WikiSysop: bnz

2022-04-30T03:39:52Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 03:39, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Altajski narodi'''-->~~'''Altajski narodi'''.- Etno-lingvistička porodica čiji su narodi i jezici rasprostranjeni poglavito u Aziji, i čije tri grane [[Turski narodi\|turska]], [[Mongloski narodi\|mongolska]] i [[Tungusko-mandžurski narodi\|tungusko-mandžurska]] imaju srodan vokabular, morfološku i sntaktičku strukturu. Jezicima Altajske porodice služi se više od 50 naroda i raznih manjih plemena koji žive na području bivšeg [[SSSR]]-a, područjima [[Kina\|Kine]], [[Mongolija\|Mongoliji]], [[Anatolija\|Anatoliji]] i dijelovima [[Europa\|Europe]]. Prema nekim novijim jezikoslovcima altajskim jezicima trebalo bi pribrojati i japansku i korejsku granu, koji se inače vode kao izolirane porodice.		'''Altajski narodi'''.- Etno-lingvistička porodica čiji su narodi i jezici rasprostranjeni poglavito u Aziji, i čije tri grane [[Turski narodi\|turska]], [[Mongloski narodi\|mongolska]] i [[Tungusko-mandžurski narodi\|tungusko-mandžurska]] imaju srodan vokabular, morfološku i sntaktičku strukturu. Jezicima Altajske porodice služi se više od 50 naroda i raznih manjih plemena koji žive na području bivšeg [[SSSR]]-a, područjima [[Kina\|Kine]], [[Mongolija\|Mongoliji]], [[Anatolija\|Anatoliji]] i dijelovima [[Europa\|Europe]]. Prema nekim novijim jezikoslovcima altajskim jezicima trebalo bi pribrojati i japansku i korejsku granu, koji se inače vode kao izolirane porodice.

	*[[Turski narodi]] obuhvaćaju niz naroda, čijom se pradomovinom smatra Turkistan. Ekspanzijom su se ovi narodi raširili sve do u Europu. Njihove najpoznatije skupine su [[Turci]] oko 60 000 000, [[Azeri]] 23 000 000, [[Turkmeni]] skoro 6 340 000, [[Uzbeci]] 24 000 000, [[Ujguri]] oko 9 100 000, [[Kazahi]] 11 550 000, [[Kirgizi]] 3 250 000, [[Tatari]] 7 250 000, [[Čuvaši]] 1 660 000, [[Baškiri]] 1 540 000, [[Karakaplaki]] oko 500 000, [[Jakuti]] 360.000, [[Altajci]] 88 000. Vjera ovih naroda poglavito je islam, postoji i šamanizam, napose u području Sibira među [[Jakuti]]ma te pravoslavno kršćanstvo među Čuvašima.		*[[Turski narodi]] obuhvaćaju niz naroda, čijom se pradomovinom smatra Turkistan. Ekspanzijom su se ovi narodi raširili sve do u Europu. Njihove najpoznatije skupine su [[Turci]] oko 60 000 000, [[Azeri]] 23 000 000, [[Turkmeni]] skoro 6 340 000, [[Uzbeci]] 24 000 000, [[Ujguri]] oko 9 100 000, [[Kazahi]] 11 550 000, [[Kirgizi]] 3 250 000, [[Tatari]] 7 250 000, [[Čuvaši]] 1 660 000, [[Baškiri]] 1 540 000, [[Karakaplaki]] oko 500 000, [[Jakuti]] 360.000, [[Altajci]] 88 000. Vjera ovih naroda poglavito je islam, postoji i šamanizam, napose u području Sibira među [[Jakuti]]ma te pravoslavno kršćanstvo među Čuvašima.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T01:55:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Altajski narodi'''.- Etno-lingvistička porodica čiji su narodi i jezici rasprostranjeni poglavito u Aziji, i čije tri grane [[Turski narodi|turska]], [[Mongloski narodi|mongolska]] i [[Tungusko-mandžurski narodi|tungusko-mandžurska]] imaju srodan vokabular, morfološku i sntaktičku strukturu. Jezicima Altajske porodice služi se više od 50 naroda i raznih manjih plemena koji žive na području bivšeg [[SSSR]]-a, područjima [[Kina|Kine]], [[Mongolija|Mongoliji]], [[Anatolija|Anatoliji]] i dijelovima [[Europa|Europe]]. Prema nekim novijim jezikoslovcima altajskim jezicima trebalo bi pribrojati i japansku i korejsku granu, koji se inače vode kao izolirane porodice.

*[[Turski narodi]] obuhvaćaju niz naroda, čijom se pradomovinom smatra Turkistan. Ekspanzijom su se ovi narodi raširili sve do u Europu. Njihove najpoznatije skupine su [[Turci]] oko 60 000 000, [[Azeri]] 23 000 000, [[Turkmeni]] skoro 6 340 000, [[Uzbeci]] 24 000 000, [[Ujguri]] oko 9 100 000, [[Kazahi]] 11 550 000, [[Kirgizi]] 3 250 000, [[Tatari]] 7 250 000, [[Čuvaši]] 1 660 000, [[Baškiri]] 1 540 000, [[Karakaplaki]] oko 500 000, [[Jakuti]] 360.000, [[Altajci]] 88 000. Vjera ovih naroda poglavito je islam, postoji i šamanizam, napose u području Sibira među [[Jakuti]]ma te pravoslavno kršćanstvo među Čuvašima.
*[[Mongolski narodi]] obuhvaćaju [[Mongoli|Mongole]], [[Burjati|Burjate]] (isto od više grupa, među kojima i Alar-Burjati) i [[Kalmiki|Kalmike]]. Njihov najpoznatiji prehrambeni proizvod je [[kumiss]], fermentirano kobilje mlijeko, a od festivala [[Nadam Fair]], u području [[Unutrašnja Mongolija|Unutrašnje Mongolije]]. ostali pripadnici su: [[Bayad]], [[Bogol]], [[Bonan]], [[Dariganga]], [[Darkhad]], [[Daur]], [[Dongxiang]], [[Durbet]], [[Dzakhchin]], [[Khoton]], [[Mingat]], [[Mongour]], [[Olot]], [[Sogwo Arig]], [[Torgut]], [[Tu]] i [[Tusa]]. među pravim Mongolima razlikuju se skupine: [[Halha Mongoli]] (Khalkha), [[Alxa Mongoli]], [[Khamnigan Mongoli]]. Mongolskoj grupi naroda pripada oko 30 etničkih imena.
*[[Tungusko-Mandžurski narodi|Tungusko-mandžurska]] skupina obuhvaća tunguska i mandžurska plemena u istočnom Sibiru i susjednoj Kini.

[[Kategorija:Altajski narodi| ]]
[[Kategorija:Narodi]]

Altajski narodi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica