<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Alojz_Gradnik</id>
	<title>Alojz Gradnik - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Alojz_Gradnik"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Alojz_Gradnik&amp;action=history"/>
	<updated>2026-06-18T19:01:17Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Alojz_Gradnik&amp;diff=493600&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Alojz_Gradnik&amp;diff=493600&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-04-29T23:38:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 23:38, 29. travnja 2022.&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--'''Alojz Gradnik'''--&amp;gt;&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;'''Alojz Gradnik''' ([[3. kolovoza]] [[1882.]] - [[14. srpnja]] [[1967.]]), [[slovenski jezik|slovenski]] [[pisac]] i [[prevoditelj]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;'''Alojz Gradnik''' ([[3. kolovoza]] [[1882.]] - [[14. srpnja]] [[1967.]]), [[slovenski jezik|slovenski]] [[pisac]] i [[prevoditelj]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Alojz_Gradnik&amp;diff=73411&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Alojz_Gradnik&amp;diff=73411&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-30T01:52:29Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Alojz Gradnik'''--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Alojz Gradnik''' ([[3. kolovoza]] [[1882.]] - [[14. srpnja]] [[1967.]]), [[slovenski jezik|slovenski]] [[pisac]] i [[prevoditelj]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Život==&lt;br /&gt;
Gradnik je rođen u selu Medana u regiji [[Brda (Slovenija)|Goriška Brda]] koja su se tada nalazila u [[Austro-Ugarsko Carstvo|Austro-Ugarskom Carstvu]], a danas su dio [[Slovenija|slovenske]] pokrajine [[Goriška|Goriške]]. Otac mu je bio [[Slovenci|slovenski]] seljak iz siromašne obitelji koji je stekao poprilično bogatstvo [[vinarstvo|proizvodnjom vina]]. Majka mu je bila [[Furlani|Furlanka]] iz [[grofovija Gorica i Gradiška|grofovije Gorice i Gradiške]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gradnik je polazio prestižnu višejezičnu [[gimnazija|državnu gimnaziju]] u [[Gorica (grad)|Gorici]], a nakon toga je krenuo na studij [[pravo|prava]] u [[Beč]]u. Nakon diplomiranja [[1907.]], služio je kao okružni [[sudac]] u gradu [[Pula|Puli]], u [[Gorica (grad)|Gorici]] i nekoliko manjih gradova diljem [[Austrijsko primorje|Austrijskog primorja]]. Godine 1920., nakon [[Kraljevina Italija (1861.-1946.)|talijanske aneksije]] [[Julijska krajina|Julijske krajine]], emigrirao je u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] gdje je nastavio karijeru suca. U kasnim [[1920-ih|1920-ima]] radio je kao stručni savjetnik u Ministarstvu pravde u [[Beograd]]u. Kasnije je imenovan članom Visokog suda za sigurnost države u kojem je provodio politička suđenja. Od [[1936.]] do [[1941.]] radio je kao član takozvanog ''Stola sedmorice'', [[prizivni sud|prizivnog suda]] koji je imao jurisdikciju na svim [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|bivšim austrougarskim dijelovima Jugoslavije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što su [[sile Osovine]] [[invazija Jugoslavije|napale Jugoslaviju]] u travnju 1941. nove [[fašizam|fašističke]] vlasti [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] su ga razriješili službe. Tada se vratio u Ljubljanu. Između [[1942.]] i [[1943.]] [[Talijanski fašizam|talijanske fašističke]] okupacijske snage internirale su ga u [[koncentracijski logor]] [[Gonars]]. Iskustvo koncentracijskog logora snažno će utjecati na kasniju njegovu poeziju. Nakon kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vratio se u Ljubljanu gdje je proveo ostatak svog života kao umirovljenik. Nakon rujna [[1947.]], kada je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] pripojila [[Slovensko primorje]], redovito je posjećivao svoje rodno selo, provodeći većinu ljeta pišući poeziju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Unatoč nekoliko ljubavnih afera u mladosti, većinu svog života proveo je kao neženja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gradnik je bio [[višejezičnost|poliglot]]: osim slovenskog, tečno je govorio [[talijanski jezik|talijanski]], [[furlanski jezik|furlanski]], [[njemački jezik|njemački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[srpski jezik|srpski]], [[engleski jezik|engleski]] i [[francuski jezik|francuski]]. Također je govorio [[ruski jezik|ruski]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[španjolski jezik|španjolski]], [[latinski jezik|latinski]] i [[starogrčki jezik|starogrčki]], a studirao je nekoliko orijentalnih jezika poput [[sanskrt]]a, [[perzijski jezik|perzijskog]], [[bengali]]ja i [[mandarinski jezik|mandarinskog]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umro je u [[Ljubljana|Ljubljani]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Rad==&lt;br /&gt;
Gradnik je bio profilirani autor. Tijekom svog života, između [[1916.]] i [[1944.]], objavio je devet zbirki pjesama i ostavio je velik broj neobjavljenih radova. Zajedno s [[Izidor Cankar|Izidorom Cankarom]] i [[Ivan Pregelj|Ivanom Pregeljem]], Gradnik je pripadao onim slovenskim autorima koji su slijedili prvu [[modernizam|modernističku]] generaciju u [[Slovenska književnost|slovenskoj književnosti]] ([[Ivan Cankar]], [[Oton Župančič]], [[Dragotin Kette]] i ostali). Gradnik je uvelike bio pod utjecajem radova pjesnika [[Josip Murn Aleksandrov|Josipa Murna Aleksandrova]], a vjerojatno je bio među prvima koji su priznali Murnov pjesnički genij. Kao i Murn, Gradnik je u svoju poeziju inkorporirao [[impresionizam|impresionističke]] prikaze ladanja i seoskog života. Gradnikov stil i rječnik bili su jednostavni sa složenim motivima i sadržajima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gradnikova rana poezija bila je jednako jako inspirirana starijim generacijama slovenskih pjesnika (modernisti, ali i [[Simon Gregorčič]] i [[France Prešeren]]) i europskim [[dekadentni pokret|dekadentnim pokretom]]. Jedna od specifičnih osobina Gradnikove rane poezije bila je intenzivan fokus na odnosu između [[Eros]]a i [[Tanatos]]a: to jest, između erotske strasti i motiva smrti. Kasnije se odmaknuo od [[dekadentizam|dekadentizma]], ponovo otkrivši svoju [[rimokatoličanstvo|rimokatoličku]] vjeru i okrenuvši se više [[mistika|mističnim]] temama, zadržavajući jednostavan i jasan jezik. Također je pisao domoljubne pjesme, u kojima je iznio intimne osjećaje boli, nade i razočarenja zbog tragedija u suvremenoj [[povijest Slovenije|slovenskoj povijesti]]. Slovenska [[esejist]]ica [[Simona Škrabec]] usporedila je Gradnikova kasnija djela s djelima [[Katalonija|katalonskog]] pjesnika [[Salvador Espriu|Salvadora Espriua]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gradnik je također bio važan prevoditelj. Među ostalim djelima preveo je prva dva djela [[Dante]]ove ''[[Božanska komedija|Božanske komedije]]'' na slovenski. Preveo je radove istaknutih autora poput [[Francesco Petrarca|Francesca Petrarce]], [[Giacomo Leopardi|Giacoma Leopardija]], [[Rabindranath Tagore|Rabindranatha Tagorea]], [[Giosuè Carducci|Giosuèa Carduccija]], [[Romain Rolland|Romaina Rollanda]], [[Omar Khayyam|Omara Khayyama]], [[Jovan Jovanović Zmaj|Jovana Jovanovića Zmaja]], [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]], [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], [[Petar Petrović Njegoš|Petra Petrovića Njegoša]], [[Ugo Foscolo|Uga Foscola]], [[Anton Čehov|Antona Čehova]], [[Juan Ramón Jiménez|Juana Ramóna Jiméneza]], [[John Erskine|Johna Erskinea]], [[Federico García Lorca|Federica Garcíje Lorce]], [[Sándor Petőfi|Sándora Petőfija]] i drugih.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također je pisao dječju književnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Smartno-GoriskaBrda.jpg|350px|mini|desno|Selo u regiji [[Brda (Slovenija)|Goriška Brda]], glavno nadahnuće Gradnikova pjesništva.]]&lt;br /&gt;
==Utjecaj i nasljeđe==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se Gradnik smatra najvažnijim slovenskim [[pjesnik]]om u međuratnom razdoblju, odmah uz [[Oton Župančič|Otona Župančiča]], i jednim od najvažnijih [[Popis pjesnika na slovenskom jeziku|slovenskih pjesnika]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Tijekom svoga života većinom je bio izostavljen od kritičara. Sa svojim tradicionalnim stilom i [[konzervativizam|konzervativnim]] [[pogled na svijet|pogledom na svijet]], ostao je izvan suvremenog književnog glavnog strujanja. Ipak, utjecao je na radove nekih visoko talentiranih nekonvencionalnih autora poput [[Lili Novy]] i [[France Balantič|Francea Balentiča]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon uspostave [[komunistički režim|komunističkog režima]] u [[SFRJ|Jugoslaviji]] nakon [[1945.]] njegov se položaj pogoršao. Gradnik je bio [[antifašizam|antifašist]], simpatizirajući s [[Oslobodilna fronta slovenskog naroda|Oslobodilnom frontom slovenskog naroda]], pa je čak napisao nekoliko pjesama o [[Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941.-1945.|Narodnooslobodilačkom ratu]] u Sloveniji. Usprkos svemu, njegov duboki [[kršćanstvo|kršćanski]] religijski osjećaj i njegov [[magični realizam|magični realistični]] stil komunisti su vidjeli kao [[reakcionizam|reakcionarne]]. Njegovo članstvo u Visokom sudu za sigurnost države, koje je osudilo nekoliko komunističkih aktivista, bilo je daljnji razlog za padanje u nemilost tijekom [[Josip Broz Tito|Tito]]va režima. Iako nije trpio nikakve progone, bio je udaljen iz javnog života. Između 1945. i 1967. objavio je većinu prijevoda, a nijedan dio njegove nove poezije nije bio objavljen. Kada je umro nije bilo nikakve javne komemoracije u njegovu čast, niti je bio uključen u [[kanon]]sku misao u školama. U Jugoslaviji nijedna ulica ili institucija nisu nazvani po njemu sve do [[1990.]] Usprkos tome, mnoge njegove pjesme stekle su veliku popularnost u njegovom rodnom kraju, a lokalna škola u talijanskoj [[općina|općini]] [[San Floriano del Collio]] nazvana je po njemu u kasnim [[1970-ih|1970-ima]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno je otkriven tijekom kasnih [[1980-ih]] kada je uzdignut u istinskog nacionalnog pjesnika po prvi put. Postao je glavni izvor utjecaja na mlađe generacije [[postmodernizam|postmodernih]] autora poput [[Aleš Debeljak|Aleša Debeljaka]], [[Nevin Birsa|Nevina Birse]], [[Aleš Šteger|Aleša Štegera]] i drugih.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od sredine [[1996.]] u kolovozu se održava godišnji festival u njegovom rodnom selu Medani nazvan &amp;quot;Dani poezije i vina&amp;quot; (''Dnevi poezije in vina''), na koji su pozvani mladi međunarodni pjesnici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Bibliografija==&lt;br /&gt;
* ''Padajoče zvezde'' - (&amp;quot;Padajuće zvijezde&amp;quot;, [[1916.]]) &lt;br /&gt;
* ''Pot bolesti'' - (&amp;quot;Put bolesti&amp;quot;, [[1922.]]) &lt;br /&gt;
* ''De Profundis'' - ([[1926.]]) &lt;br /&gt;
* ''Svetle samote'' - (&amp;quot;Svijetle samoće&amp;quot;, [[1932.]]) &lt;br /&gt;
* ''Večni studenci'' - (&amp;quot;Vječni studenci&amp;quot;, [[1938.]]) &lt;br /&gt;
* ''Zlate lestve'' - (&amp;quot;Zlatne ljestve&amp;quot;, [[1940.]]) &lt;br /&gt;
* ''Bog in umetnik'' - (&amp;quot;Bog i umjetnik&amp;quot;, [[1943.]]) &lt;br /&gt;
* ''Pojoča kri'' - (&amp;quot;Pjevajuća krv&amp;quot;, [[1944.]]) &lt;br /&gt;
* ''Pesmi o Maji'' - (&amp;quot;Pjesme o Maji&amp;quot;, 1944.) &lt;br /&gt;
* ''Grozdje [[Girlanda|Girlande]]'' - (&amp;quot;Grožđe Girlande&amp;quot;)&lt;br /&gt;
* ''Tolmin'' - (&amp;quot;[[Tolmin]]&amp;quot;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
*[[Taras Kermauner]], ''Gradnikova pot k Bogu'' (Nova Gorica: Zveza kulturnih organizacij, 1997).&lt;br /&gt;
*Fedora Ferluga Petronio, &amp;quot;Alojz Gradnik - Pesnik goriških Brd: mednarodni simpozij ob 125. obletnici pesnikovega rojstva&amp;quot;, [[Primorski dnevnik]], y. 69, n. 113 (May 13, 2007).&lt;br /&gt;
*Danila Zuljan Kumar, &amp;quot;Z referati osvetlili njegovo poezijo: Gradnikov simpozij na Univerzi v Vidmu, Briški časnik, y. 11, n. 47 (2007).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Više informacija==&lt;br /&gt;
*[[Popis pjesnika na slovenskom jeziku]]&lt;br /&gt;
*[[Jakob Savinšek]]&lt;br /&gt;
*[[Slovenska književnost]]&lt;br /&gt;
*[[Kultura Slovenije]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Gradnik, Alojz}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Slovenski književnici]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Slovenski pjesnici]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>