WikiSysop: bnz

2022-04-30T03:29:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 03:29, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alt'''-->~~[[File:Alto vocal range second.png\|thumb\|410px\|<center>Opseg (ženskog) alta; žuto obojena tipka [[glasovir]]a označava [[ton]] ''c1''</center>]]		[[File:Alto vocal range second.png\|thumb\|410px\|<center>Opseg (ženskog) alta; žuto obojena tipka [[glasovir]]a označava [[ton]] ''c1''</center>]]
	[[File:Opseg_alta.JPG\|thumb\|310px\|<center>Opseg alta notiran u violinskom i altovskom ključu</center>]]		[[File:Opseg_alta.JPG\|thumb\|310px\|<center>Opseg alta notiran u violinskom i altovskom ključu</center>]]
	[[File:Mahler_-_Kindertotenlieder,_IV_(Anderson,_Monteux,_1950).ogg\|thumb\|[[Marian Anderson]] pjeva IV. pjesmu iz ciklusa ''Pjesme o mrtvoj djeci'' [[Gustav Mahler\|Gustava Mahlera]] (snimka iz [[1950.]])]]		[[File:Mahler_-_Kindertotenlieder,_IV_(Anderson,_Monteux,_1950).ogg\|thumb\|[[Marian Anderson]] pjeva IV. pjesmu iz ciklusa ''Pjesme o mrtvoj djeci'' [[Gustav Mahler\|Gustava Mahlera]] (snimka iz [[1950.]])]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-26T01:25:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Alto vocal range second.png|thumb|410px|<center>Opseg (ženskog) alta; žuto obojena tipka [[glasovir]]a označava [[ton]] ''c1''</center>]]
[[File:Opseg_alta.JPG|thumb|310px|<center>Opseg alta notiran u violinskom i altovskom ključu</center>]]
[[File:Mahler_-_Kindertotenlieder,_IV_(Anderson,_Monteux,_1950).ogg|thumb|[[Marian Anderson]] pjeva IV. pjesmu iz ciklusa ''Pjesme o mrtvoj djeci'' [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]] (snimka iz [[1950.]])]]
[[File:Lieurance_-_Schumann-Heink_-_By_the_waters_of_Minnetonka_(1926).ogg|thumb|[[Ernestine Schumann-Heink]] pjeva pjesmu ''By the Waters of Minnetonka'' [[Thurlow Lieurance|Thurlowa Lieurancea]] (snimka iz [[1926.]])]]
'''Alt''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''altus'' = visok; [[Njemački jezik|njem.]] ''Alt'', [[Engleski jezik|engl.]] i [[Talijanski jezik|tal.]] ''contralto'', [[Francuski jezik|franc.]] ''haute-contre'') je najdublji ženski ili dječji (dječački) [[Pjevanje|glas]] uobičajenoga opsega od ''a'' do ''e2''.

Kad govorimo o ''altu'' kao [[Pjevanje#Klasifikacija pjevačkih glasova|pjevačkom glasu]], ima slučajeva da je spomenuti opseg i veći: od ''e'' ili ''d'' pa čak do ''h2'', ali tu je, dakako, riječ o sasvim osobitim iznimkama i individualnim razlikama. S obzirom na položinu, boju i karakter glasa, moguće je razlikovati čak tri podvrste alta: koloraturni, lirski i dramski (duboki alt). U stručnoj literaturi autori često navode različite opsege za pojedine pjevačke glasove pa je tako, u ovom slučaju, i s altom.{{fusg|1}} Ta razlika proizlazi iz povijesnih i stilskih odrednica glazbene prakse i vremena u kojemu su pojedini [[skladatelj]]i živjeli i djelovali.

== Višeznačnost pojma ''alt'' ==
Naziv ''alt'' se prvi put javlja oko [[1450.]] godine, kada se u [[Polifonija|polifonoj]] [[Glazba|glazbi]] s troglasja prešlo na četveroglasje. Glas koji je pjevao – držao – koralnu [[Melodija|melodiju]] dobio je naziv [[tenor]] (od latinskog ''tenere'' = držati), glas koji je pjevao ispod tenora imao je naziv ''bassus'' – [[Bas (glas)|bas]], glas koji je pjevao iznad tenora zvali su ''altus'' – alt (tu je ''alt'' bio »visoki« glas), a naziv za najviši glas – ''supremus'' – postupno se pretvorio u [[sopran]].{{fusg|2}} Budući da [[Katolička crkva]] u početku ženama nije dozvoljavala pjevati u crkvi (iako to nije bio slučaj u ženskim samostanima), altovsku su dionicu u [[Liturgijska glazba|liturgijskoj glazbi]] pjevali muški altisti, tzv. falsetisti (za razliku od [[Kastracija|kastrata]], u [[Italija|Italiji]] su ih često nazivali i ''tenorini'', a od [[1562.]] i ''alti naturali''). Ta praksa izvođenja altovske dionice s muškim pjevačima održala se sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]], a u [[Engleska|engleskim]] je [[Katedrala|katedralnim]] [[Pjevački zbor|zborovima]] prisutna još i danas. U svjetovnoj glazbi, posebice [[barok]]noj [[Opera|operi]], nekoliko je značajnih altovskih uloga skladao [[Georg Friedrich Händel]]. Najvažnije operne altovske uloge počeli su pisati tek skladatelji u doba [[Romantizam|romantizma]], primjerice [[Richard Wagner]], [[Giuseppe Verdi]], [[Camille Saint-Saëns]] i [[Petar Iljič Čajkovski]]. Dakako, i suvremeniji skladatelji poput [[Claude Debussy|Claudea Debussya]], [[Richard Strauss|Richarda Straussa]], [[Sergej Prokofjev|Sergeja Prokofjeva]] i [[Benjamin Britten|Benjamina Brittena]] svojim su operama, ali i solopjesmama, značajno obogatili altovski repertoar.

Osim ovoga primarnog značenja, po kojemu riječ ''alt'' označava vrstu pjevačkoga glasa ili pak pjevačicu, odnosno pjevača kao osobu (u još širem smislu čak i dionicu kakvoga pjevačkog zbora), riječ ''alt'' rabi se i kao prvi dio složenice za naziv [[glazbala]] dublje položine od vodećega glazbala u svojoj vrsti{{fusg|3}} – primjerice: altflauta, altklarinet, altsaksofon, altpozauna i slično. Praksa gradnje altovskih instrumenata uvedena je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] kada je svaka instrumentalna vrsta imala svoju altovsku varijantu.{{fusg|4}}

== Poznatije altovske operne uloge ==

Zvjezdicom (*) su označene pojedine altovske uloge koje su, zavisno od individualnih mogućnosti, raspona i osobina glasa, uspješno pjevale i [[mezzosopran]]istice. Neke od tih uloga – primjerice Gluckovog Orfeja ili Rimski-Korsakovog pastira Lela – danas najčešće pjevaju [[kontratenor]]i.

[[File:RIAN archive 581479 Irina Arkhipova as Carmen and Vladislav Pyavko as Jose.jpg|thumb|310px|[[Irina Arhipova]] kao Carmen u [[Carmen|istoimenoj operi]] Georgesa Bizeta na pozornici [[Boljšoj teatr]]a (1972.)]]
[[File:Yevgeniya_Zbrueva_as_Lel_1894.jpg|thumb|200px|[[Jevgenija Zbrujeva]] kao pastir Lel u operi [[Snjeguročka (opera)|Snjeguročka]] [[Rimski-Korsakov|Nikolaja Rimski-Korsakova]] (Boljšoj teatr, [[1894.]])]]

*Margaret – [[Alban Berg]]: ''[[Wozzeck]]''
*Carmen* – [[Georges Bizet]]: ''[[Carmen]]''
*Končakovna – [[Aleksandar Borodin]]: ''[[Knez Igor]]''
*Florence – [[Benjamin Britten]]: ''[[Albert Herring]]''
*Lukrecija – Benjamin Britten: ''[[Nasilje nad Lukrecijom]]''
*Auntie* – Benjamin Britten: ''[[Peter Grimes]]''
*Jele – [[Ivan Brkanović]]: ''[[Ekvinocij (opera)|Ekvinocij]]''
*Barbara – Ivan Brkanović: ''[[Zlato Zadra]]''
*Olga* – [[Petar Iljič Čajkovski]]: ''[[Jevgenij Onjegin (opera)|Jevgenij Onjegin]]''
*Stara grofica* – Petar Iljič Čajkovski: ''[[Pikova dama]]''
*Paulina – Petar Iljič Čajkovski: ''Pikova dama''
*Geneviève – [[Claude Debussy]]: ''[[Pelléas i Mélisanda]]''
*Maffio Orsini – [[Gaetano Donizetti]]: ''[[Lucrezia Borgia (opera)|Lucrezia Borgia]]''
*Vještica Ježibaba* – [[Antonín Dvořák]]: ''[[Rusalka (opera)|Rusalka]]''
*Katisha – [[Gilbert i Sullivan]]: ''[[Mikado]]''
*Orfej* – [[Christoph Willibald Gluck]]: ''[[Orfej i Euridika]]''
*Doma* – [[Jakov Gotovac]]: ''[[Ero s onoga svijeta]]''
*Govedarka – Jakov Gotovac: ''[[Morana (opera)|Morana]]''
*Marta* – [[Charles Gounod]]: ''[[Faust (Gounod)|Faust]]''
*Cornelia – [[Georg Friedrich Händel]]: ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]''
*Mama Lucia – [[Pietro Mascagni]]: ''[[Cavalleria rusticana]]''
*Madame Flora – [[Gian Carlo Menotti]]: ''[[Medij (opera)|Medij]]''
*Marcellina* – [[Wolfgang Amadeus Mozart]]: ''[[Figarov pir]]''
*Marfa – [[Modest Petrovič Musorgski]]: ''[[Hovanščina]]''
*La Cieca – [[Amilcare Ponchielli]]: ''[[La Gioconda]]''
*Madame de Croissy – [[Francis Poulenc]]: ''[[Razgovori karmelićanki]]''
*Dadilja – [[Sergej Prokofjev]]: ''[[Vjenčanje u samostanu]]''
*Kneginja – [[Giacomo Puccini]]: ''[[Sestra Angelica]]''
*Pastir Lel – [[Nikolaj Rimski-Korsakov]]: ''[[Snjeguročka (opera)|Snjeguročka]]''
*Angelina* – [[Gioachino Rossini]]: ''[[Pepeljuga (opera)|Pepeljuga]]''
*Isabella – Gioachino Rossini: ''[[Talijanka u Alžiru]]''
*Bolesnica – [[Arnold Schönberg]]: ''[[Mojsije i Aron]]''
*Gaea – [[Richard Strauss]]: ''[[Dafna (Strauss)|Dafna]]''
*Klitemnestra* – Richard Strauss: ''[[Elektra (Strauss)|Elektra]]''
*Herodijada* – Richard Strauss: ''[[Saloma (Strauss)|Saloma]]''
*Bradata Turkinja – [[Igor Stravinski]]: ''[[Život razvratnika]]''
*Gospođa Quickly* – [[Giuseppe Verdi]]: ''[[Falstaff]]''
*Ulrica – Giuseppe Verdi: ''[[Krabuljni ples]]''
*Maddalena* – Giuseppe Verdi: ''[[Rigoletto]]''
*Azucena* – Giuseppe Verdi: ''[[Trubadur]]''
*Erda – [[Richard Wagner]]: ''[[Rajnino zlato]]'', ''[[Siegfried (Wagner)|Siegfried]]''
*Mary – Richard Wagner: ''[[Ukleti Holandez (opera)|Ukleti Holandez]]''

== Slavne altistice ==
Neke od ovdje spomenutih altistica katkada su pjevale i mezzosopranske uloge, ali i obrnuto: jer se glasovni opseg pojedinih koloraturnih ili lirskih altovskih uloga često podudarao s mezzosopranskim, mnoge su mezzosopranistice tijekom karijere svoj fah proširile ili čak zamijenile altovskim (primjerice Marijana Radev i Irina Arhipova).

{{col-begin}}
{{col-3}}
*[[Marietta Alboni]]
*[[Marian Anderson]]
*[[Irina Arhipova]]
*[[Eula Beal]]
*[[Rosina Brandram]]
*[[Marianne Brandt (alt)|Marianne Brandt]]
*[[Muriel Brunskill]]
*[[Clara Butt]]
*[[Lili Chookasian]]
*[[Belle Cole]]
*[[Kathleen Ferrier]]
*[[Maureen Forrester]]
{{col-break}}
*[[Júlia Hamari]]
*[[Marga Höffgen]]
*[[Louise Homer]]
*[[Maria von Ilosvay]]
*[[Margarete Klose]]
*[[Bertha Lewis]]
*[[Gisela Litz]]
*[[Sara Mingardo]]
*[[Zlatomira Nikolova]]
*[[Sigrid Onégin]]
*[[Ewa Podleś]]
*[[Marie Powers]]
{{col-break}}
*[[Marijana Radev]]
*[[Ernestine Schumann-Heink]]
*[[Annice Sidwells]]
*[[Nathalie Stutzmann]]
*[[Vittoria Tesi]]
*[[Kerstin Thorborg]]
*[[Caroline Unger]]
*[[Helen Watts]]
*[[Ortrun Wenkel]]
*[[Jevgenija Zbrujeva]]
{{col-end}}

== Altistice u popularnoj glazbi ==
Iako pjevačice [[Pop|popularne glazbe]] ([[Narodna glazba|narodne]], [[Zabavna glazba|zabavne]] i ''[[pop rock]]'' glazbe ili ''[[jazz]]a'') nije odveć nužno [[Pjevanje#Klasifikacija pjevačkih glasova|klasificirati]] prema kriterijima i nasljeđu tzv. europske ozbiljne glazbe, postoje određene podudarnosti temeljem kojih je to, donekle, ipak moguće. Pjevačice i pjevače uvijek je moguće – a vjerojatno i najlakše – »sortirati« prema prirođenom rasponu, boji i karakteru glasa, ali razlike u pristupu impostaciji glasa i njegovu školovanju, odnosno učenju [[Pjevanje|pjevanja]] bitno utječu na konkretno pjevačko usmjerenje. Spomenute su razlike podjednako uvjetovane talentom, vokalnim predispozicijama, osobnim izborom glazbenoga [[Pjevanje#Žanrovi vokalne glazbe|žanra]], poznavanjem [[Pjevanje#Vokalna tehnika|vokalne tehnike]] te osebujnošću umjetničke interpretacije. Tako je, primjerice, neupitnu raskoš glasa i vokalno umijeće naše neprikosnovene pop dive [[Josipa Lisac|Josipe Lisac]] teško ograničiti ozbiljnoglazbenim kategorizacijama: ona se, naime, pjevački jednako dobro »snalazi« u altovskim dubinama i/ili sopranskim visinama. Za razliku od ozbiljne glazbe, u kojoj su ovakve pjevačke podjele znatno određenije (čak i iz skladateljske perspektive), u popularnoj glazbi je takva klasifikacija kudikamo slobodnija, djelomično i zbog uporabe suvremenih [[Elektroakustika|elektroakustičkih]] uređaja (primjerice [[mikrofon]]a).

{{col-begin}}
{{col-3}}
*[[Adele]]
*[[Sade Adu]]
*[[Lauren Bacall]]
*[[Anita Baker]]
*[[LaVern Baker]]
*[[Galina Baranova]]
*[[Shirley Bassey]]
*[[Toni Braxton]]
*[[Ana Carolina]]
*[[Rosemary Clooney]]
*[[Tracy Chapman]]
*[[Cher]]
*[[Miley Cyrus]]
*[[Zehra Deović]]
*[[Sussan Deyhim]]
*[[Marlene Dietrich]]
*[[Doris Dragović]]
{{col-break}}
*[[Judy Garland]]
*[[Lisa Gerrard]]
*[[Nina Hagen]]
*[[Mahalia Jackson]]
*[[Etta James]]
*[[Grace Jones]]
*[[Hildegard Knef]]
*[[Nada Knežević]]
*[[Višnja Korbar]]
*[[Diana Krall]]
*[[Lady Gaga]]
*[[Cleo Laine]]
*[[Zarah Leander]]
*[[Annie Lennox]]
*[[Josipa Lisac]]
*[[Janiva Magness]]
*[[Nada Mamula]]
{{col-break}}
*[[Sarah McQuaid]]
*[[Nico]]
*[[Lola Novaković]]
*[[Patti Page]]
*[[Lidija Percan]]
*[[Magda Piskorczyk]]
*[[Happy Rhodes]]
*[[Nevia Rigutto]]
*[[Nina Simone]]
*[[Jadranka Stojaković]]
*[[Radojka Šverko]]
*[[Big Mama Thornton]]
*[[Tina Turner]]
*[[Sarah Vaughan]]
*[[Bisera Veletanlić]]
*[[Elvira Voća]]
*[[Amy Winehouse]]
{{col-end}}
<gallery mode="packed-hover" heights="108">
File:Adele someone like you - cropped-2.jpg|Adele
File:Sade Adu 2.jpg|Sade Adu
File:Heart of Stone tour 1990 (3).jpg|Cher
File:Judy Garland The Harvey Girls MGM Publicity still.jpeg|Judy Garland
File:Grace Jones.jpg|Grace Jones
File:Lady Gaga BTW Ball Antwerp 02.jpg|Lady Gaga
File:Annie Lennox SING campaign, Vienna 2010 b.jpg|Annie Lennox
Datoteka:Josipa3.jpg|Josipa Lisac
File:Tina turner 21021985 01 350.jpg|Tina Turner
</gallery>

== Literatura ==
#Adler, Samuel: ''The Study of Orchestration'', New York - London: W. W. Norton & Company, 2002., str. 639.
#[[Ivona Ajanović|Ajanović, Ivona]]: »ALT«, u: Kovačević, K. (ur.), ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1971., sv. 1, str. 41-42.
#Baines, Anthony: ''Lexikon der Musikinstrumente'', Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996., str. 8.
#Beaujean, Alfred (et al): ''Harenberg Opernführer'', Dortmund: Harenberg Kommunikation, 1999.
#Boldrey, Richard: ''Guide to Operatic Roles and Arias'', Redmond: Caldwell Publishing Company, 1994.
#Gammond, Peter: ''The Encyclopedia of Classical Music'', London: Salamander Books Ltd, 1988., str. 78-113 i 180-195.
#[[Bratoljub Klaić|Klaić, Bratoljub]]: ''Rječnik stranih riječi'', Zagreb: Nakladni zavod MH, 1988., str. 53 i 409.
#Obradović, Aleksandar: ''Uvod u orkestraciju'', Beograd: Univerzitet umetnosti, 1978., str. 281-289.
#[[Krsto Odak|Odak, Krsto]]: ''Poznavanje glazbenih instrumenata'', Zagreb: Školska knjiga, 1997.
#[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Nauk o glazbi'', Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, 2005., str. 83-84.
#[[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimsky-Korsakov, Nikolay]]: ''Principles of Orchestration'', New York: Dover Publications, 1964., sv. 1, str.132-152.
#[[Nenad Turkalj|Turkalj, Nenad]]: ''125 OPERA'', Zagreb: Školska knjiga, 1997.
#Završki, Josip: »Pojava višeglasja u Srednjem vijeku«, u: Kobola, A. (ur.): ''Glazbena umjetnost'', Zagreb: Školska knjiga, 1983., str. 33-40.

== Bilješke ==
#{{fusd|1}} Primjerice: Baines navodi opseg od ''f'' do ''f2'', Obradović od ''e'' do ''f2'', [[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimski-Korsakov]] od ''f'' do ''g2'', a Adler od ''g'' do ''g2''. Pri tome treba upozoriti i na razliku između dječjeg ili ženskog alta, odnosno muških altista (kontratenora), te često veći raspon glasa školovanih pjevača-solista od zborskih pjevača-amatera.
#{{fusd|2}} J. Završki: »Pojava višeglasja u Srednjem vijeku«, str. 36.
#{{fusd|3}} B. Klaić: ''Rječnik stranih riječi'', str. 53.
#{{fusd|4}} I. Ajanović: »ALT« (u: ''Muzička enciklopedija'', sv. 1), str. 42.

==Vanjske poveznice==
*[http://www.bbc.co.uk/wales/cardiffsinger/sites/guides/pages/alto.shtml BBC Cardiff Singer of the World – Contralto & Countertenor] {{eng icon}}
*[http://www.matica.hr/vijenac/219/Hrvatski%20operni%20pjeva%C4%8Di%201945-2002./ VIJENAC – Marija Barbieri: Hrvatski operni pjevači 1945-2002.]
*[https://archive.today/20070927005604/http://www.matis.hr/zbornici/2004/hr/bas4.htm Jagoda Martinčević: Hrvatski vokalni umjetnici XX. stoljeća u svijetu]
*[http://www.vocal-academy.com/va.htm Vokalna akademija]
*[http://www.singingvoice.net/ Singing Voice] {{eng icon}}
*[http://www.voicefoundation.org/ The Voice Foundation] {{eng icon}}
*[http://www.lawrence.edu/fast/koopmajo/brief.html John Koopman: A Brief History of Singing] {{eng icon}}

{{GLAVNIRASPORED:Alt}}
[[Kategorija:Glazba]]
[[Kategorija:Glazbena teorija]]

Alt - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica