WikiSysop: bnz

2022-04-30T04:13:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 04:13, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aluminij Mostar'''-->~~'''Aluminij d.d. Mostar''' je [[dioničko društvo]] za proizvodnju primarnoga [[aluminij]]a i aluminijskih legura, sa sjedištem u [[Mostar]]u. Zapošljava oko 200 djelatnika.<ref name="aluminij.ba">{{Citiranje weba\|url=http://www.aluminij.ba \|title=http://www.aluminij.ba/the-company/\|author=\|date=\|work=\|language=\|publisher=\|accessdate=7. travnja 2020.}}</ref> Službena je mrežna stranica Aluminija na adresi [http://www.aluminij.ba/ www.aluminij.ba].		'''Aluminij d.d. Mostar''' je [[dioničko društvo]] za proizvodnju primarnoga [[aluminij]]a i aluminijskih legura, sa sjedištem u [[Mostar]]u. Zapošljava oko 200 djelatnika.<ref name="aluminij.ba">{{Citiranje weba\|url=http://www.aluminij.ba \|title=http://www.aluminij.ba/the-company/\|author=\|date=\|work=\|language=\|publisher=\|accessdate=7. travnja 2020.}}</ref> Službena je mrežna stranica Aluminija na adresi [http://www.aluminij.ba/ www.aluminij.ba].

	== Postrojenja ==		== Postrojenja ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T22:56:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Aluminij d.d. Mostar''' je [[dioničko društvo]] za proizvodnju primarnoga [[aluminij]]a i aluminijskih legura, sa sjedištem u [[Mostar]]u. Zapošljava oko 200 djelatnika.<ref name="aluminij.ba">{{Citiranje weba|url=http://www.aluminij.ba |title=http://www.aluminij.ba/the-company/|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=7. travnja 2020.}}</ref> Službena je mrežna stranica Aluminija na adresi [http://www.aluminij.ba/ www.aluminij.ba].

== Postrojenja ==

Aluminij ima tri glavna postrojenja (tvornice): Anode, Elektrolizu (s ukupno 256 elektrolitičkih ćelija) i Ljevaonicu. Tvornica ima kapacitet za proizvodnju 130.000 [[tona]] primarnoga aluminija i dodatnih 70.000 tona koje dobiju pretapanjem aluminijeva otpada, uz njegovo dopunsko oplemenjivanje.<ref>{{Citiranje weba|url=www.aluminij.ba/mat/aluminijeva_prezentacija.pdf|title=www.aluminij.ba/mat/aluminijeva_prezentacija.pdf|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=1. veljače 2019.}}</ref>

== Sastav dioničara ==

Vlasnička struktura Aluminija d.d. Mostar glasi: 44% vlasničkoga udjela [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada Federacije BiH]], 44% mali dioničari i 12% [[Vlada Republike Hrvatske]].<ref name="aluminij.ba"/>

== Proizvodi ==

Aluminij d.d. Mostar proizvodi:

* anode<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.aluminij.ba/anode|title=http://www.aluminij.ba/anode|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=1. veljače 2019.}}</ref>
*aluminijske trupce<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.aluminij.ba/trupci|title=http://www.aluminij.ba/trupci|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=1. veljače 2019.}}</ref>
* aluminijske blokove<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.aluminij.ba/blokovi|title=http://www.aluminij.ba/blokovi|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=1. veljače 2019.}}</ref>
* male ingote<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.aluminij.ba/mali-ingoti|title=http://www.aluminij.ba/mali-ingoti|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=1. veljače 2019.}}</ref>
*aluminijsku žicu<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.aluminij.ba/zica|title=http://www.aluminij.ba/zica|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=1. veljače 2019.}}</ref>.

== Povijest ==

Povijest mostarskog Aluminija otpočinje već prvim godinama 20. stoljeća, pronalaskom boksitne rude u Hercegovini, kada se kreće s njezinim iskopavanjem. Godine 1945. organizirano je poduzeće za istraživanje, iskopavanje i prijevoz boksita, naziva Boksitni rudnici Mostar, u kojemu su priređivane prve studije za opravdanost izgradnje tvornice aluminija u BiH. Poduzeće Boksitni rudnici Mostar pripojeno je 1969. godine tvrtki Energoinvest Sarajevo kojoj tadašnja republička vlada povjerava zadaću razvitka aluminijske proizvodnje. Na osnovu suradnje domaćega Energoinvesta i francuske tvrtke Pechiney, 1975. godine otpočinje redovita proizvodnja u novoosnovanoj Tvornici glinice u Mostaru.<ref name="ReferenceA">{{Citiranje weba|url=http://www.aluminij.ba/povijest-aluminija|title=http://www.aluminij.ba/povijest-aluminija|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=1. veljače 2019.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140430192307/http://www.aluminij.ba/povijest-aluminija|archivedate=30. travnja 2014.}}</ref>

Spajanjem Tvornice glinice i Rudnika boksita, 1977. godine ustrojeno je novo poduzeće, nazvano Aluminij Mostar u koje, nakon puštanja u redovitu proizvodnju 1981. godine, ulazi i Tvornica aluminija. U razdoblju od 1981. do 1990. godine uslijedile su brojne političke odluke koje su se odrazile i na gospodarstvo, pa je Aluminij mijenjao naziv više puta i djelovao u različnim organizacijskim okvirima kako bi, nakon 1990. godine, bio izdvojen iz Energoinvesta i dobio ustaljeno i prepoznatljivo ime Aluminij Mostar. Otad izrasta u nositelja razvitka aluminijske proizvodnje u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali i u okosnicu ukupnoga života hercegovačkoga, bosanskoga, dijelom i dalmatinskoga podneblja.<ref name="ReferenceA"/>

Stasavši u gospodarskoga diva, zastrašujućom i nepravednom ironijom sudbine, Aluminij nestaje u plamenu [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] 1992. godine. Razaranja ga nisu zaobišla. Tijekom općega napada na [[Mostar]], srpsko-crnogorski su agresori porušili gotovo sva zdanja i u Aluminiju. [[Hrvatsko vijeće obrane]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HR Herceg-Bosne]] oslobađa Aluminij 12. lipnja 1992. godine, u sklopu vojno-redarstvene akcije [[Operacija Lipanjske zore|Lipanjske zore]]. Zatečen je u razvalinama i u pepelu. Ratna je šteta dosegnula 140 milijuna eura.<ref name="ReferenceA"/>

Nakon završetka rata, oni Aluminijevi djelatnici koji su ostali uz svoje poduzeće i u vihoru razaranja, nadljudskim su se snagama borili spriječiti daljnje uništavanje i propadanje onoga što se spasiti moglo. Nakon mukotrpna rada na popravku postrojenja, u prvom redu zahvaljujući sredstvima od devet milijuna američkih dolara koje je u Aluminij uložila [[Hrvatska|Republika Hrvatska]], povijesnoga 15. ožujka 1997. godine pušten je u rad pogon Anode. Potom je, 14. kolovoza 1997. godine, nakon petogodišnjega mirovanja, upaljena i prva elektrolitička ćelija u Elektrolizi. Tijekom rujna i listopada 1997. godine u pogon su puštene 64 elektrolitičke ćelije, do kraja svibnja 1998. proradila je polovica ćelija, a puni kapacitet odnosno svih 256 elektrolitičkih ćelija, radilo je već u mjesecu studenomu 1999. godine.<ref name="ReferenceA"/>

Aluminij, stoga, svoj dan obilježava 15. ožujka.

Nekoliko minuta nakon ponoći 9. srpnja, 2019. Aluminiju je zbog nagomilanih dugovanja i nemogućnosti pronalaženja novog dobavljača električne energije, isključen dotok struje.<ref>https://www.klix.ba/biznis/privreda/aluminiju-ugasena-struja-konacni-kolaps-hercegovackog-giganta/190709158</ref>

Naglo isključenje sa elektro mreže je bilo pogubno za Elektrolizu, a procjena štete tek slijedi.<ref>https://www.klix.ba/biznis/privreda/zasto-je-iskljucenje-struje-znacilo-kraj-za-aluminij/190710033</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke tvrtke]]
[[Kategorija:Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka industrija]]

Aluminij Mostar - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica