issue=svezak 10, broj 1\|date=03. siječnja 2006.}}</ref> Kinsey je ponekad u svom domu [[Kamera\|kamerom]] snimao [[spolni odnos\|spolne odnose]] sudionika i suradnika, tvrdivši da tako dokumentira istraživanje;<ref name="pbs">{{citiranje www\|naslov=Kinsey Establishes the Institute for Sex Research\|rad=American Experience: Kinsey\|izdavač=PBS\|url=http://www.pbs.org/wgbh/amex/kinsey/peopleevents/e_institute.html\|preuzeto=03. siječnja 2008.\| arhivurl= http://web.archive.org/web/20080121074608/http://www.pbs.org/wgbh/amex/kinsey/peopleevents/e_institute.html\| arhivdatum= 21. siječnja 2008. <!--DASHBot-->\| deadurl= no}}</ref> Kinseyev biograf [[Jonathan Gathorne-Hardy]] pravdao je tajnost snimanja filmova brigom da se izbjegne skandal i negativne reakcije od strane [[Konzervativizam\|konzervativnog]] dijela javnosti.<ref>[http://www.indiana.edu/~kinsey/publications/column2.html The Kinsey Institute - [Publications]<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>[http://www.indiana.edu/~kinsey/publications/duberman.html The Kinsey Institute - [Publications]<!-- Bot generated title -->]</ref> James H. Jones, autor knjige ''Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life'' i britanski psihijatar Theodore Dalrymple, pretpostavljaju da je Kinsey vršio svoja istraživanja potaknut vlastitim seksualnim željama i potrebama.<ref>{{~~cite book~~\|last=Jones\|first=James H.\|title=Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life\|year=1997\|publisher=Norton\|location=New York\|isbn=0-393-04086-0\|edition=1. izdanje}}</ref>		Istraživanja koja je Kinsey provodio na području seksualnosti nisu se ograničavala samo na teoriju i popunjavanja upitnika, već je Kinsey često promatrao i aktivno sudjelovao u različitim seksualnim aktivnostima, uključivši ponekad i svoje suradnike. Pravdao se time da je tako moguće izravnije promatrati pojave u seksualnosti i da se na taj način lakše stiče povjerenje osoba uključenih u istraživanja. Poticao je i svoje suradnike da učine isto i često je s njima i sa subjektima istraživanja prakticirao širok spektar seksualnih aktivnosti, pod uvjetom da svatko od njih odredi granice do koje se osjećaju ugodno. Tvrdio je da se tako uvodi element praktičnog [[pokus]]a u istraživanje, te da je to najbolja metoda razumijevanja reakcija sudionika .<ref name="Vern1">{{cite journal\|first=Vern L.\|last=Bullough\|title=Book Review "Alfred C. Kinsey: Sex the Measure of All Things; A Biography"\|journal=Journal of Sex Research\|date=08. siječnja 1999.\|url=http://www.thefreelibrary.com/Alfred+C.+Kinsey:+Sex+the+Measure+of+All+Things%3B+A+Biography.%28Review%29-a061487453}}</ref><ref name="Vern2">{{cite journal\|first=Vern L.\|last=Bullough\|title=The Kinsey biographies\|journal=Sexuality & Culture\|issue=svezak 10, broj 1\|date=03. siječnja 2006.}}</ref> Kinsey je ponekad u svom domu [[Kamera\|kamerom]] snimao [[spolni odnos\|spolne odnose]] sudionika i suradnika, tvrdivši da tako dokumentira istraživanje;<ref name="pbs">{{citiranje www\|naslov=Kinsey Establishes the Institute for Sex Research\|rad=American Experience: Kinsey\|izdavač=PBS\|url=http://www.pbs.org/wgbh/amex/kinsey/peopleevents/e_institute.html\|preuzeto=03. siječnja 2008.\| arhivurl= http://web.archive.org/web/20080121074608/http://www.pbs.org/wgbh/amex/kinsey/peopleevents/e_institute.html\| arhivdatum= 21. siječnja 2008. <!--DASHBot-->\| deadurl= no}}</ref> Kinseyev biograf [[Jonathan Gathorne-Hardy]] pravdao je tajnost snimanja filmova brigom da se izbjegne skandal i negativne reakcije od strane [[Konzervativizam\|konzervativnog]] dijela javnosti.<ref>[http://www.indiana.edu/~kinsey/publications/column2.html The Kinsey Institute - [Publications]<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>[http://www.indiana.edu/~kinsey/publications/duberman.html The Kinsey Institute - [Publications]<!-- Bot generated title -->]</ref> James H. Jones, autor knjige ''Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life'' i britanski psihijatar Theodore Dalrymple, pretpostavljaju da je Kinsey vršio svoja istraživanja potaknut vlastitim seksualnim željama i potrebama.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Jones\|first=James H.\|title=Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life\|year=1997\|publisher=Norton\|location=New York\|isbn=0-393-04086-0\|edition=1. izdanje}}</ref>

	Skupljao je snimani materijal sa seksualnim sadržajem iz cijelog svijeta, što mu je izazvalo probleme s [[carina\|carinskom službom]] [[SAD]]-a, nakon zapljene [[Pornografija\|pornografskih]] filmova [[1956.]] Kinsey je umro prije sudskog epiloga.<ref name="pbs"/>		Skupljao je snimani materijal sa seksualnim sadržajem iz cijelog svijeta, što mu je izazvalo probleme s [[carina\|carinskom službom]] [[SAD]]-a, nakon zapljene [[Pornografija\|pornografskih]] filmova [[1956.]] Kinsey je umro prije sudskog epiloga.<ref name="pbs"/>

	Sljedeća velika [[kontroverze\|kontroverza]] Kinseyevih istraživanja, bilo je skupljanje podataka u svezi [[orgazam]]a kod djece u preadolescentnoj dobi. Kinsey je unio prikupljene informacije u tablice 30 do 34 svoje knjige „Seksualno ponašanje muškarca“, u kojima se nalaze podatci o orgazmima tristotinjak muške djece od pet mjeseci do 14 godina starosti.<ref name="kinsey-tables">{{~~cite book~~\|title= Sexual Behavior in the Human Male \|last= Kinsey\|first= Alfred Charles\|coauthors=Clyde Eugene Mart\|year= 1998. (reprint of 1948 original)\|publisher=izdavač: Indiana University Press\|pages=str. 178.–180. \|isbn= 0-253-33412-8}}</ref> U prvo vrijeme je izjavio da je podatke prikupio od sjećanja odraslih osoba koje su u djetinjstvu bile prisiljene na spolne odnose, ali i od upitnika koje je popunilo devet odraslih ljudi koji su navodno imali spolne odnose s djecom<ref name="kinsey-inst">{{Citiranje časopisa \|url=http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm \|accessdate=21. siječnja 2013. \|title=Kinsey Institute statement denies child abuse in study \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130123084849/http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm \|archivedate=23. siječnja 2013. }}</ref> . Malo se pažnje pridavalo ovim podatcima punih četrdeset godina.<ref name="BeyondBed">{{cite news \| last = Brown \| first = Mick \| title = The bedroom and beyond \| publisher = Telegraph magazine \| date = studeni 2004. \| url = http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html \| accessdate = 2009-12-07 \| archiveurl = https://web.archive.org/web/20091202074932/http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html \| archivedate = 2. prosinca 2009. \| deadurl = no }}</ref> Kasnije se ispostavilo da je sve podatke o [[Pedofilija\|pedofiliji]] Kinsey prikupio od jednog jedinog pedofila, a prezentirao ih je kao da proizlaze iz različitih izvora. Kinsey je poštovao anonimnost te osobe i nije prijavio kazneno djelo pedofilije vlastima, jer je želio prikupiti što iskrenije odgovore.<ref>{{cite news\|last = Welsh-Huggins \|first = Andrews\|title = Conservative group attacks Kinsey data on children \|work = Herald-Times\|year = 1995.\|month = rujan\|url = http://www.heraldtimesonline.com/stories/1995/09/06/archive.19950906.b0c15bb.sto}}</ref><ref name="Pool">{{cite news\|last = Pool\|first = Gary\|title = Sex, science, and Kinsey: a conversation with Dr. John Bancroft - head of the Kinsey Institute for Research in Sex, Gender, and Reproduction\|publisher = Humanist\|date =rujan-listopad 1996.\|url = http://findarticles.com/p/articles/mi_m1374/is_n5_v56/ai_18640605/pg_1\|accessdate =2008-01-07}}</ref> Kinseyev Institut je kasnije izjavio da podatci iz tablca 30-34 uistinu proizlaze iz dnevnika samo jedne osobe, pisanog [[1917.]]<ref name="Pool"/><ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html \|accessdate=21. siječnja 2013. \|title=Kinsey Institute director denies allegations by Reisman \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140212143625/http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html \|archivedate=12. veljače 2014. }}</ref>		Sljedeća velika [[kontroverze\|kontroverza]] Kinseyevih istraživanja, bilo je skupljanje podataka u svezi [[orgazam]]a kod djece u preadolescentnoj dobi. Kinsey je unio prikupljene informacije u tablice 30 do 34 svoje knjige „Seksualno ponašanje muškarca“, u kojima se nalaze podatci o orgazmima tristotinjak muške djece od pet mjeseci do 14 godina starosti.<ref name="kinsey-tables">{{Citiranje knjige\|title= Sexual Behavior in the Human Male \|last= Kinsey\|first= Alfred Charles\|coauthors=Clyde Eugene Mart\|year= 1998. (reprint of 1948 original)\|publisher=izdavač: Indiana University Press\|pages=str. 178.–180. \|isbn= 0-253-33412-8}}</ref> U prvo vrijeme je izjavio da je podatke prikupio od sjećanja odraslih osoba koje su u djetinjstvu bile prisiljene na spolne odnose, ali i od upitnika koje je popunilo devet odraslih ljudi koji su navodno imali spolne odnose s djecom<ref name="kinsey-inst">{{Citiranje časopisa \|url=http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm \|accessdate=21. siječnja 2013. \|title=Kinsey Institute statement denies child abuse in study \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130123084849/http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm \|archivedate=23. siječnja 2013. }}</ref> . Malo se pažnje pridavalo ovim podatcima punih četrdeset godina.<ref name="BeyondBed">{{cite news \| last = Brown \| first = Mick \| title = The bedroom and beyond \| publisher = Telegraph magazine \| date = studeni 2004. \| url = http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html \| accessdate = 2009-12-07 \| archiveurl = https://web.archive.org/web/20091202074932/http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html \| archivedate = 2. prosinca 2009. \| deadurl = no }}</ref> Kasnije se ispostavilo da je sve podatke o [[Pedofilija\|pedofiliji]] Kinsey prikupio od jednog jedinog pedofila, a prezentirao ih je kao da proizlaze iz različitih izvora. Kinsey je poštovao anonimnost te osobe i nije prijavio kazneno djelo pedofilije vlastima, jer je želio prikupiti što iskrenije odgovore.<ref>{{cite news\|last = Welsh-Huggins \|first = Andrews\|title = Conservative group attacks Kinsey data on children \|work = Herald-Times\|year = 1995.\|month = rujan\|url = http://www.heraldtimesonline.com/stories/1995/09/06/archive.19950906.b0c15bb.sto}}</ref><ref name="Pool">{{cite news\|last = Pool\|first = Gary\|title = Sex, science, and Kinsey: a conversation with Dr. John Bancroft - head of the Kinsey Institute for Research in Sex, Gender, and Reproduction\|publisher = Humanist\|date =rujan-listopad 1996.\|url = http://findarticles.com/p/articles/mi_m1374/is_n5_v56/ai_18640605/pg_1\|accessdate =2008-01-07}}</ref> Kinseyev Institut je kasnije izjavio da podatci iz tablca 30-34 uistinu proizlaze iz dnevnika samo jedne osobe, pisanog [[1917.]]<ref name="Pool"/><ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html \|accessdate=21. siječnja 2013. \|title=Kinsey Institute director denies allegations by Reisman \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140212143625/http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html \|archivedate=12. veljače 2014. }}</ref>

	Kinseyevi biografi smatraju da je Kinseyeva seksualna aktivnost i orijentacija uvelike utjecala na njegovo istraživanje, tako da je krivo izabirao uzorke stanovništva za svoje upitnike. Unio je podatke prikupljene od velikog broja pojedinaca iz [[zatvor]]ske populacije i [[prostitucija\|prostitutki]] klasificirajući ih ponekad kao osobe u [[brak]]u,<ref name="Jones">Jones, James H. (1997.). Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life. Izdavač: New York, Norton.</ref>, te je uklopio u analizu posebno velik broj [[Homoseksualizam\|homoseksualnih]] osoba, što ga je vjerojatno donijelo do krivih zaključaka.<ref name="Vern1"/><ref name="Vern2"/>. Nikad nije uključio u istraživanja pojedince iz afro-američke populacije.<ref>{{cite journal\|last = Reumann\|first = Miriam\|title = American Sexual Character: Sex, Gender, and National Identity in the Kinsey Reports\|journal = Archives of Sexual Behavior\|volume = svezak 36\|issue =broj 5\|page =str. 294.\|publisher = Springer Netherlands\|location = University of California Press, Berkeley\|year = 2005.}}</ref> [[Paul Gebhard]] je [[1970-ih]] ponovo analizirao prikupljene podatke izbacivši one sumnjive, te utvrdio da su razlike u podatcima bile male.<ref>Gathorne-Hardy, Jonathan (2005.). ''Kinsey: A Biography'', str. 285. London: Pimlico</ref>		Kinseyevi biografi smatraju da je Kinseyeva seksualna aktivnost i orijentacija uvelike utjecala na njegovo istraživanje, tako da je krivo izabirao uzorke stanovništva za svoje upitnike. Unio je podatke prikupljene od velikog broja pojedinaca iz [[zatvor]]ske populacije i [[prostitucija\|prostitutki]] klasificirajući ih ponekad kao osobe u [[brak]]u,<ref name="Jones">Jones, James H. (1997.). Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life. Izdavač: New York, Norton.</ref>, te je uklopio u analizu posebno velik broj [[Homoseksualizam\|homoseksualnih]] osoba, što ga je vjerojatno donijelo do krivih zaključaka.<ref name="Vern1"/><ref name="Vern2"/>. Nikad nije uključio u istraživanja pojedince iz afro-američke populacije.<ref>{{cite journal\|last = Reumann\|first = Miriam\|title = American Sexual Character: Sex, Gender, and National Identity in the Kinsey Reports\|journal = Archives of Sexual Behavior\|volume = svezak 36\|issue =broj 5\|page =str. 294.\|publisher = Springer Netherlands\|location = University of California Press, Berkeley\|year = 2005.}}</ref> [[Paul Gebhard]] je [[1970-ih]] ponovo analizirao prikupljene podatke izbacivši one sumnjive, te utvrdio da su razlike u podatcima bile male.<ref>Gathorne-Hardy, Jonathan (2005.). ''Kinsey: A Biography'', str. 285. London: Pimlico</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T11:54:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Alfred Kinsey
| slika = Alfred Charles Kinsey.jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[23. lipnja]] [[1894.]]
| mjesto_rođenja = {{ZD|S|SAD}} [[Hoboken]], [[New Jersey]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[25. kolovoza]] [[1956.]]
| mjesto_smrti = {{ZD|S|SAD}} [[Bloomington]], [[Indiana]], [[SAD]]
| prebivalište = [[SAD]]
| državljanstvo = [[SAD|američko]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[biologija]]
| radna_institucija = ''Indiana University''
| alma_mater = ''Harvard University''
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[seksologija|seksologiji]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}
'''Alfred Charles Kinsey''' (Hoboken, [[New Jersey]], [[23. lipnja]] [[1894.]] - Bloomington, [[Indiana]], [[25. kolovoza]] [[1956.]]) [[SAD|američki]] [[znanstvenik]], [[biolog]], [[entomolog]] i [[zoolog]] koji se smatra osnivačem [[Seksologija|seksologije]]. Najviše je poznat po svojim pionirskim istraživanjima na području ljudske [[seksualnost]]i, koje je sažeo u dva znanstvena djela „Seksulno ponašanje muškarca“ objavljenog [[1948.]] i „Seksualno ponašanje žene“ objavljenog [[1953.]], danas poznatih kao [[Kinseyjevi izvještaji]] (eng. ''Kinsey Reports''). Definirao je i tzv. [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyjevu ljestvicu]] prema kojoj je klasificirao spolnu orijentaciju pojedinaca. [[1947.]] godine osnovao je Institut za spolna istraživanja u sklopu sveučilišta u [[Indiana|Indiani]]<ref>{{citiranje www |url=http://www.kinseyinstitute.org/about/origins.html|naslov=Origin of the Institute |preuzeto=30. ožujka 2010.|izdavač=The Kinsey Institute}}</ref>. Njegova su istraživanja na području [[Seksologija|seksologije]] izazvala žestoke kritike [[1940-ih]] i [[1950-ih]] godina i smatra se da su duboko utjecala na društvene vrijednosti i moral kako u [[SAD]], tako i u svijetu.

==Rani život i školovanje==
Rođen je [[23. lipnja]] [[1894.]] u gradu [[Hoboken]] ([[New Jersey]], [[SAD]]), od majke Sarah Ann i oca Alfreda Seguine Kinseya. Bio je najstariji od troje djece. Majka mu je bila loše školovana, a otac je bio profesor na [[Stevens Institute of Technology|Stevensovom Institutu tehnologije]].

Obitelj je bila prilično siromašna za njegovog djetinjstva, tako da si nije mogla priuštiti primjerenu medicinsku njegu. Kinsey je bio krhkog zdravlja i u djetinjstvu i mladosti je često oboljevao. Prebolio je [[tifus]], a patio je i od [[Reumatska groznica|reumatske groznice]] i [[Rahitizam|rahitizma]]. Rahitizam mu je izazvao deformaciju [[Kralježnica|kralježnice]], te je stoga bio označen kao neprikladan za služenje u vojsci prilikom regrutacije [[1917.]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].

Roditelji su mu bili duboko religiozni. Otac je bio jedan od najistaknutijih članova mjesne [[Metodisti|Metodističke crkve]].<ref>[http://www.pbs.org/wgbh/amex/kinsey/peopleevents/p_kinsey.html American Experience | Kinsey | People & Events | PBS]</ref> Kinseyev je otac uspostavio stroga pravila u obitelji, uključivši i pravilo da je nedjelja većim dijelom rezervirana za molitvu.

Kinsey je oduvijek pokazivao veliko zanimanje za botaniku i zoologiju, te je obitelji izrazio namjeru da studira [[Botanika|botaniku]]. Otac se usprotivio i inzistirao je da upiše studij [[Strojarstvo|strojarstva]] na [[Stevens Institute of Technology|Stevensovom Institutu tehnologije]]. Dvije je godine studirao strojarstvo, ali se potom odupro očevoj volji i izrazio želju da upiše [[Biologija|biologiju]] na [[Bowdoin College]] u [[Maine]]u.

Na jesen [[1914.]] Kinsey se upisuje na Bowdoin College, na kojem je počeo studirati [[Entomologija|entomologiju]].<ref>{{Cite journal |last=Weinberg |first=Martin S. |year=1976. |title=Sex Research: Studies from the Kinsey Institute |pages=str. 25 |publisher=izdavač: Oxford University Press |location= |isbn= |postscript=}}</ref><ref>{{Cite book |last=Gathorne-Hardy |first=Jonathan |year=2000. |title=Sex, the Measure of All Things: A Life of Alfred C. Kinsey |pages=str. 37.–38. |publisher=izdavač: Indiana University Press |location=Bloomington |isbn=0-253-33734-8 |postscript=}}</ref>[[1916.]] je diplomirao [[Biolgija|biologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] s najvećom ocjenom.<ref>{{Cite journal |last=Christenson |first=Cornelia V. |year=1971 |title=SKinsey: A Biography |pages=29 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington/London |isbn= |postscript=}}</ref> Nastavio je potom studije na [[Harvard]]u i [[Institut Bussey|institutu Bussey]] koji je imao jedan od najzahtjevnijih programa biologije u [[SAD]]. Kinsey se tada orijentira na studij entomologije pod vodstvom [[William Morton Wheeler|Williama Mortona Whellera]], jednog od najistaknutijih entomologa onog doba.

Izabrao je studij [[Filogeneza|filogeneze]] [[Osa šiškarica|ose šiškarice]] za svoju doktorsku dizertaciju, na čemu doktorira [[1919.]] na sveučilištu Harvard. [[1920.]] godine objavljuje niz znanstvenih radova o filogenezi ose šiškarice skupivši pritom više od 5 milijuna uzoraka osa danas pohranjenih u [[Američki prirodoslovni muzej|Američkom prirodoslovnom muzeju]]<ref>{{Cite journal| last=Yudell |first=Michael |title=Kinsey's Other Report |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_6_108/ai_55127889 |journal=Natural History |issn=0028-0712 |date=01. srpnja 1999. |volume=svezak 108 |issue=broj 6| postscript=|archiveurl=http://archive.is/aUNB|archivedate=2012-07-09}}</ref>.

Napisao je široko primjenjivan udžbenik biologije za srednju školu "Uvod u biologiju" (eng.''An Introduction to Biology'') [[1926.]] u kojem uvodi učenje o [[Evolucija|evoluciji]] i ujedinjuje [[Botanika|botaniku]] i [[Zoologija|zoologiju]] u jedinstveni predmet.<ref>{{cite book|title=Kinsey, A Biography|first=Cornelia V.|last=Christenson|year=1971.|publisher=izdavač: Indiana University Press|page=str. 57|isbn=0-253-14625-9}}</ref><ref>{{cite book|title=An Introduction to Biology|first=Alfred Charles|last=Kinsey|editor=William Fletcher Russell|year=1927.|publisher=Lippincott}}</ref> Zajedno s [[Merritt Lyndon Fernald]]om, Kinsey [[1943.]] objavljuje knjigu „Jestive biljke Istočnih Sjedinjenih Američkih Država" (eng.''Edible Wild Plants of Eastern North America'').<ref>Del Tredici, Peter. "The Other Kinsey Report." ''Natural History'', ISSN 0028-071201. srpnja 2006., svezak 115, broj 6.</ref>

==Osobni život==
[[Datoteka:First Street 1320, Kinsey House, Vinegar Hill HD.jpg|mini|desno|250px|Kinseyev dom u Bloomingtonu]]

Kinsey se vjenčao s [[Clara Bracken McMillen|Clarom Bracken McMillen]] [[1921.]] s kojom ima četvero djece. Najstariji Kinseyev sin umire od komplikacija [[dijabetes]]a u četvrtoj godini života.

Kinsey je po spolnoj orijentaciji bio [[Biseksualnost|biseksualac]]<ref>[http://books.google.com/books?id=6hw1X-f6L8kC&pg=PA48&dq=%22kinsey+was+bisexual%22&hl=en&sa=X&ei=Z7azUN3GI7O80QGpuICICA&ved=0CC4Q6wEwAA#v=onepage&q=%22kinsey%20was%20bisexual%22&f=false Look Both Ways: Bisexual Politics - Jennifer Baumgardner - Google Books]</ref>. Sa suprugom je kasnije imao dogovor da im intimna veza bude [[Otvorena veza|otvorenog tipa]], oboje su stoga imali izvanbračne spolne odnose s više partnera s dopuštenjem drugog. Kinsey je imao spolne odnose i sa ženama i s muškarcima, uključivši i svog studenta [[Clyde Martin]]a.<ref>[http://books.google.com/books?id=tctxQzAKdJgC&pg=PA59&dq=kinsey+male+lover&hl=en&sa=X&ei=L7SzULHzMYHY0QHk34HIDw&ved=0CDYQ6wEwAA#v=onepage&q=kinsey%20male%20lover&f=false Insatiable Wives: Women Who Stray and the Men Who Love Them - David J. Ley - Google Books]</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=6hw1X-f6L8kC&pg=PA48&dq="kinsey+was+bisexual"&hl=en&sa=X&ei=Z7azUN3GI7O80QGpuICICA&ved=0CC4Q6wEwAA#v=onepage&q=%22kinsey%20was%20bisexual%22&f=false]</ref>

== Kinsey i seksologija ==

=== Kinseyevi izvještaji ===

Kinsey se smatra ocem moderne [[Seksologija|seksologije]] u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Počeo se zanimati za seksualne navike ljudi [[1933.]] nakon podrobne diskusije s kolegom Robertom Crocom. Pretpostavlja se da su ga njegova proučavanja mehanizama [[Parenje|parenja]] osa šiškarica inspirirala na proučavanje spektra različitih seksualnih navika kod ljudi. Kinsey je kasnije razvio i [[Kinseyeva ljestvica|ljestvicu]] po kojoj je vršio gradaciju spolne orijentacije (Kinseyevu ljestvicu) koja ima sedam stupnjeva; od 0 koji označava isključivo [[Heteroseksualnost|heteroseksualnu]] osobu do 6 koji označava isključivo [[Homoseksualnost|homoseksualnu]] osobu. Njegovi su učenici kasnije dodali i kategoriju „X“ koja označava [[Aseksualnost|aseksualne]] osobe.

[[1935.]] Kinsey održava prvo predavanje na fakultetu biologije sveučilišta [[Indiana]] u kojem predstavlja svoje prve studije na području ljudske seksualnosti. Tijekom predavanja koristi priliku da napadne „široko rasprostranjeno neznanje u vezi anatomije i fiziologije spolnosti“, te je izrazio svoje uvjerenje da je kasno stupanje u spolna iskustva (Kinsey je to definirao „kasno vjenčanje“) psihološki štetno. Zaklada Rockfeller odlučuje osigurati Kinseyu materijalna sredstva za svoja dalja istraživanja na području ljudske [[seksualnost]]i. Najvažnija znanstvena dijela koja objavljuje na tom području su „Seksualno ponašanje muškarca“ [[1948.]] i „Seksualno ponašanje žene“ [[1953.]] Oba su dijela u trenutku puštanja u prodaju zauzela prva mjesta na ljestvici bestselera i učinili Kinseya medijskom zvijezdom. Ova će dijela kasnije postati poznata kao [[Kinseyevi izvještaji]]. Nekoliko uglednih američkih časopisa objavilo je članke u kojima analiziraju Kinsejev znanstveni rad i osobni život: ''[[Time]]'', ''[[Life]]'', ''[[Look]]'' i ''[[McCall's]]''. Njegov je rad narednih godina izazvao niz vrlo žestokih kritika i smatra se da je bio jedan od uzroka izbijanja [[Seksualna revolucija|seksualne revolucije]] [[1960-ih]] i [[1970-ih]].

=== Kontroverze i kritike ===

Istraživanja koja je Kinsey provodio na području seksualnosti nisu se ograničavala samo na teoriju i popunjavanja upitnika, već je Kinsey često promatrao i aktivno sudjelovao u različitim seksualnim aktivnostima, uključivši ponekad i svoje suradnike. Pravdao se time da je tako moguće izravnije promatrati pojave u seksualnosti i da se na taj način lakše stiče povjerenje osoba uključenih u istraživanja. Poticao je i svoje suradnike da učine isto i često je s njima i sa subjektima istraživanja prakticirao širok spektar seksualnih aktivnosti, pod uvjetom da svatko od njih odredi granice do koje se osjećaju ugodno. Tvrdio je da se tako uvodi element praktičnog [[pokus]]a u istraživanje, te da je to najbolja metoda razumijevanja reakcija sudionika .<ref name="Vern1">{{cite journal|first=Vern L.|last=Bullough|title=Book Review "Alfred C. Kinsey: Sex the Measure of All Things; A Biography"|journal=Journal of Sex Research|date=08. siječnja 1999.|url=http://www.thefreelibrary.com/Alfred+C.+Kinsey:+Sex+the+Measure+of+All+Things%3B+A+Biography.%28Review%29-a061487453}}</ref><ref name="Vern2">{{cite journal|first=Vern L.|last=Bullough|title=The Kinsey biographies|journal=Sexuality & Culture|issue=svezak 10, broj 1|date=03. siječnja 2006.}}</ref> Kinsey je ponekad u svom domu [[Kamera|kamerom]] snimao [[spolni odnos|spolne odnose]] sudionika i suradnika, tvrdivši da tako dokumentira istraživanje;<ref name="pbs">{{citiranje www|naslov=Kinsey Establishes the Institute for Sex Research|rad=American Experience: Kinsey|izdavač=PBS|url=http://www.pbs.org/wgbh/amex/kinsey/peopleevents/e_institute.html|preuzeto=03. siječnja 2008.| arhivurl= http://web.archive.org/web/20080121074608/http://www.pbs.org/wgbh/amex/kinsey/peopleevents/e_institute.html| arhivdatum= 21. siječnja 2008. | deadurl= no}}</ref> Kinseyev biograf [[Jonathan Gathorne-Hardy]] pravdao je tajnost snimanja filmova brigom da se izbjegne skandal i negativne reakcije od strane [[Konzervativizam|konzervativnog]] dijela javnosti.<ref>[http://www.indiana.edu/~kinsey/publications/column2.html The Kinsey Institute - [Publications]]</ref><ref>[http://www.indiana.edu/~kinsey/publications/duberman.html The Kinsey Institute - [Publications]]</ref> James H. Jones, autor knjige ''Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life'' i britanski psihijatar Theodore Dalrymple, pretpostavljaju da je Kinsey vršio svoja istraživanja potaknut vlastitim seksualnim željama i potrebama.<ref>{{cite book|last=Jones|first=James H.|title=Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life|year=1997|publisher=Norton|location=New York|isbn=0-393-04086-0|edition=1. izdanje}}</ref>

Skupljao je snimani materijal sa seksualnim sadržajem iz cijelog svijeta, što mu je izazvalo probleme s [[carina|carinskom službom]] [[SAD]]-a, nakon zapljene [[Pornografija|pornografskih]] filmova [[1956.]] Kinsey je umro prije sudskog epiloga.<ref name="pbs"/>

Sljedeća velika [[kontroverze|kontroverza]] Kinseyevih istraživanja, bilo je skupljanje podataka u svezi [[orgazam]]a kod djece u preadolescentnoj dobi. Kinsey je unio prikupljene informacije u tablice 30 do 34 svoje knjige „Seksualno ponašanje muškarca“, u kojima se nalaze podatci o orgazmima tristotinjak muške djece od pet mjeseci do 14 godina starosti.<ref name="kinsey-tables">{{cite book|title= Sexual Behavior in the Human Male |last= Kinsey|first= Alfred Charles|coauthors=Clyde Eugene Mart|year= 1998. (reprint of 1948 original)|publisher=izdavač: Indiana University Press|pages=str. 178.–180. |isbn= 0-253-33412-8}}</ref> U prvo vrijeme je izjavio da je podatke prikupio od sjećanja odraslih osoba koje su u djetinjstvu bile prisiljene na spolne odnose, ali i od upitnika koje je popunilo devet odraslih ljudi koji su navodno imali spolne odnose s djecom<ref name="kinsey-inst">{{Citiranje časopisa |url=http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm |accessdate=21. siječnja 2013. |title=Kinsey Institute statement denies child abuse in study |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130123084849/http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm |archivedate=23. siječnja 2013. }}</ref> . Malo se pažnje pridavalo ovim podatcima punih četrdeset godina.<ref name="BeyondBed">{{cite news | last = Brown | first = Mick | title = The bedroom and beyond | publisher = Telegraph magazine | date = studeni 2004. | url = http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html | accessdate = 2009-12-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20091202074932/http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html | archivedate = 2. prosinca 2009. | deadurl = no }}</ref> Kasnije se ispostavilo da je sve podatke o [[Pedofilija|pedofiliji]] Kinsey prikupio od jednog jedinog pedofila, a prezentirao ih je kao da proizlaze iz različitih izvora. Kinsey je poštovao anonimnost te osobe i nije prijavio kazneno djelo pedofilije vlastima, jer je želio prikupiti što iskrenije odgovore.<ref>{{cite news|last = Welsh-Huggins |first = Andrews|title = Conservative group attacks Kinsey data on children |work = Herald-Times|year = 1995.|month = rujan|url = http://www.heraldtimesonline.com/stories/1995/09/06/archive.19950906.b0c15bb.sto}}</ref><ref name="Pool">{{cite news|last = Pool|first = Gary|title = Sex, science, and Kinsey: a conversation with Dr. John Bancroft - head of the Kinsey Institute for Research in Sex, Gender, and Reproduction|publisher = Humanist|date =rujan-listopad 1996.|url = http://findarticles.com/p/articles/mi_m1374/is_n5_v56/ai_18640605/pg_1|accessdate =2008-01-07}}</ref> Kinseyev Institut je kasnije izjavio da podatci iz tablca 30-34 uistinu proizlaze iz dnevnika samo jedne osobe, pisanog [[1917.]]<ref name="Pool"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html |accessdate=21. siječnja 2013. |title=Kinsey Institute director denies allegations by Reisman |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140212143625/http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html |archivedate=12. veljače 2014. }}</ref>

Kinseyevi biografi smatraju da je Kinseyeva seksualna aktivnost i orijentacija uvelike utjecala na njegovo istraživanje, tako da je krivo izabirao uzorke stanovništva za svoje upitnike. Unio je podatke prikupljene od velikog broja pojedinaca iz [[zatvor]]ske populacije i [[prostitucija|prostitutki]] klasificirajući ih ponekad kao osobe u [[brak]]u,<ref name="Jones">Jones, James H. (1997.). Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life. Izdavač: New York, Norton.</ref>, te je uklopio u analizu posebno velik broj [[Homoseksualizam|homoseksualnih]] osoba, što ga je vjerojatno donijelo do krivih zaključaka.<ref name="Vern1"/><ref name="Vern2"/>. Nikad nije uključio u istraživanja pojedince iz afro-američke populacije.<ref>{{cite journal|last = Reumann|first = Miriam|title = American Sexual Character: Sex, Gender, and National Identity in the Kinsey Reports|journal = Archives of Sexual Behavior|volume = svezak 36|issue =broj 5|page =str. 294.|publisher = Springer Netherlands|location = University of California Press, Berkeley|year = 2005.}}</ref> [[Paul Gebhard]] je [[1970-ih]] ponovo analizirao prikupljene podatke izbacivši one sumnjive, te utvrdio da su razlike u podatcima bile male.<ref>Gathorne-Hardy, Jonathan (2005.). ''Kinsey: A Biography'', str. 285. London: Pimlico</ref>

==Smrt==

Kinsey umire [[25. kolovoza]] [[1956.]], u 62. godini života. Uzrok smrti je srčano zatajenje kao posljedica [[Upala pluća|upale pluća]].<ref name = "APobit">{{cite news|url=http://writing.upenn.edu/~afilreis/50s/kinsey.html|title=Dr. Kinsey is Dead; Sex Researcher, 62|work=New York Times|date=26. kolovoza 1956.}}</ref>

==Kinsey u popularnoj kulturi==

Nakon objave knjige "Seksualno ponašanje žena", [[15. rujna]] [[1953.]] pojavljuje se u humorističkom kontekstu lik imena „Dr. Kinsey“ u jednoj epizodi TV komedije [[Jack Benny Program]], kao pogrbljeni gospodin koji intervjuira mlade djevojke. Ovo je bila prva aluzija na Kinseyev rad u [[masmediji]]ma.<ref>{{citiranje www|naslov=The Jack Benny Show from September 15, 1953|url=http://www.archive.org/details/Jack_Benny_09_15_1953|preuzeto=06. studenog 2011.}}</ref>

Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] ponovo se javilo veliko zanimanje za Kinseya i njegov rad.

[[2003.]] prikazan je [[mjuzikl]] naslova ''Dr. Sex'' koji obrađuje složenu vezu između Kinseya, njegove žene i njihovog zajedničkog ljubavnika Wally Matthewsa (jasna aluzija na Kinseyevog suradnika Clydea Martina). Premijera je predstavljena u [[Chicago|Chicagu]] i osvojila je sedam [[nagrada Joseph Jefferson]] za kazališnu izvrsnost.

[[Bill Condon]] je [[2004.]] režirao [[biografski film]] [[Kinsey (2004.)|''Kinsey'']] s [[Liam Neeson|Liamom Neesonom]] u glavnoj ulozi Kinseya i [[Laura Linney|Laurom Linney]] kao njegovom suprugom. Američki pisac [[Tom Coraghessan Boyle]] iste godine objavljuje roman "Unutarnji krug" (eng. ''The inner circle'') o povijesti seksologije u SAD-u i Kineyevom radu kroz oči jednog od njegovih bliskih suradnika.

Američka televizijska postaja [[PBS (postaja)|PBS]] [[2005.]] objavljuje dokumentarni film ''Kinsey'' u suradnji s Kinseyevim Institutom, koji je tom prilikom omogućio pristup pisanom materijalu iz svoje pismohrane.

==Važnije publikacije==

*{{Cite journal |year=1920. |title=New Species and Synonymy of American Cynipidae |journal=Bulletin of the American Museum of Natural History |volume=42 |pages= 293–317 |url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1148 |accessdate=22. rujna 2010}}
*{{Cite journal |year=1920. |title=Life Histories of American Cynipidae |journal=Bulletin of the American Museum of Natural History |volume=svezak 42 |pages=str. 319.–357. |url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1149 |accessdate=22. rujna 2010}}
*{{Cite journal |year=1920. |title=Phylogeny of Cynipid Genera and Biological Characteristics |journal=Bulletin of the American Museum of Natural History |volume=svezak 42 |pages=str. 357a-c, 358.–402. |url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1150 |accessdate=22. rujna 2010}}
*{{Cite journal |date=1926. |title=An Introduction to Biology |place=Philadelphia |publisher=J.B. Lippincott Company |postscript=  [http://www.textbookhistory.com/?p=21 Essay on Kinsey's textbook]}}
*{{Cite journal |year=1929. |title=The Gall Wasp Genus Cynips: A Study in the Origin of Species |journal=Indiana University Studies |volume=svezak 84-86 |pages=str. 1.–517. |postscript=  [http://books.google.com/books?id=p-OLJvwbDu4C&pg=PA228&dq=%22The+Gall+Wasp+Genus+Cynips+%22+kinsey#v=onepage&q=%22The%20Gall%20Wasp%20Genus%20Cynips%20%22%20kinsey&f=false Citation source]}}
*{{Cite journal |date=1933. revised 1938. |title=New Introduction to Biology |place=Philadelphia |publisher=J.B. Lippincott Co }}
*{{Cite journal |date=1936. |title=The Origin of Higher Categories in Cynips |series=Indiana University Publications. Science Series 4. Entomological Series |volume=svezak 10 |pages=str. 1.–334. |postscript=  (Citation source per Kinsey 1929)}}
*{{Cite journal |date=1996. drugo izdanje. Prvo izdanje iz 1943. |author=Merritt Lyndon Fernald |author2=Alfred Charles Kinsey |title=Edible Wild Plants of Eastern North America |place=Mineola, New York |publisher=Dover Publications (reprint of Harper 1958 edition |isbn=0-486-29104-9|url=http://books.google.com/?id=qog-7IjkFNYC&printsec=frontcover&dq=%22Edible+Wild+Plants+of+Eastern+North+America+%22+kinsey#v=onepage&q&f=false |accessdate=22 rujna 2010. |postscript=  First published 1943 b7 Idlewild Press, Cornwall-on-Hudson, N.Y.}}
* [[Kinseyevi izvještaji]]:
** ''Sexual Behavior in the Human Male'' (1948.- drugo izdanje 1998.)
** ''Sexual Behavior in the Human Female'' (1953.- drugo izdanje 1998.)

== Vidi još ==
* [[Kinseyjeva ljestvica]]
* [[Kinsey (film)]]

==Bibliografija==
{{izvori|2}}

{{GLAVNIRASPORED:Kinsey, Alfred}}
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Seksologija]]
[[Kategorija:Američki biolozi]]
[[Kategorija:Zoolozi]]
[[Kategorija:Entomolozi]]

←Starija inačica		Inačica od 01:38, 26. studenoga 2021.
Redak 35:		Redak 35:
	Kinsey je oduvijek pokazivao veliko zanimanje za botaniku i zoologiju, te je obitelji izrazio namjeru da studira [[Botanika\|botaniku]]. Otac se usprotivio i inzistirao je da upiše studij [[Strojarstvo\|strojarstva]] na [[Stevens Institute of Technology\|Stevensovom Institutu tehnologije]]. Dvije je godine studirao strojarstvo, ali se potom odupro očevoj volji i izrazio želju da upiše [[Biologija\|biologiju]] na [[Bowdoin College]] u [[Maine]]u.		Kinsey je oduvijek pokazivao veliko zanimanje za botaniku i zoologiju, te je obitelji izrazio namjeru da studira [[Botanika\|botaniku]]. Otac se usprotivio i inzistirao je da upiše studij [[Strojarstvo\|strojarstva]] na [[Stevens Institute of Technology\|Stevensovom Institutu tehnologije]]. Dvije je godine studirao strojarstvo, ali se potom odupro očevoj volji i izrazio želju da upiše [[Biologija\|biologiju]] na [[Bowdoin College]] u [[Maine]]u.

	Na jesen [[1914.]] Kinsey se upisuje na Bowdoin College, na kojem je počeo studirati [[Entomologija\|entomologiju]].<ref>{{~~Cite journal~~ \|last=Weinberg \|first=Martin S. \|year=1976. \|title=Sex Research: Studies from the Kinsey Institute \|pages=str. 25 \|publisher=izdavač: Oxford University Press \|location= \|isbn= \|postscript=<!--None-->}}</ref><ref>{{Cite book \|last=Gathorne-Hardy \|first=Jonathan \|year=2000. \|title=Sex, the Measure of All Things: A Life of Alfred C. Kinsey \|pages=str. 37.–38. \|publisher=izdavač: Indiana University Press \|location=Bloomington \|isbn=0-253-33734-8 \|postscript=<!--None-->}}</ref>[[1916.]] je diplomirao [[Biolgija\|biologiju]] i [[Psihologija\|psihologiju]] s najvećom ocjenom.<ref>{{~~Cite journal~~ \|last=Christenson \|first=Cornelia V. \|year=1971 \|title=SKinsey: A Biography \|pages=29 \|publisher=Indiana University Press \|location=Bloomington/London \|isbn= \|postscript=<!--None-->}}</ref> Nastavio je potom studije na [[Harvard]]u i [[Institut Bussey\|institutu Bussey]] koji je imao jedan od najzahtjevnijih programa biologije u [[SAD]]. Kinsey se tada orijentira na studij entomologije pod vodstvom [[William Morton Wheeler\|Williama Mortona Whellera]], jednog od najistaknutijih entomologa onog doba.		Na jesen [[1914.]] Kinsey se upisuje na Bowdoin College, na kojem je počeo studirati [[Entomologija\|entomologiju]].<ref>{{Citiranje časopisa \|last=Weinberg \|first=Martin S. \|year=1976. \|title=Sex Research: Studies from the Kinsey Institute \|pages=str. 25 \|publisher=izdavač: Oxford University Press \|location= \|isbn= \|postscript=<!--None-->}}</ref><ref>{{Cite book \|last=Gathorne-Hardy \|first=Jonathan \|year=2000. \|title=Sex, the Measure of All Things: A Life of Alfred C. Kinsey \|pages=str. 37.–38. \|publisher=izdavač: Indiana University Press \|location=Bloomington \|isbn=0-253-33734-8 \|postscript=<!--None-->}}</ref>[[1916.]] je diplomirao [[Biolgija\|biologiju]] i [[Psihologija\|psihologiju]] s najvećom ocjenom.<ref>{{Citiranje časopisa \|last=Christenson \|first=Cornelia V. \|year=1971 \|title=SKinsey: A Biography \|pages=29 \|publisher=Indiana University Press \|location=Bloomington/London \|isbn= \|postscript=<!--None-->}}</ref> Nastavio je potom studije na [[Harvard]]u i [[Institut Bussey\|institutu Bussey]] koji je imao jedan od najzahtjevnijih programa biologije u [[SAD]]. Kinsey se tada orijentira na studij entomologije pod vodstvom [[William Morton Wheeler\|Williama Mortona Whellera]], jednog od najistaknutijih entomologa onog doba.

	Izabrao je studij [[Filogeneza\|filogeneze]] [[Osa šiškarica\|ose šiškarice]] za svoju doktorsku dizertaciju, na čemu doktorira [[1919.]] na sveučilištu Harvard. [[1920.]] godine objavljuje niz znanstvenih radova o filogenezi ose šiškarice skupivši pritom više od 5 milijuna uzoraka osa danas pohranjenih u [[Američki prirodoslovni muzej\|Američkom prirodoslovnom muzeju]]<ref>{{~~Cite journal~~\| last=Yudell \|first=Michael \|title=Kinsey's Other Report \|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_6_108/ai_55127889 \|journal=Natural History \|issn=0028-0712 \|date=01. srpnja 1999. \|volume=svezak 108 \|issue=broj 6\| postscript=<!--None-->\|archiveurl=http://archive.is/aUNB\|archivedate=2012-07-09}}</ref>.		Izabrao je studij [[Filogeneza\|filogeneze]] [[Osa šiškarica\|ose šiškarice]] za svoju doktorsku dizertaciju, na čemu doktorira [[1919.]] na sveučilištu Harvard. [[1920.]] godine objavljuje niz znanstvenih radova o filogenezi ose šiškarice skupivši pritom više od 5 milijuna uzoraka osa danas pohranjenih u [[Američki prirodoslovni muzej\|Američkom prirodoslovnom muzeju]]<ref>{{Citiranje časopisa\| last=Yudell \|first=Michael \|title=Kinsey's Other Report \|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_6_108/ai_55127889 \|journal=Natural History \|issn=0028-0712 \|date=01. srpnja 1999. \|volume=svezak 108 \|issue=broj 6\| postscript=<!--None-->\|archiveurl=http://archive.is/aUNB\|archivedate=2012-07-09}}</ref>.

	Napisao je široko primjenjivan udžbenik biologije za srednju školu "Uvod u biologiju" (eng.''An Introduction to Biology'') [[1926.]] u kojem uvodi učenje o [[Evolucija\|evoluciji]] i ujedinjuje [[Botanika\|botaniku]] i [[Zoologija\|zoologiju]] u jedinstveni predmet.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Kinsey, A Biography\|first=Cornelia V.\|last=Christenson\|year=1971.\|publisher=izdavač: Indiana University Press\|page=str. 57\|isbn=0-253-14625-9}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|title=An Introduction to Biology\|first=Alfred Charles\|last=Kinsey\|editor=William Fletcher Russell\|year=1927.\|publisher=Lippincott}}</ref> Zajedno s [[Merritt Lyndon Fernald]]om, Kinsey [[1943.]] objavljuje knjigu „Jestive biljke Istočnih Sjedinjenih Američkih Država" (eng.''Edible Wild Plants of Eastern North America'').<ref>Del Tredici, Peter. "The Other Kinsey Report." ''Natural History'', ISSN 0028-071201. srpnja 2006., svezak 115, broj 6.</ref>		Napisao je široko primjenjivan udžbenik biologije za srednju školu "Uvod u biologiju" (eng.''An Introduction to Biology'') [[1926.]] u kojem uvodi učenje o [[Evolucija\|evoluciji]] i ujedinjuje [[Botanika\|botaniku]] i [[Zoologija\|zoologiju]] u jedinstveni predmet.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Kinsey, A Biography\|first=Cornelia V.\|last=Christenson\|year=1971.\|publisher=izdavač: Indiana University Press\|page=str. 57\|isbn=0-253-14625-9}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|title=An Introduction to Biology\|first=Alfred Charles\|last=Kinsey\|editor=William Fletcher Russell\|year=1927.\|publisher=Lippincott}}</ref> Zajedno s [[Merritt Lyndon Fernald]]om, Kinsey [[1943.]] objavljuje knjigu „Jestive biljke Istočnih Sjedinjenih Američkih Država" (eng.''Edible Wild Plants of Eastern North America'').<ref>Del Tredici, Peter. "The Other Kinsey Report." ''Natural History'', ISSN 0028-071201. srpnja 2006., svezak 115, broj 6.</ref>
Redak 84:		Redak 84:
	==Važnije publikacije==		==Važnije publikacije==

	*{{~~Cite journal~~ \|year=1920. \|title=New Species and Synonymy of American Cynipidae \|journal=Bulletin of the American Museum of Natural History \|volume=42 \|pages= 293–317 \|url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1148 \|accessdate=22. rujna 2010}}		*{{Citiranje časopisa \|year=1920. \|title=New Species and Synonymy of American Cynipidae \|journal=Bulletin of the American Museum of Natural History \|volume=42 \|pages= 293–317 \|url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1148 \|accessdate=22. rujna 2010}}
	*{{~~Cite journal~~ \|year=1920. \|title=Life Histories of American Cynipidae \|journal=Bulletin of the American Museum of Natural History \|volume=svezak 42 \|pages=str. 319.–357. \|url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1149 \|accessdate=22. rujna 2010}}		*{{Citiranje časopisa \|year=1920. \|title=Life Histories of American Cynipidae \|journal=Bulletin of the American Museum of Natural History \|volume=svezak 42 \|pages=str. 319.–357. \|url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1149 \|accessdate=22. rujna 2010}}
	*{{~~Cite journal~~ \|year=1920. \|title=Phylogeny of Cynipid Genera and Biological Characteristics \|journal=Bulletin of the American Museum of Natural History \|volume=svezak 42 \|pages=str. 357a-c, 358.–402. \|url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1150 \|accessdate=22. rujna 2010}}		*{{Citiranje časopisa \|year=1920. \|title=Phylogeny of Cynipid Genera and Biological Characteristics \|journal=Bulletin of the American Museum of Natural History \|volume=svezak 42 \|pages=str. 357a-c, 358.–402. \|url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1150 \|accessdate=22. rujna 2010}}
	*{{~~Cite journal~~ \|date=1926. \|title=An Introduction to Biology \|place=Philadelphia \|publisher=J.B. Lippincott Company \|postscript=  [http://www.textbookhistory.com/?p=21 Essay on Kinsey's textbook]}}		*{{Citiranje časopisa \|date=1926. \|title=An Introduction to Biology \|place=Philadelphia \|publisher=J.B. Lippincott Company \|postscript=  [http://www.textbookhistory.com/?p=21 Essay on Kinsey's textbook]}}
	*{{~~Cite journal~~ \|year=1929. \|title=The Gall Wasp Genus Cynips: A Study in the Origin of Species \|journal=Indiana University Studies \|volume=svezak 84-86 \|pages=str. 1.–517. \|postscript=  [http://books.google.com/books?id=p-OLJvwbDu4C&pg=PA228&dq=%22The+Gall+Wasp+Genus+Cynips+%22+kinsey#v=onepage&q=%22The%20Gall%20Wasp%20Genus%20Cynips%20%22%20kinsey&f=false Citation source]}}		*{{Citiranje časopisa \|year=1929. \|title=The Gall Wasp Genus Cynips: A Study in the Origin of Species \|journal=Indiana University Studies \|volume=svezak 84-86 \|pages=str. 1.–517. \|postscript=  [http://books.google.com/books?id=p-OLJvwbDu4C&pg=PA228&dq=%22The+Gall+Wasp+Genus+Cynips+%22+kinsey#v=onepage&q=%22The%20Gall%20Wasp%20Genus%20Cynips%20%22%20kinsey&f=false Citation source]}}
	*{{~~Cite journal~~ \|date=1933. revised 1938. \|title=New Introduction to Biology \|place=Philadelphia \|publisher=J.B. Lippincott Co }}		*{{Citiranje časopisa \|date=1933. revised 1938. \|title=New Introduction to Biology \|place=Philadelphia \|publisher=J.B. Lippincott Co }}
	*{{~~Cite journal~~ \|date=1936. \|title=The Origin of Higher Categories in Cynips \|series=Indiana University Publications. Science Series 4. Entomological Series \|volume=svezak 10 \|pages=str. 1.–334. \|postscript=  (Citation source per Kinsey 1929)}}		*{{Citiranje časopisa \|date=1936. \|title=The Origin of Higher Categories in Cynips \|series=Indiana University Publications. Science Series 4. Entomological Series \|volume=svezak 10 \|pages=str. 1.–334. \|postscript=  (Citation source per Kinsey 1929)}}
	*{{~~Cite journal~~ \|date=1996. drugo izdanje. Prvo izdanje iz 1943. \|author=Merritt Lyndon Fernald \|author2=Alfred Charles Kinsey \|title=Edible Wild Plants of Eastern North America \|place=Mineola, New York \|publisher=Dover Publications (reprint of Harper 1958 edition \|isbn=0-486-29104-9\|url=http://books.google.com/?id=qog-7IjkFNYC&printsec=frontcover&dq=%22Edible+Wild+Plants+of+Eastern+North+America+%22+kinsey#v=onepage&q&f=false \|accessdate=22 rujna 2010. \|postscript=  First published 1943 b7 Idlewild Press, Cornwall-on-Hudson, N.Y.}}		*{{Citiranje časopisa \|date=1996. drugo izdanje. Prvo izdanje iz 1943. \|author=Merritt Lyndon Fernald \|author2=Alfred Charles Kinsey \|title=Edible Wild Plants of Eastern North America \|place=Mineola, New York \|publisher=Dover Publications (reprint of Harper 1958 edition \|isbn=0-486-29104-9\|url=http://books.google.com/?id=qog-7IjkFNYC&printsec=frontcover&dq=%22Edible+Wild+Plants+of+Eastern+North+America+%22+kinsey#v=onepage&q&f=false \|accessdate=22 rujna 2010. \|postscript=  First published 1943 b7 Idlewild Press, Cornwall-on-Hudson, N.Y.}}
	* [[Kinseyevi izvještaji]]:		* [[Kinseyevi izvještaji]]:
	** ''Sexual Behavior in the Human Male'' (1948.- drugo izdanje 1998.)		** ''Sexual Behavior in the Human Male'' (1948.- drugo izdanje 1998.)