WikiSysop: bnz

2022-04-29T18:50:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18:50, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Algoritam'''-->~~
	[[Datoteka:Euclid_flowchart.svg\|desno\|mini\| [[Dijagram tijeka\|Dijagram]] algoritma ( Euclidov algoritam ) za izračunavanje najvećeg zajedničkog djelitelja (NZD) dva broja ''a'' i ''b'' na mjestima nazvanim A i B. Algoritam se nastavlja uzastopnim oduzimanjem u dvije petlje: AKO test B ≥ A daje „da“ ili „istina” (točnije, ''broj'' ''b'' u lokaciji B veći je ili jednak ''broju'' ''a'' u mjestu A) Zatim, algoritam Određuje b ← b - A (što znači da broj ''b'' - ''A'' zamjenjuje staru ''b).'' Slično tome, AKO A> B, PA A ← A - B. Proces se prekida kada je (sadržaj od) B jednak 0, dajući NZD u A. (Algoritam izveden iz ''Scott 2009: 13; symbols and drawing style from Tausworthe 1977''). ]]		[[Datoteka:Euclid_flowchart.svg\|desno\|mini\| [[Dijagram tijeka\|Dijagram]] algoritma ( Euclidov algoritam ) za izračunavanje najvećeg zajedničkog djelitelja (NZD) dva broja ''a'' i ''b'' na mjestima nazvanim A i B. Algoritam se nastavlja uzastopnim oduzimanjem u dvije petlje: AKO test B ≥ A daje „da“ ili „istina” (točnije, ''broj'' ''b'' u lokaciji B veći je ili jednak ''broju'' ''a'' u mjestu A) Zatim, algoritam Određuje b ← b - A (što znači da broj ''b'' - ''A'' zamjenjuje staru ''b).'' Slično tome, AKO A> B, PA A ← A - B. Proces se prekida kada je (sadržaj od) B jednak 0, dajući NZD u A. (Algoritam izveden iz ''Scott 2009: 13; symbols and drawing style from Tausworthe 1977''). ]]
	[[Datoteka:Diagram_for_the_computation_of_Bernoulli_numbers.jpg\|mini\| Dijagram Adae Lovelace iz "note G", prvi objavljeni računalni algoritam. ]]		[[Datoteka:Diagram_for_the_computation_of_Bernoulli_numbers.jpg\|mini\| Dijagram Adae Lovelace iz "note G", prvi objavljeni računalni algoritam. ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T12:28:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Euclid_flowchart.svg|desno|mini| [[Dijagram tijeka|Dijagram]] algoritma ( Euclidov algoritam ) za izračunavanje najvećeg zajedničkog djelitelja (NZD) dva broja ''a'' i ''b'' na mjestima nazvanim A i B. Algoritam se nastavlja uzastopnim oduzimanjem u dvije petlje: AKO test B ≥ A daje „da“ ili „istina” (točnije, ''broj'' ''b'' u lokaciji B veći je ili jednak ''broju'' ''a'' u mjestu A) Zatim, algoritam Određuje b ← b - A (što znači da broj ''b'' - ''A'' zamjenjuje staru ''b).'' Slično tome, AKO A> B, PA A ← A - B. Proces se prekida kada je (sadržaj od) B jednak 0, dajući NZD u A. (Algoritam izveden iz ''Scott 2009: 13; symbols and drawing style from Tausworthe 1977''). ]]
[[Datoteka:Diagram_for_the_computation_of_Bernoulli_numbers.jpg|mini| Dijagram Adae Lovelace iz "note G", prvi objavljeni računalni algoritam. ]]
U [[Matematika|matematici]] i [[Računarstvo|informatici]], '''algoritam''' je konačni niz precizno definiranih, računalno izvedljivih uputa, tipično za rješavanje klase problema ili za izvršavanje računa. Algoritmi su uvijek nedvosmisleni i koriste se kao specifikacije za obavljanje izračuna, obrade podataka, automatiziranog zaključivanja i drugih zadataka.

Kao učinkovita metoda, algoritam se može izraziti unutar ograničene količine prostora i vremena, i u dobro definiranom formalnom jeziku za izračunavanje [[Funkcija (matematika)|funkcije]] . Polazeći od početnog stanja i inicijalnog unosa (možda i praznog), upute opisuju [[Računanje|izračun]] koji se, kada se izvodi, nastavlja kroz ograničeni broj dobro definiranih sukcesivnih stanja, na kraju stvarajući "izlaz" i završava u konačnom završnom stanju. Prijelaz iz jednog stanja u drugo nije nužno [[Determinizam|determinističko]]; neki algoritmi, poznati kao randomizirani algoritmi, uključuju nasumični unos.

Koncept algoritma postoji još od antike. [[Aritmetika|Aritmetičke]] algoritme, kao što je algoritam za podjelu, koristili su stari babilonski matematičari c. 2500. godine prije Krista i egipatski matematičari c. 1550. pr. Grčki su matematičari kasnije koristili algoritme na [[Eratostenovo sito|sito Eratostena]] za pronalazak pravih brojeva, i euklidski algoritam za pronalaženje najvećeg zajedničkog djelitelja dva broja. Arapski matematičari kao što je [[Al Kindi|Al-Kindi]] u 9. stoljeću koristili su [[Kriptografija|kriptografske]] algoritme za [[Kriptoanaliza|probijanje koda]] temeljeni na frekvencijskoj analizi .

Sama riječ ''algoritam'' potječe od perzijskog matematičara iz 9. stoljeća [[Al-Hvarizmi|Muḥammada ibn Mūsā Mūsā al-Khwārizmī]], latinizirano''Algoritmija''. Djelomična formalizacija onoga što bi postalo moderni koncept algoritma započela je pokušajima da se riješi [[Entscheidungsproblem]] (problem odluke) koji je postavio [[David Hilbert]] 1928. godine. Kasnije su formalizacije definirane kao pokušaji definiranja "učinkovite proračunljivosti " ili "učinkovite metode". Te formalizacije obuhvaćale su rekurzivne funkcije [[Kurt Gödel|Gödel]] - Herbrand - Kleene iz 1930., 1934. i 1935., [[Lambda račun|lambda računica]] [[Alonzo Church|Crkve Alonza]] iz 1936., Formulacija 1 Emila Pota iz 1936. i [[Turingov stroj|Turingovoga stroja]] [[Alan Turing|Alana Turinga]] iz 1936–37 i 1939.

== Etimologija ==
Riječ 'algoritam' svoje korijene ima u latinizaciji imena perzijskog matematičara [[Al-Hvarizmi|Muhammeda ibn Musa al-Khwarizmija]] u prvim koracima prema ''algorizmu''. Al-Khwarizmi ([[Arapski jezik|Arapski]]: الخوارزمي‎, [[Perzijski jezik|Perzijski]]: خوارزمی‎, c. 780–850) bio je [[Perzijanci|perzijski]] matematičar, [[astronom]], [[geograf]] i znanstvenik u Kući mudrosti u [[Bagdad|Bagdadu]], čije ime znači „porijeklom iz [[Horezm|Hvarazma]] “, regije koja je bila dio [[Veliki Iran|Velikog Irana,]] a sada je u [[Uzbekistan|Uzbekistanu]].

Na engleskom jeziku izraz ''algoritam'' prvi puta je korišten 1230., a zatim ga je spomenuo [[Geoffrey Chaucer|Chaucer]] 1391. godine. Engleski je usvojio francuski izraz, ali tek je u 19. stoljeću "algoritam" poprimio značenje koje ima u modernom engleskom.

Još jedna rana upotreba riječi je iz 1240., u priručniku pod nazivom ''Carmen de Algorismo'' koji je napisao Alexandre de Villedieu . Započinje s: {{Citiranje|''Haec algorismus ars praesens dicitur, in qua / Talibus Indorum fruimur bis quinque figuris.''}} što u prijevodu znači: {{Citiranje|Algoritam je umjetnost pomoću koje u sadašnjosti koristimo te Indijske izraze, koji broj daje dva puta pet.}} Pjesma je dugačka nekoliko stotina redaka i sažima umjetnost izračuna s novim stilom indijskih kockica, ili Talibus Indorum, ili hinduističkim brojevima.

== Oblikovanje algoritma ==
Tipični koraci u razvoju algoritama:

# Definicija problema
# Razvoj modela
# Specifikacija algoritma
# Izrada algoritma
# Provjera ispravnosti algoritma
# Analiza algoritma
# Provedba algoritma
# Testiranje programa
# Priprema dokumentacije

== Implementacija ==
[[Datoteka:TTL_npn_nand.svg|desno|mini| Logički NAND algoritam elektronički implementiran u čip 7400 ]]
Većina algoritama predviđena je za implementaciju u obliku [[Računalni program|računalnih programa]]. Međutim, algoritmi se također primjenjuju na druge načine, na primjer, u [[Neuronska mreža|biološkoj neurološkoj mreži]] (na primjer, [[Ljudski mozak|ljudski mozak koji]] provodi [[Aritmetika|aritmetiku]] ili insekt koji traži hranu), u [[Električne mreže|električnom krugu]] ili u mehaničkom uređaju.

== Računalni algoritmi ==
[[Datoteka:Euclid's_algorithm_structured_blocks_1.png|desno|mini|319x319px| Primjeri dijagrama tijeka kanonskih Böhm-Jacopini struktura ]]
U [[Računalo|računalnim sustavima]] algoritam je u primjer [[Logika|logike]] napisane u softveru od strane proizvođača softvera, kako bi bio učinkovit za namjeravano "ciljno" računalo (računala) da proizvedu ''izlaz'' s danog (možda nultu) ''ulaza'' . Optimalni algoritam, čak i pokretanje starog hardvera, dao bi brže rezultate od ne-optimalnog algoritma (veće složenosti vremena) za istu svrhu, koji radi u učinkovitijem hardveru; zato se algoritmi, poput računalnog hardvera, smatraju tehnologijom.

== Primjeri ==

=== Primjer algoritma ===
[[Datoteka:Sorting_quicksort_anim.gif|desno|mini| Animacija quicksort algoritma razvrstavanja niza slučajnih vrijednosti. Crvene trake označavaju element okreta; na početku animacije kao element okreta odabran je element najudaljeniji od desne strane. ]]
Jedan od najjednostavnijih algoritama je pronaći najveći broj na popisu brojeva slučajnim redoslijedom. Pronalaženje rješenja zahtijeva uvid u svaki broj na popisu. Iz ovoga slijedi jednostavan algoritam koji se u opisu na visokoj razini u engleskoj prozi može opisati u sljedećim koracima:

# Ako u skupu nema brojeva, onda nema ni najvišeg broja.
# Pretpostavimo da je prvi broj u setu najveći broj u setu.
# Za svaki preostali broj u skupu: ako je taj broj veći od trenutno najvećeg broja, smatrajte ovaj broj najvećim brojem u skupu.
# Kada u setu ne ostane nijedan broj koji treba ponoviti, smatrajte da je trenutno najveći broj najveći broj skupa.

Unos: A list of numbers ''L''.
Ispis: The largest number in the list ''L''.

'''if''' ''L.size'' = 0 '''return''' null
''largest'' ← ''L''[0]
'''for each''' ''item'' '''in''' ''L'', '''do'''
'''if''' ''item'' > ''largest'', '''then'''
''largest'' ← ''item''
'''return''' ''largest''
== Kontinuirani algoritmi ==
Definicija kontinuiranog algoritma:

* Algoritam koji radi na podacima koji predstavljaju kontinuirane količine, iako su ti podaci predstavljeni diskretnim aproksimacijama - takvi se algoritmi proučavaju u [[Numerička analiza|numeričkoj analizi]]; ili
* Algoritam u obliku [[diferencijalne jednadžbe]] koji djeluje kontinuirano na podatke i radi na [[Analogno računalo|analognom računalu]].

[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]
[[Kategorija:Algoritmi| ]]

Algoritam - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica