WikiSysop: bnz

2022-04-30T03:37:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 03:37, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Altaj'''-->~~[[Slika:2006-07 altaj belucha.jpg\|mini\|300px\|<center>Vrh Bjeluha]]		[[Slika:2006-07 altaj belucha.jpg\|mini\|300px\|<center>Vrh Bjeluha]]
	{{dz\|[[Republika Altaj]]\|istoimenu [[Ruske republike\|rusku republiku]]}}		{{dz\|[[Republika Altaj]]\|istoimenu [[Ruske republike\|rusku republiku]]}}
	'''Altaj''' ([[Mongolski jezici\|mong.]] ''Altain-ula'' – brda zlata), gorje u srednjoj [[Azija\|Aziji]], strukture kao [[Alpe]], samo veće; ide od [[Irtiš]]a do [[Džungarija\|Džungarije]] na sjeveru do Sajanskoga i Kolivanskoga gorja.		'''Altaj''' ([[Mongolski jezici\|mong.]] ''Altain-ula'' – brda zlata), gorje u srednjoj [[Azija\|Aziji]], strukture kao [[Alpe]], samo veće; ide od [[Irtiš]]a do [[Džungarija\|Džungarije]] na sjeveru do Sajanskoga i Kolivanskoga gorja.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T09:09:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:2006-07 altaj belucha.jpg|mini|300px|<center>Vrh Bjeluha]]
{{dz|[[Republika Altaj]]|istoimenu [[Ruske republike|rusku republiku]]}}
'''Altaj''' ([[Mongolski jezici|mong.]] ''Altain-ula'' – brda zlata), gorje u srednjoj [[Azija|Aziji]], strukture kao [[Alpe]], samo veće; ide od [[Irtiš]]a do [[Džungarija|Džungarije]] na sjeveru do Sajanskoga i Kolivanskoga gorja.

[[Altajsko gorje]] je naziv [[UNESCO]]-ve svjetske baštine koja se sastoji od planinskog vijenca Altaj, rezervata prirode [[Katun]], Jezera [[Teleckoje]] (Озеро Телецкое), Planine [[Bjeluha]] (Белуха) i visoravni [[Ukok]] u središnjem [[Sibir]]u. Ovo područje, veličine 16.175 km<sup>2</sup>, nalazi se u ruskim republikama [[Republika|Altaj]] i [[Tuva]] te u [[Novosibirska oblast|Novosibirskoj oblasti]].

== Geologija ==

Tek u najkasnijem [[tercijar]]u tu se javljaju bore. Rijeke su erodirale doline i otkrile stari temeljni kamen (1600 – 2300 [[m]]). Veliki Altaj ili Ektag Altaj najjače je razvito gorje s vrhom Bjeluhom (4.540 m), u kome je snježna granica na visini od 2500 – 3000 m, a sedla su visoka i teška (Ulau Daban i Čapčan Daban preko 3000 m); dalje se razgranjuje Narim gorje (3600 m) na vrelu Irtiša i Sajdjule (4000 m) kao razvedeni lanac. Uz glavnu su kosu poredane neke sporedne kose do 2000 m, tako Kalbin gorje i Kuznjecki Alatau. Altaj se za ledenih doba vrlo promijenio, a ostaci ledenjaka sežu do 350 m; na recentnim ledenjacima Čulišman i Bi ja leži glacijalno jezero Telecki; djelovanje ledenjaka pretvorilo je mnoge doline u stepske nizine. Altaj ima posve kontinentalni karakter, u gornjim su dijelovima stepe i pašnjaci, a u donjim je neprekidna šuma, zapravo nastavak Tajge, pa je ruska kolonizacija prodrla samo u niske doline. Urođenici su gorski Kalmuki, ostaci raznih plemena i sibirskih Kozaka, pripadaju turskom jezičnom rodu, kome je upravo u Altaju početak. Na rubnom gorju kopa se [[zlato]], [[srebro]], [[Željezo|željezna]] rudača i [[ugljen]]. Drugi je dio Mongolski ili Gobi A. (4500 m), izgrađen od gnajsa i kremena, strši visoko između Džungarije i [[Mongolija|Mongolije]]; iz Džungarije vide se veličanstvene stijene, 3500 m visine, dok se prema jugu posve snizuju. Sedla su uska i visoka (do 3500 m) pa vode iz Džungarije u Kobdo. Žitelji su muslimanski Kirgizi, koji pasu svoja stada.

[[Slika:Altai, Tienschan-Orte.png|mini|300px|<center>Karta Altaja]]

== Izvori ==
{{Hrvenc}}
{{coord|45|0|N|99|0|E|display=title}}

[[Kategorija:Planine u Aziji]]
[[Kategorija:Planine u Rusiji]]
[[Kategorija:Mongolija]]
[[Kategorija:Zemljopis Kazahstana]]
[[Kategorija:Planine u Kini]]
[[Kategorija:Sibir]]

Altaj - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica